Rohalj je jedan od posljednjih pedikera za krave!

O Zvonku Rohalju iz Drenovaca nema tako davno da sam pisao. Njegove špageti tikve čiji je pionir uzgoja u Hrvatskoj pobudile su podosta zanimanja i skrenule pozornost na ovog nekadašnjeg radnika u brojnim europskim brodogradilištima koja je na koncu zamijenio plodnom slavonskom ravnicom u rodnim Drenovcima, ali, nije ostao samo na tome.

"Moram se uvijek nečim baviti. Šta da radim kada dođe zima ili loše vrijeme kada ne mogu u polje? Ne mogu sjediti u kući i čekati da se proljepša vrijeme", kaže ovaj Drenovčanin koji je osim po uzgoju tikava, poznat i kao jedan od posljednjih pedikera kravljih papaka.

Održava papke oko 3.000 krava

"Otac i ja smo mislim jedini koji to radimo na ovom području. Mislim da imaju još neki dečki, ali iz okolice Valpova da to rade. Bio je i jedan iz Vukovara koji je imao radnju, ali je sve prodao i otišao za Njemačku i tamo sada radi korekciju papaka", kaže Zvonko Rohalj koji s ocem obilazi brojne farme, ili barem one koje su još preostale, od Drenovaca do Osijeka, Našica i okolice. Održava papke oko 3.000 krava i kako kaže, nije to nimalo niti lak niti ugodan posao, a obavlja ga uz pomoć - brusilice.

"Jako je to prljav i težak posao. Nismo imali nekih pretjerano loših iskustava. Naprave krave čuda, ali sve je to normalno. Zna se dogoditi i da krava neće da uđe kao što nam se dogodilo jučer. Trebalo nam je sat vremena da ju natjeramo da uđe u stojnicu. Stane pa stoji, pa se okrene i pobjegne. Krave kojima su loši papci, po nekoj mojoj statistici, daju tri do pet litara više mlijeka nakon što joj se papci orežu. Krava kada se oreže, a to je bol i stres za kravu, toga dana odmah da značajno manje mlijeka, ali nakon nekoliko dana, kada se smiri, značajno poveća davanje mlijeka", napominje.

Poveća se davanje mlijeka

Navodi kako je s ocem koji je kovač , napravio vlastitu stojnicu kojom obilazi farme i domaćinstva i obrađuje kravama papke, a nagleda se kaže svega. "Ima krava koje su na vezu cijeli život i koje nisu održavane zbog čega nam je znala izgoriti brusilica. Imali smo primjera da je papak u krava bio veličine boce od mineralne. Strašno. I vi tu kada krenete raditi ode vam nekoliko šajbi, pa i cijela brusilica. Tu ne pomažu obične šajbe, već one skuplje. Naručujemo porfesionalne brusilice od 700 wati i koštaju nas po dvije tisuće kuna. Srevisiramo ih u Vinkovcima svaka dva, tri mjeseca i to nas košta par stotina kuna", priča.

Napominje kako dnevno može obraditi tridesetak krava jer, pojašnjava, zbog mužnje ne možete krenuti prije devet, pola 10, a morate opet, radi večernje mužnje, prekinuti posao oko 16 sati.

Od 60 do 200 kn po kravi

"To je šest, sedam sati efektivnog rada. Kada krave uđe u stojnicu ona je kod nas gotova za pet do 10 minuta, ovisno kakav je papak", govori dodajući kako po kravi naplati od 60 do 200 kuna ovisno o količini posla i troškovima. Posla kaže ima, ali bilo bi više da je cijena mlijeka veća. Navodi kako je u vrijeme kada je otkupna cijena mlijeka bila četiri kune bilo i krava, a sada ih je sve manje jer se jednostavno ne isplati proizvodnja mlijeka uz sadašnju otkupnu cijenu koja je prepolovljena. Žali se da mu je glavni problem kako naplatiti obavljeni posao.

"Ne vjerujem da kada dođem na farmu da taj gazda ne bi platio. Jednostavno se nema novca. Niti vjerujem da bi mi itko ostao dužan da ima novca. Ima dakako i takvih, ali ti su rijetki. Ljudi su uglavnom pošteni ali nemaju novca", zaključuje Zvonko Rohalj.