Uz stočarenje i agroturizam mladi ostaju na selu!

Kako spojiti poljoprivredu i seoski turizam, kako tradicionalnim jelima i pićima i pomalo idiličnim načinom života privući goste željne mira i lijepih slavonskih krajolika? Na to pitanje odgovore pokušavaju pronaći Viktorija i Branko Brkić i njihova tri sina: Andrija (21), Danijel (26) i Antun (27) iz Nove Kapele u Brodsko-posavskoj županiji.

Počeli su uzgajati crne slavonske svinje fajferice, ovce jezersko-solčanske pasmine i perad, a uz pomoć Ministarstva turizma i vlastitim novcem obnovili su staru kuću u selu Pavlovcima za seoski turizam. Nadaju se da će postupno stvoriti uspješno samoodrživo poljoprivredno gospodarstvo.

Stado jezersko-solčanskih ovaca

A kako se obitelj umirovljenog željezničara odlučila za poljoprivredu? "Živimo na selu okruženi lijepom prirodom i željeli smo se baviti nečim korisnim, računajući ispočetka na dodatne izvore prihoda kroz poljoprivredu, a u perspektivi da nam to postane i ozbiljna proizvodnja. Presudna je bila volja naših sinova koji su vezani za selo i poljoprivredu koji nam puno pomažu u većini radova", kaže glava obitelji Branko Brkić, zadovoljan što im se gospodarstvo postupno razvija i širi.

Branko je od djeda Antuna naslijedio zemlju koja je bila djelomice zapuštena, ali, kaže, dosta su se potrudili, očistili zemlju i osposobili je za proizvodnju. U međuvremenu su u suradnji sa stručnjacima i na njihov nagovor nabavili nekoliko jezersko-solčanskih ovaca, slovenske autohtone pasmine, šire stado i s tom pasminom su za sada vrlo zadovoljni.

Proizvodnja bilja služi ishrani stoke

Budući da je najstariji sin Antun diplomirao na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu na temu "Crna slavonska svinja fajferica", uslijedio je logičan potez - Brkići su nabavili rasplodni materijal, krmaču i nerasta, i danas sa prascima imaju 38 grla ove autohtone pasmine koju stalno šire.

Iako je riječ o pasmini za ekstenzivniji uzgoj, Antun kaže da proizvodnja fajferice sigurno ima perspektivu, jer se od nje dobivaju kvaliteto meso i prerađevine za kojima vlada sve veće zanimanje. To nam je potvrdio i njegov otac. "Raduje nas što je nekoliko hotela, od Dubrovnika do Istre zainteresirano za meso fajferice, jer su shvatili da se uvozno svinjsko meso ne može mjeriti s kvalitetom ove domaće svinje koja se hrani domaćom hranom", kaže Branko.

OPG Brkić postupno se razvija, nabavili su potrebnu mehanizaciju, a na 15-ak hektara vlastite i zakupljene privatne zemlje proizvode kukuruz, ječam, pšenicu, raž, zob, djetelinu, lucernu. Uz obiteljsku kuću imaju i pašnjake za slobodnu ispašu. Svu biljnu proizvodnju podredili su proizvodnji hrane za stočarstvo.

Želja im je sustav krava-tele

Antun je sada kao mladi i ambiciozni veterinar zaposlen u Veterinarskoj ambulanti - Simentalac d.o.o. Kutjevo i kako kaže, vrlo je zadovoljan tim poslom. Stručnim savjetima i koliko može u slobodno vrijeme radom pomaže na obiteljskom gospodarstvu koje s roditeljima i braćom želi razviti i unaprijediti. Želja mu je, kaže, kada se za to stvore uvjeti, i proširiti proizvodnju na govedarstvo, posebno je zainteresiran za uzgojni sustav krava-tele. Za takav uzgoj u Pavlovcima, u rodnom selu njegova oca, u brdskom dijelu općine Nova Kapela, postoje odlični uvjeti jer ima puno zapuštenih pašnjaka i poljoprivrednih površina. Brkići svoje gospodarstvo žele razvijati bez velikih i skupih kredita, bez podizanja objekata za hotelski smještaj stoke. Za sada u tome uspijevaju.

Registrirali i kuću za seoski turizam

Branko je predsjednik udruge Etno baština selo Pavlovci koja je osnovana s ciljem da pokuša oživjeti to malo selo, da se kroz ostvarenje projekata očuva tradicijski život, kultura, krajobraz i gastronomska ponuda.

U sklopu projekta obnove sela, njegova obitelj obnovila je staru kuću izgrađenu 1894. godine. U njezino uređenje uložili su oko 250 tisuća kuna, od toga 80.000 kuna nepovratnog novca Ministarstva turizma. Registrirali su je za primanje gostiju, a planiraju još dograditi kušaonicu domaće hrane te u blizini posaditi voćnjak sa starim sortama.

"Želimo povezati poljoprivrednu proizvodnju i seoski turizam, mladim naraštajima prezentirati kako je selo nekada živjelo, kako je izgledalo, pa i da ih potaknemo na povratak u ove lijepe krajeve pune prirodnih ljepota", kaže Branko dodajući da se blizu sela nekada iskorištavao rudnik ugljena. Nekada su stanovnici tog sela bili poznati i po proizvodnji vapna.

Mladi žele ostati i raditi na selu

"Radimo puno, tako smo i djecu odgojili, volimo poljoprivredu i mirniji seoski način života. Sinovi imaju volju i meni je to drago, svi bi se voljeli vratiti kući, ako se od ovog posla bude moglo živjeti. Nadamo se da ćemo uspjeti", vjeruje Brankova supruga Viktorija.

Zanimljivo za ovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je da i njihova buduća snaha, Antunova djevojka Eleonora Bačani, s kojom se upoznao na prvoj godini studija, želi živjeti na selu i baviti se pljoprivredom. Dok većina mladih bježe za sela u grad, ova mlada veterinarka pobjegla je iz velegrada u selo.

Buduća snaha Brkić pobjegla iz grada u selo

"Rodom sam iz Zagreba, tipična gradska djevojka s 13. kata nebodera. Ali oduvijek volim životinje i nešto me vuče na selo. Moji me poznaju i znaju da odmalena težim prema tome i da je to moja ljubav. S time se slažu i sretni su što mi je život pružio mogućnost da se pronađem u jednom takvom okruženju", kaže Eleonora.

"Sve je manje mladih koji ostaju na selu, a čak oni koji žele ostati nemaju priliku. Nama se posrećilo u životu da imamo i priliku i volju. Vidimo se tu na gospodarstvu, imamo podršku roditelja i braće, te mislimo da možemo u budućnosti od toga naše gospodarstvo može živjeti", zaključuje Antun Brkić dodajući da njihova proizvodnje ima perspektivu u Hrvatskoj.