Proizvodnja biometana iz ranca

Metan (CH₄) je vrlo opasan plin koji, zajedno sa drugim specifičnim plinovima, izaziva efekt staklenika. Smatra se da je snažniji od ugljik dioksida, jer u periodu od pet godina ispušta i do 100 puta više toplinske energije u atmosferu od ugljik dioksida.

Ovaj plin je vrlo korozivan, agresivan, i može izazvati brojne zdravstvene probleme kod ljudi i životinja. Prema nekim procjenama, smatra se da čak 40% ukupne proizvodnje metana dolazi iz poljoprivrede, i to najvećim dijelom stočarstva, budući da ga najviše proizvode preživači u procesu prerade hrane (goveda, ovce, koze).

Kako iskoristiti metan?

Postoje brojni pokušaji da se njegova proizvodnja smanji, ili da se na neki način iskoristi i spriječi njegov gubitak i odlazak u atmosferu. S druge strane, u svijetu se smanjuju rezerve fosilnih goriva te je nužno pronaći nove izvore energije. Tako, postoje brojna postrojenja koja spaljivanjem metana proizvedenog u velikim digestorima dobivaju električnu energiju, ili se koristi za pokretanje SUS motora, dok se u razvijenijem zemljama čak ide na to da se selekcijom dobiju takve rase koje će proizvoditi znatno manje količine ovog plina.

Argentinski sustav za dobivanje biometana

Istraživači INTA instituta (Argentinski nacionalni institut za poljoprivrednu tehnologiju) iz Buenos Airesa su primijenili malo drugačiji pristup, za neke prilično bizaran i kontroverzan. Naime, oni su osmislili posebnu vrstu ranaca, koji se montiraju na leđa kravama. U ovim rancima se nalaze rezervoari koji služe za skladištenje proizvedenog metana. Ovako proizveden metan se nakon pročišćavanja i kompresije može koristiti za grijanje, kuhanje pa čak i za pokretanje SUS motora.

Kako bi se plin izdvojio, rezervoari su sustavom cijevi promjera 2 mm direktno povezani sa želucem krava. Da bi se postavio cijeli sustav, životinjama se uvodi cijev u želudac (burag), uz davanje lokalne anestezije, kako životinja ne bi osjećala bol. Rana vrlo brzo zaraste, te životinja ne trpi bolove. Rezervoari su napravljeni od fleksibilne plastike, što je neophodno budući da se proizvodnjom plina povećava njihova zapremina. Masa ovog sustava koji se montira na leđa životinja je oko 500 grama te ne predstavlja dodatan teret životinjama. Nakon hranjenja životinja, u buragu, a zatim i u rezervoarima sakuplja mješavinu plinova te je neophodno obaviti pročišćavanje, kako bi se dobio 95% čist metan, visoke energetske vrijednosti.

Primjenom ovog sustava, dobivaju se velike količine obnovljivog izvora energije (biometana), dok se istovremeno vrši redukcija količine plinova staklenika koji odlaze u atmosferu. Za razliku od klasičnih sustava dobivanja i korištenja biometana iz digestora, ovaj sustav je efikasniji, posebice u zimskim mjesecima. Naime, u zimskim mjesecima digestori se moraju grijati na temperaturu 38-39°C, što svakako zahtijeva dodatne energetske troškove, dok u ovom sustavu toga nema, jer krava svojim metabolizmom osigurava ovu temperaturu tijela. Također, u ovom sustavu je manji utrošak rada, jer nije potreban veliki broj radnika koji bi punili i praznili digestore, već samo jedan koji će nahraniti grlo.

Kapacitet proizvodnje ovog sustava

Proizvodnja metana u organizmu krava je velika te postoji veliki potencijal za iskorištavanje ovog izvora energije. Dnevna proizvodnja metana je dovoljna za pokretanje automobila, ili za cjelodnevni rad frižidera. "Krava proizvodi 300 litara metana dnevno, što je dovoljno da frižider koji održava temperaturu između 4 i 6°C, može raditi cijeli dan", izjavio je Rikardo Bualo, jedan od istraživača na projektu.

Primjena sustava u praksi

Ovaj sustav je još uvek u fazi ispitivanja, i kao takav još uvijek ima samo eksperimentalnu primjenu. Iako ovaj sustav za sada nema široku, konvencionalnu primjenu, istraživači su optimisti. Pablo Sorondo, PR INTA instituta je izjavio: "Vjerujemo da će ova tehnologija omogućiti sakupljanje metana u širim razmjerima, a čak vidimo i buduće farme sa par ovakvih grla koja će osigurati energiju za cijelu farmu." Zahvaljujući ovom sustavu, životinje pored standardne proizvodnje (mlijeko i meso) daju još jedan iznimno važan proizvod - biometan.

Foto:intainforma.inta.gov.ar