Što za vrijeme biološkog odmora peradarnika?

U komercijalnom peradarstvu postoji niz mjera predostrožnosti koje se poduzimaju kako bi se spriječile neželjene pojave patogenih mikrorganizama u jatu, što je pogubno za proizvodnju. Provođenje biosigurnosnih mjera odvija se svaki dan u tijeku proizvodnje (u turnusu), ali i nakon završetka tova odnosno turnusa.

Čišćenje objekta (farme) izbacivanjem pilećeg stajnjaka je samo prva faza mehaničke obrade čišćenja podova, zidova, i opreme.

Ni nakon završenog turnusa nema predaha za farmera jer odmah počinje sa pripremom objekta za idući tov odnosno turnus. Upravo period nakon pranja i dobro provedenih preventivnih mjera pa sve do početka sljedećeg turnusa je period tzv. biološkog odmora peradarnika (farme) u kojem se nastoji prevenirati pojava bakterija Salmonella i Campylobacter, ali i zaraznih drugih patogenih mikroorganizama, što bi kasnije u turnusu moglo izazvati velike gubitke. Iako je to odmor za farmu, za farmera je to period povećane opreznosti i rada.

Aktivnosti između dva turnusa

Briga nakon čišćenja objekta i dezinfekcije ne prestaje. Iako se čini perfektno očišćen, nitko sa sigurnošću ne može garantirati da nema štetnih bakterijskih kultura i patogenih mikroorganizama bez uzetih briseva i provedenih analiza. Mjere čišćenja vrlo često nisu dovoljne da u potpunosti eliminiraju eventualnu zarazu poslije u toku tova i u tom slučaju nastaju trajno zaražene farme.

Ako se bakterija Salmonella otkrije nakon dezinfekcije, proces dezinfekcije obavezno treba ponoviti. Posebnu pažnju treba obratiti na vrstu dezinficijensa koji se koristi kako ne bi došlo do oštećenja na opremi za hranjenje i pojenje. Prva stavka poslije pranja, provjetravanja i sušenja je postavljanje stelje, a da bi se smanjio rizik od bakterijskog onečišćenja stelja se tijekom prostiranja može tretirati mješavinom kiselina kao što su mravlja i propionska kiselina, odnosno proizvoda kao što je formaldehid ili dezinficijens u prahu.

Preporuke prilikom čišćenja

Najvažniji predmeti za čišćenje su sustavi za hranjenje i pojenje te površine podovi, zidovi, otvori za zrak, zračni odvodi, kaloliferi, šupljine i ležišta u zidovima i pregrade na niskim nivoima. Poželjno je koristiti toplu vodu pod jakim pritiskom. Važno je slijediti uputstva proizvođača na etiketi kada se koriste proizvodi za čišćenje, sanitaciju i dezinfekciju i koristiti odgovarajuće proizvode u djelotvornim koncentracijama.

Nakon čišćenja, provjeriti podove, zidove i opremu te popuniti rupe i pukotine i popraviti druga uočena oštećenja. Obavezno provjeriti ima li glodavaca ili drugih nametnika, koji se mogu u farmi tijekom čišćenja. Također, preporučljivo je pričekati neko vrijeme zbpg sušenja površina nakon pranja pa tek onda započeti sa pripremama za novi turnus.

Ponovna dezinfekcija

U slučajevima kada nalaz pokaže prisustvo bakterije Salmonella ili drugih patogenih mikroorganizama potrebno je ponoviti dezinfekciju koristeći formaldehid, a obično se upotrebljava kao otopina od 5-10% za pranje pod tlakom. Tokom trajanja biološkog odmora peradarnika i nakon čišćenja potrebno je i poželjno:

• Hranilice i pojilice isprazniti i podignuti u viseći položaj
• Dezinficirati svu prenosivu opremu
• Koristiti odobrene dezinficijense koji djeluju protiv virusa, bakterija, gljivica i plijesni
• Koristiti kompresor za nanošenje dezinficijensa pod visokim tlakom
• Otvoriti i dezinficirati sve izlazne i usisne otvore
• Ograničiti kretanje osoblja nakon pranja i tijekom sušenja objekta
• Postaviti ulazne dezbarijere
• U slučaju pojave insekata tijekom sušenja koristiti adekvatna sredstva za suzbijanje (insekticid)
• Pregledati sve otvore i spriječiti ulazak glodavaca

Foto: jwielf/Bigstockphoto