Uvoz najveći krivac propasti domaćeg svinjogostva

Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) u suradnji sa Središnjim savezom udruga uzgajivača svinja Hrvatske u Vinkovcima 11. i 12. lipnja organizira 11. savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj. Na ovogodišnjoj dvodnevnoj edukaciji, predavači će održati izlaganja na teme reprodukcije, upravljanja svinjogojskom farmom, hranidbe te zdravstvene zaštite svinja.

Gosti predavači iz Austrije informirat će sudionike o novim trendovima i izazovima na europskom tržištu svinja i austrijskim iskustvima u borbi protiv PRRS-a (Reproduktivni i respiratorni sindrom svinja). Iz područja dobrobiti životinja govorit će se o zabrani kirurške kastracije muške prasadi, koja bi se trebala provoditi od 2018. godine, te o suzbijanju nerastovskog svojstva u Republici Hrvatskoj.

Velike promjene oko izgradnji farmi

U sklopu Savjetovanja bit će održano i predavanje o kakvoći svinjskih trupova i mesa za preradu u tradicionalne mesne proizvode te o fleksibilizaciji propisa za odobrene objekte u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla. Predstavit će se rezultati i trendovi svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvatskoj za proteklu godinu te novosti iz Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.

"Odjel za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne agencije, djelatnici kojih nema puno, bez obzira na krivo mišljenje javnosti o tome, svesrdno se trude ne bi li organizirali ovakvo savjetovanje s obzirom da se primijetilo da našim proizvođačima trebaju ovakvi susreti", poručila je Marija Vukobratović, ravnateljica HPA. Prema riječima Marka Dražetića, savjetnika ministra poljoprivrede, u domaćem svinjogojstvu dogodile su se velike promjene oko izgradnji farmi dok su svinjogojci proizvodili, a da nisu imali sigurno tržište. Svinjogojce je pozvao da rade na projektima za povlačenjem sredstava iz EU fondova, da se organiziraju u klastere i više pozornosti posvete boljoj organizaciji, managementu i marketingu.

Pokrivamo 30 do 40% domaćih potreba

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2014. godini u Hrvatskoj je evidentirano 99 tisuća krmača i negativan trend pada broja krmača koji traje još od 2004. godine. Tako je prošle godine u usporedbi s 2013. godinom, broj krmača bio manji za 7.000.

"I treba hitno nešto činiti jer imamo samo 30 do 40% dostatnosti proizvodnje za domaće tržište. Nacionalna je sramota da ne možemo nahraniti svoj narod sa svinjetinom koja je tradicionalna hrana u Republici Hrvatskoj“, poručio je predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske Stjepan Kušec dodavši kako tržišna prodaja svinjetine u Hrvatskoj ne funkcionira. Najveći krivac za takvo stanje, prema njegovom mišljenju je pretjerani uvoz svinjetine koja je preplavila hrvatsko tržište. "Ne može se dogoditi da se domaći pršuti rade o buteva svinja iz izvoza. A to se u Hrvatskoj događa", kazao je Kušec založivši se za udruživanje svinjogojaca u primjerice klastere, ali uz uvjet da se točno vidi koja bi konkretna korist bila od klastera kako se ne bi dogodilo da se u posao udruživanja krene, a onda se ispostavi naknadno kako sve skupa ne daje rezultate.

Konkretna korist od klastera!

Pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županiej Andrija Matić uvjeren je pak kako su klasteri, poput vukovarsko-srijemskog klastera proizvođača svinja, budućnost hrvatskog svinjogojstva te se uz njihovu pomoć može značajno povećati genski potencijal svinja u Hrvatskoj. Matić očekuje kako bi se klasteru moglo pridružiti pedesetak vukovarsko-srijemskih svinjogojaca, što bi bilo dosta da postanu respektabilna snaga na tržištu.

Uslijedila su izlaganja brojnih sudionika. Željko Mahnet govorio je o radu Odjela za razvoj svinjogojstva HPA, Goran Jančo o mliječnosti krmača, a Danijel Karolyi o kakvoći svinjskih trupova i mesa za preradu u tradicionalne mesne proizvode. Dubravko Škorput izlagao je na temu upravljanja farmom krmača visoke plodnosti, Antun Kostelić o uzrocima poremećaja u reprodukciji nazimica i krmača, Snježana Lugarić na temu novih propisa o nacionalnim mjerama za prilagodbu zahtjeva utvrđenih propisima o hrani za odobrene objekte u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, dok je Sanja Balaš Krnjić izlagala o tome zašto analizirati uzorke krmiva u hranidbi svinja. U poslijepodnevnom dijelu savjetovanja bila su najavljena izlaganja Gorana Kiša o suočavanju s mikotoksinima u hranidbi svinja, Krešimira Salajpala na temu "Što poduzeti u uvjetima izloženosti riziku od smanjenog unosa hrane" i gosta iz Austrije, Hansa Petera Bäcka na temu "Europsko tržište svinja - novi trendovi i izazovi".

Drugi dan savjetovanja obilježit će izlaganja Borisa Lukića koji će govoriti o mogućnostima suzbijanja nerastovskog svojstva u Republici Hrvatskoj, Tanje Kreiner o tome kako živjeti i boriti se protiv PRRS-a, Danijela Karolyija o kakvoći svinjskih trupova i mesa za preradu u tradicionalne mesne proizvode te Snježane Lugarić na temu "Novi propisi o nacionalnim mjerama za prilagodbu zahtjeva utvrđenih propisima o hrani za odobrene objekte u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla".