Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 18.03.2009.

Proizvodnja jaja: pobuna u kokošinjcu

Europska unija u potpunosti je otvorena za hrvatske proizvođače jaja, no hrvatske nesilice ne proizvode dovoljno jaja da zadovolje domaće tržište. Za sada ne postoji operativni plan za proizvodnju jaja, a država ne potiče izvoz i ulaganja

  • 7.321
  • 348
  • 0

Proizvodnja jaja u Hrvatskoj zadnjih godina varira - u 2002. proizvedeno je 762 milijuna komada, godinu kasnije 873 milijuna komada, pa je slijedio pad na 801 milijun u 2004. godini. U 2006. je proizvedeno 846 milijuna jaja, a godinu kasnije 804 milijuna. Lani je u Hrvatsku uvezeno 17,6 milijuna jaja, a izvezeno je samo 467.000 komada.

Tako niske izvozne razine svakako trebaju zabrinjavati. Hrvatska jaja nikako da nađu put prema tanjurima građana zemalja Europske unije iako za to ne postoje nikakva ograničenja. Hrvatski proizvođači jaja nemaju dovoljne količine ni za domaće tržište, tako da trgovci moraju tražiti jaja, posebice oko Uskrsa, i u susjednim zemljama, ponajprije u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Udruge proizvođača konzumnih jaja, 126 hrvatskih proizvođača u kavezima drže između 1,5 i 1,6 milijuna nesilica, a kapaciteti za uzgoj u kavezima iznose oko dva milijuna komada. Ako analiziramo raspon kapaciteta po proizvođačima, i on veoma varira - iznosi od 320 nesilica do čak 220.000 nesilica. Prema statistikama s početka 2008. godine najveći broj proizvođača, njih 69, ima manje od 5000 nesilica, a samo osam proizvođača na svojim farmama ima više od 100.000 nesilica. Tih osam velikih proizvođača proizvodi više od polovine konzumnih jaja na tržištu, odnosno 59 posto. Većina farmi i opreme na njima - više od 70 posto - staro je gotovo četrdeset godina. Ujedno samo 11 posto kapaciteta po površinskim gabaritima i tehničkim performansama zadovoljava uvjete propisane europskim standardima.

Poslovanje na rubu

Kako kažu proizvođači, u objekte se nije investiralo ponajprije zato što je proizvodnja mahom bila rascjepkana; većina proizvođača imala je i ima relativno male kapacitete pa se ulaganje po jedinici ne isplati. I troškovi proizvodnje nisu išli na ruku proizvođačima jer je tijekom 2007. značajno porasla cijena hrane. Veliki broj proizvođača stoga je poslovao na samom rubu isplativosti ili čak s gubitkom. Nakon porasta cijena jaja nije se ostvarila značajna dobit koja bi omogućila daljnje ulaganje u prilagodbu. Ni poslovne banke, kao niti činjenica da za tu proizvodnju ne postoje poticaji, nisu omogućili poboljšanje situacije proizvođačima. Te činjenice onemogućile su i sudjelovanje proizvođača jaja u korištenju pretpristupnih fondova EU-a (SAPARD) zbog visine raspoloživih investicijskih sredstava, ali i neispunjavanja jednog od glavnih kriterija za dobivanje europskih potpora - efikasnosti proizvodnje. Hrvatski proizvođači jaja još su uvijek znatno ispod standarda proizvodnje u EU-u.

Uz spomenute brojke na stelji se uzgaja nešto manje od 700.000 nesilica koje godišnje proizvedu oko 130 milijuna jaja, dok je u uzgoju na otvorenom u seoskim domaćinstvima oko 1,4 milijuna nesilica koje godišnje proizvedu približno 200 milijuna jaja. U toj proizvodnji izravno je zaposleno oko 1000 radnika, a indirektno i značajan broj onih koji rade u proizvodnji stočne hrane, opreme i drugih potreba u proizvodnji konzumnih jaja. Među proizvođačima je i značajan broj obiteljskih gospodarstava u kojima ta proizvodnja ostvaruje značajan dio prihoda - odnosno osigurava egzistenciju i posao cijeloj obitelji.

Nužna pomoć u kapitalnim ulaganjima

Peradari su u proteklom razdoblju pokrenuli inicijativu kojom bi se usvojio i počeo primjenjivati operativni program održivosti i razvoja ukupne peradarske proizvodnje, a koji bi, slično onima za proizvodnju mlijeka, mesa i drugih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda, osigurao budućnost uzgajivačima peradi.
Prema procjenama Udruženja peradara, nužno je osigurati pomoć u kapitalnim ulaganjima kojim bi se ojačala inicijalna sredstva samih proizvođača kako bi se ugradila oprema prema EU standardima i postigao ukupni proizvodni kapacitet od oko 2,5 milijuna nesilica.
No, postoji opasnost da do toga neće doći. Prema pristupnim obvezama, odnosno Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja, hrvatske kokice trebale bi živjeti u većim kavezima već do kraja 2011. godine, a bez 20 eura ulaganja po nesilici - ili ukupno oko 50 milijuna eura - to neće biti moguće. To bi ujedno moglo značiti i da će većina sadašnjih proizvođača, unatoč izvoznom potencijalu i otvorenim vratima Europske unije, morati zatvoriti svoje farme.

Označavanje jaja prema uzoru na zemlje Europske unije

Od prošle godine Hrvatska je počela označavati jaja prema uzoru na zemlje Europske unije. Oznake se sastoje od jednog broja koji označava način uzgoja, dva slova kao oznaka države proizvodnje i još nekoliko brojeva koji označavaju proizvođača i njegovu farmu. Sve peradarske farme s više od 350 koka nesilica moraju označavati svoja jaja.

Prvi broj u šifri označava način uzgoja pri čemu je:

  • 0 - ekološki uzgoj
  • 1 - slobodno držanje
  • 2 - podni uzgoj
  • 3 - baterijsko držanje kokoši u kavezima

Ekološka proizvodnja je jednaka slobodnom držanju, no kokoši moraju jesti ekološki uzgojenu hranu. Slobodno držanje podrazumijeva uzgoj kokoši na otvorenom, kod prirodnog danjeg svjetla, a za noći ili lošeg vremena kokoši se mogu same skloniti u kokošinjac. Podni uzgoj znači da su kokoši slobodne u kretanju i imaju danje svjetlo, ali su u zatvorenom prostoru. Baterijsko držanje znači da se kokoši stalno drže u kavezu, a jaja se spuštaju u sabirnu traku. Takav način uzgoja već je zabranjen u mnogim zemljama svijeta. U EU-u to će biti zabranjeno od 1. siječnja 2012. godine, a još od početka 2004. godine ne proizvode se stari skučeni kavezi. Novi kavezi su prostraniji, s gnijezdima, prečkom za sjedenje i slamom. Jaja se označavaju i po veličini. U Hrvatskoj jaja imaju sljedeće oznake za težinu u gramima: SU - više od 70 grama, S od 65 do 70 grama, A od 60 do 65 grama, B od 55 do 60 grama, C od 50 do 55 grama, D od 45 do 50 grama i E za jaja teška između 40 i 45 grama. U Europskoj uniji oznake su XL - veće od 73 grama, L od 63 do 73 grama, M od 53 do 63 grama i S za jaja lakša od 53 grama.

Autor: Krešimir Sočković


Izvori

Privredni vjesnik