Proizvodnja mlijeka nije tržišna utakmica!

Zbog krize u sektoru mljekarstva u Europskoj uniji, prihvaćen je skup mjera za rješavanje nastale situacije, pod nazivom Mliječni paket. Stručni savjet za praćenje stanja u sektoru mljekarstva Republike Hrvatske navedene je mjere usvojio 2012. godine i smatra se da je navedeni dokument krucijalan za budućost sektora mljekarstva.

Na posljednjem sastanku Europskog parlamenta, odnosno njegovog Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, o Mliječnom paketu pričala je i europarlamentarka Marijana Petir, prilikom čega je žestoko kritizirala nelojalnu konkurenciju i uvoz mlijeka. Svoja iskustva s provedbom mjera uređenih Mliječnim paketom podijelile su i Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska i Španjolska. Prema njihovim iskustvima, od ključne je važnosti organizacija tržišta mlijeka, kao i zaštita malih proizvođača.

Mlijeko iz uvoza nelojalna konkurencija

Petir je naglasila važnost izrade kodeksa dobre prakse kojim bi se zaštitile male nacionalne proizvodnje mlijeka. "Proizvođači mljeka važni su za opstojnost cijelog ruralnog prostora. Budući da neke od država članica u svom državnom proračunu imaju potpore za svoje proizvođače mlijeka, kada dolazi na Hrvatsko tržište takvo je mlijeko automatski jeftinije, a ne prolazi stroge kontrole kakvoće kakvo prolazi hrvatsko mljeko i stoga mu je mljeko iz uvoza nelojalna konkurencija", ističe Petir.

Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne agencije dugogodišnji negativni trendovi u sektoru mljekarstva doveli su do smanjenja broja mliječnih krava za 24,83% u desetogodišnjem razdoblju od 2003. do 2013. godine.

"Hrvatska ima problema u provedbi Mliječnog paketa te pridruživanje malih proizvođača velikima nije pravo rješenje problema sektora, budući da mali proizvođači nisu suvlasnici ili dioničari u prerađivačkoj industriji mlijeka, što je slučaj u nekim državama članicama", navodi Petir. Cijena mlijeka u Europskoj uniji prošlih je godina značajno pala, a proizvodnja se povećala.

Nedostatak raspoloživog zemljišta i prezaduženost

Mnogi pak smatraju da otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj i nije glavni problem lošeg stanja sektora mljekarstva. Mnogo su veći problemi nemogućnost dolaska do državnog zemljišta, kao i prezaduženost poljoprivrednika. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj dogovorilo niz mogućnosti reprograma kredita za mljekare, a da je ključni problem kreditna zaduženost mljekara koja im otežava poslovanje, smatraju i u resornom ministarstvu.

Petir je na sastanku istaknula i da je situacija postala neodrživa za domaće proizvođače te predstavnicima Europskog udruženja poljoprivrednih proizvođača (COPA-COGECA) postavila pitanje: Može li to udruženje uspostaviti kodeks dobre prakse u kojem bi se zaštitile male nacionalne proizvodnje mlijeka poput one u Hrvatskoj?

Foto: depositphotos.com, @Kishko