Za domaće mlijeko nije im teško prijeći ni 200 km

Mljekara EuroMilk smještena je u selu Beloslavec na tromeđi Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije i postoji već 18 godina.

Proizvode sve mliječne proizvode od kojih su im najpoznatiji sirevi Dragec. Od sireva imaju tradicionalne sušene sireve i imaju pet vrsta takvih sireva od kojih su najpoznatiji: sir škripavac, plemićki sir, kuhani dimljeni sir i ostali. Njihov Plemićki sir je ove godine osvojio titulu šampiona kao najbolji hrvatski sir.

Po mlijeko i u drugu županiju

Imaju 40 zaposlenih radnika, a mlijeko otkupljuju isključivo od malih hrvatskih proizvođača, a surađuju sa 160 gospodarstava sa našeg područja tako da mlijeko svakodnevno otkupljuju na području šest županija. Znaju prijeći i po 200 km prilikom skupljanja mlijeka. Najpoznatiji su po tome što u svoje proizvod ne stavljaju nikakve konzervanse ni aditive.

Drže se tradicionalnih receptura

U proizvodnji sira koriste tradicionalne recepture pa su njihovi proizvodi dostupni diljem Hrvatske u svim većim trgovačkim lancima od kojih je najširi asortiman u Kauflandu i Intersparu. Prisutni su i na društvenim mrežama i Internetu putem weba. Ujedno opskrbljuju i osnovne škole, domove za starije i nemoćne, slastičarne, restorane, hotele, pekare i manje trgovine.

Dnevno prerade 25.000 litara mlijeka

Dnevno prerađuju 25.000 litara mlijeka. Surađuju s manjim proizvođačima koji imaju oko 5 krava do velikih koji imaju i do 50 krava. Svi proizvođači su iz Hrvatske i nisu uvezli niti litru mlijeka iako je hrvatsko mlijeko najskuplje u Europskoj uniji, kažuu Euro Milk-u. Veliku ulogu u skupljoj cijeni mlijeka igra PDV koji je 25% i to im ne ide u prilog jer im to povećava cijenu proizvoda. "Velike mljekare koje su iz Hrvatske više od pola svoga mlijeka uvoze pa mogu biti konkurentnije na tržištu, dok mi nismo u tom rangu jer nam se to onemogućuje", požalili su se.

Kada bi se ljudi više trudili i kupovali hrvatsko..

"U Zagrebačkoj, Krapinskoj-zagorskoj i Varaždinskoj županiji su ljudi većinom rasprodali svoje krave, jer im se više nije isplatilo time baviti, a ostale su veće farme koje su oko Bjelovara i Virovitice. Mislimo da mladi idu u dobrom smjeru, jer sve više njih prepoznaje vrijednost proizvoda bez konzervansa, a posebno su nam proizvodi cijenjeni što su od naše sirovine i našeg mlijeka."

Ima nekoliko mladih farmera koji su nastavili posao svojih roditelja i ponosni su na njih, ali kažu da je to još uvijek nedovoljan broj. "Najlakše je otići iz Hrvatske i naći posao, a najteže je ovdje ostati i potruditi se, ima puno neiskorištene zemlje. Kada bi se svi ljudi više potrudili, a i kupovali hrvatske proizvode imali bi dovoljno radnih mjesta u Republici Hrvatskoj", poručuju.