Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ovčarstvo
  • 11.05.2015. 07:20

Posao vozača zamijenio ovčjim stadom!

Branko Romac računa kako nema koristi od proizvodnje janjaca u sadašnjim uvjetima ponude i prodaje, uglavnom uslijed neočekivano velike konkurencije iz uvoza odnosno europskih zemalja. Priznaje kako mu zbrinjavanje ovčje vune predstavlja jedan od ozbiljnih problema te da mu je, ipak, najteže što mu se u obitelji neće nastaviti dugogodišnja tradicija u ovčarstvu.

  • 1.615
  • 133
  • 0

Gotovo tijekom svakog radnog dana, ali i vikendom, možete vidjeti stada ovaca koje čuvaju čobani na ispaši sinjske sportske zračne luke, ako slučajno bacite pogled na taj ambijent dok hodate šetnicama, stazama, puteljcima; vozite županijskom cestom Sinj-Otok Dalmatinski na Cetini.

U to se najčešće mogu uvjeriti sportaši, mnogi sportski rekreativci, dakako i skupine domaćih i inozemnih turista, baš kao i nedavno oko 45 njemačkih padobranaca te njihovih kolega iz aeroklubova Sinj i Granitan iz Splita, dok su na izmaku zime i početku ovogodišnjeg proljeća imali skokove s visine 4.000 metra u sklopu svoje padobranske obuke.

Na sinjskom sportskom aerodromu zajedno ovce i čobani, padobranci, sportaši

Branko Romac sa svojim stadom ovaca na ispaši

Tako se na zajedničkoj prostranoj travnatoj atraktivnoj površini susretnu ovce sa svojim čobanima, sportaši, piloti, padobranci i instruktori letenja, sportski zrakoplovi; katkada i helikopteri, atletičari, vatrogasci dok marljivi poljodjelci na svojim njivama u neposrednoj blizini oru svoje njive sijući ratarske i sadeći poljoprivredne kulture; obrezujući, okopavajući, gnojeći, zaštićujući voćnjake; obnavljajući ograde, prilazne putove, čisteći okoliš i paleći korov. Svatko od njih radi svoj posao i nitko nikome ne smeta, čak ni ovce pilotima i padobrancima, i obrnuto, dok pod brižnim okom čobana za to vrijeme pasu negdje u prikrajku ili u blizini piste, ili pak na samom rubu aerodroma.

"Inače, na sinjskom sportskom aerodromu još nikada nisam imao problema uslijed ispaše. Ovdje mnogi čobani, poput mene, čuvaju stada ovaca gotovo po cijeli dan kad god je lijepo vrijeme. No dok slijeću sportski zrakoplovi, udaljimo se s ovcama od piste koliko god možemo, odmah nakon što nas na to upozore mjerodavne osobe", tvrdi Branko Romac, tzv. gemišt, vlasnik male obiteljske farme ovaca iz Glavica, naselja u blizini sinjske sportske zračne luke.

Dakle, u to nas je jednog proteklog dana tijekom ovogodišnjeg proljeća, dok je bura s Kamešnice pokrivene snijegom, brijala donoseći svježinu, uvjeravao vlasnik stada od 80 ovaca i 90 janjaca Branko Romac iz susjednih Glavica gdje u tamošnjim torovima trenutno ima, kaže, nešto više od 2.000 tog blaga, najviše u torovima dvojice Labrovića, jednog Dolića, Ante Marasa, Branka Romca, te nešto više od 300 ovaca samo u štali jednog brnaškog ovčara.

Romčevo stado ovaca na ispaši kod Kamešnice

Voli reći kako je, zahvaljujući tradiciji, i on postao poznati stočar, ovčar i čoban ne samo u rodnom kraju, nego i šire, o čemu svjedoče i kupci njegovih janjaca, ovčjeg mlijeka i domaćeg sira, ali ne i vune s kojom i on ima problema. Ističe kako je njegova obitelj tradicionalno vezana za stočarstvo, posebice ovčarstvo te što on u tome slijedi svoga pradjeda, djeda Matu, oca Jozu i starijeg brata Slavka.

Glede ljubavi prema ovčarstvu i dugoj tradiciji, Branko je još prije deset godina prekinuo posao stalno-zaposlenog vozača u jednoj solinskoj tvrtki te se posvetio uzgoju ovaca i janjaca, proizvodnji ovčjeg mlijeka i sira, kao i problemima zbrinjavanja ovčje vune i čistoći okoliša. Ipak računa kako mu se proizvodnja janjaca uopće ne isplati zato što mu je danas teško pronaći sigurno tržište i kada siromašne obitelji, njegove bivše mušterije, danas nikako ne mogu kupiti janjetinu. Vjerojatno je priča o tom glavičkom stočaru-ovčaru zanimljiva, korisna, poučna ne samo zato što se Branko Romac nakon toliko godina vratio poljoprivredi-stočarstvu odnosno zanimanju svojih predaka.

Kako osigurati tržište za proizvode Branka Romca iz Glavica - njegove janjce?

"Ovce čuvam oko 10 godina nakon što mi je stariji brat obolio i toga sam se posla prihvatio s ljubavlju kako bi se još koju godinu u našoj obitelji održala tradicija u poljoprivredi, odnosno stočarstvu. U svom stadu imam oko 80 ovaca, a moj kolega Ante Maras (Džaja), također iz Glavica njih 90. Obojica u dva stada imamo ukupno nešto više od 170 ovaca koje uglavnom zajedno pazimo. Tradicija ovčarstva je u mojoj obitelji Romac duga i bogata, datira gotovo od pamtivijeka. Ovce su prije čuvali moj stariji brat Slaven, prije njega naš otac Jozo i djed Mate.

Branko Romac, tzv. gemišt, uz svoje stado

Oni su imali najveća stada u ovom kraju, od 100 do 130 ovaca, ne računajući janjce. Samo ove godine moja obitelj ima više od 90 kvalitetnih janjaca, jer su ih neke naše ovce ojanjile po dvoje ili troje. Ali su neki janjci i uginuli pri janjenju. No meni je najveći problem tržište, odnosno prodaja janjaca koja nikako nije osigurano. Samo imamo nakupce koji redovito dolaze na vrata moje štale i janjce žele kupiti jeftino, ispod svake cijene", jada se vlasnik male ovčje farme u Glavicama, Branko Romac, tzv. gemišt.

Kaže kako je kako je nešto janjaca ipak prodao o blagdanima ovogodišnjeg Uskrsa, najviše u povodu pričesti i krizme, ali i krštenja, pirova te u inim prigodama. Tvrdi kako mu kupci naručuju janjad na kućnom pragu, odnosno u toru po cijeni od 35 do 40 kuna za kilogram žive vage.

"Što se pak tiče ovčjega mlijeka, nekoliko ovaca muzemo radi opskrbe svoje obitelji te ujedno pravimo i nešto ovčjega sira te ga prodamo također na kućnom pragu, ako to želimo. Svaka moja muzna ovca dnevno u prosjeku da oko pola litre mlijeka, a tek neke od njih više od litre. Muzemo ih dvaput dnevno - ujutro i navečer. I to je iznimno težak i odgovoran posao. Naše ovčje mlijeko otkupljuju poznate mljekare i sirane - Eko sir Puđa iz gospodarske zone Čaporice pokraj Trilja, splitska Mljekara Mils i neke sirane na otoku Pagu.

Proljetni radovi u Sinjskom polju

Tako su kupci odnosno potrošači zaključili kako se Paški sir ne pravi samo od mlijeka paških ovaca, nego i od mlijeka ovce pramenke iz dalmatinskog zaobalja, primjerice iz Cetinskog kraja. Litru ovčjeg mlijeka mi u prosjeku plaćaju oko 10 kuna i time mogu biti zadovoljan.

A što se tiče širenja postojećeg obiteljskog stada ovaca, nikako ne dolazi u obzir u postojećim uvjetima prodaje janjetine. Jer, i ove ću ovce smaknuti zato što ih se uopće ne isplati držati. Zapravo, od njih nemam nikakve koristi jer nitko neće janjce, a i konkurencija je na tržištu neočekivano velika zbog uvoza janjetine iz europskih zemalja, te je svakim danom sve veća. Trgovački centri u našim gradovima za otkup janjaca, kao i drugih domaćih poljoprivrednih proizvoda, nisu toliko zainteresirani", komentira Branko Romac.

Ovčje mlijeko Romčeva stada otkupljuju Eko-sir Puđa, Mils, neke sirane na Pagu

Naglašava kako njegova obitelj, osim prodaje janjetine, ima problema i oko zbrinjavanja ovčje vune pitajući se često kamo smjestiti tu sirovinu kada je gluho tržište i za taj proizvod. Sličnih problema imaju manje-više i svi ovčari, posebice oni na otocima, u priobalju i dalmatinskom zaobalju. Branko tvrdi kako ovčju vunu ne razbacuje u prirodi, ali nema ni mogućnosti ni za njezinu preradu niti izradu nekih odjevnih i inih predmeta. Spominje kako od nje neke obitelji u Cetinskom kraju prave atraktivne suvenire kao dopunu seoskog turizma tvrdeći kako takvo što ne mogu svi raditi. Svjestan je i činjenice kako se vuna nikako ne bi smjela odlagati u priredi jer je ozbiljan zagađivač zemljišta, okoliša, podzemnih voda, izvorišta zdrave vode po čemu je, inače, prepoznatljivo područje uz Cetinu - od izvora do ušća.

Ovce na ispaši

"Ovčju vunu najviše odlažem izvan obiteljske kuće, eno već tri godine stoji ispod mog tora, uglavnom u prostoru gdje leže moje ovce. Nitko ju ne otkupljuje niti se za nju itko interesira. Kada se nakupi malo više ovčje vune, dovezem bager, iskopam rupu u blizini svoje štale i zatrpam ju zemljom na određenoj dubini. Nije mi poznat drukčiji način kako bih bar donekle mogao riješiti taj problem. Znam ja da ovčja vuna ne može istruniti te da je ona gotovo neuništiva, čak i kada se spali. No ja ju samo zatrpam u iskopani rov kako ne bi bila na površini zemlje kako ju vjetar ne bi raznosio na ovom ruralnom prostoru, posebice bure koje su tijekom godine prilično česte i jake u ovom podneblju. Također mi je poznato kako to nije rješenje, ali sada nemam drugog načina. Slično rade i drugi ovčari, vlasnici obiteljskih stada i ovčjih farmi ne samo ovdje u Glavicama i na širem sinjskom području, nego i mnogo šire", upoznaje nas Branko Romac, tzv. gemišt.

Kako i kada riješiti problem odlaganja ovčje vune?

Vjerojatno je zanimljiv i odgovor na upit kako njegova obitelj prehranjuje tolike ovce i janjce tijekom zime te što bi trebalo sve učiniti da se unaprijedi stočarstvo, napose ovčarstvo u Cetinskom kraju. Dakako, tu je i Brankov odgovor o mogućnosti poticanja poljoprivredne proizvodnje na tom području te na širem ruralnom prostoru Splitsko-dalmatinske županije odnosno srednje Dalmacije? Romac dodaje kako ovce tijekom zime prehranjuje stočnom hranom, uglavnom sijenom i kukuruzom, jer sa svojom braćom ima dosta zemlje u Sinjskom polju. Napominje kako su još su njegovi preci, baš kao i mnogi vlasnici neobradivih njiva u tom polju, razmišljali o tome kako riješiti neke probleme u poljoprivredi i unaprijediti tu glavnu gospodarsku djelatnost. Napokon su zaključili kako su se svima, uslijed nereguliranog vodostaja Cetine, znatno smanjivale livadarske i pašnjačke površine uz iznimno lošu kvalitetu ispaše i na povremeno plavljenom zemljištu.

Romčevo stado na ispaši

Komentirajući položaj poljoprivrednika u našem društvu Romac ističe kako je o stočarima u dalmatinskom zaobalju oduvijek nedostajala briga i pomoć šire zajednice, primjerice države, za djelotvornije poboljšanje kvalitete stoke i stočarskih proizvoda. Stariji su mlađima govorili kako je stočarstvo na tom području nekada bila glavna gospodarska grana, no ono je prema svojim karakteristikama, a i ocjeni stručnjaka, oduvijek uglavnom bilo pašnjačko, gotovo kao što je danas primjerice Sinjsko polje koje uistinu predstavlja gotovo najveći pašnjak ne samo u Dalmaciji. Ipak su mnogi nedostatak pašnjaka u tom kraškom polju, kojemu daje život izdašna rijeka Cetina, dok nije izvršena melioracija, oduvijek nadomještali bogati planinski pašnjaci na Kamešnici, ali je najveći problem za stočare i stoku je nedostatak vode.

Romac nije zadovoljan statusom poljoprivrednika - stočara odnosno ovčara

"A što se tiče ovaca i janjaca, ja ih se doista želim što prije riješiti. Eto, bio sam vozač u tvrtki Jadrantrans. Kada je stariji brat malo obolio, preuzeo sam brigu oko stada ovaca. Više ne vozim jer sam ostvario pravo na mirovinu, dakle ja sam u mirovini. Držanje ovaca, proizvodnja janjaca i mlijeka, dakako i prodaja poljoprivrednih proizvoda, moj je dopunski posao, kao i mog malog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Bio sam dragovoljac Domovinskog rata od 1991. godine, tako imam radničku mirovinu i nešto nadoknade braniteljsko-vojničke, oko 500 kuna mjesečno. Nisam zadovoljan statusom poljoprivrednika-stočara ni zato što mi je štala u blizini obiteljskih kuća u naselju koja smeta susjedima, ali ima i onih koji su ljubomorni na moje stado ovaca, pa i zato što proizvodim i prodajem, janjce, ovčje mlijeko", komentira Branko Romac, ipak izražavajući zadovoljstvo:

Romac na ispaši

"Drago mi je što se ipak razvija ovčarstvo u ovom kraju, ali bi poljoprivredni proizvođači, posebice vlasnici ovaca trebali imati veći i sigurniji poticaj na državnoj razini, jer ovo danas nije dostatno. Kada se podmire svi troškovi, poljoprivrednom proizvođaču gotovo ništa ne ostane, sve otpadne od poticaja. Što se tiče budućnosti stočarstva odnosno ovčarstva, ne znam što bih vam mogao reći o toj poljoprivrednoj, iznimno značajnoj kategoriji u prehrani ljudi. Najteže je što su nam sela poluprazna pa nemate za koga razvijati stočarstvo u ruralnim sredinama u kojima nema mladih ljudi; nema mladih obitelji niti djece niti škola, a ja nemam ključ kako to riješiti."

Kako mlade u nekim sredinama više privući poljoprivredi-ovčarstvu?

Čini se kako je zamišljen vjerojatno i zato što je mlade ljude u nekim sredinama teško, gotovo i nemoguće, privući poljoprivredi odnosno ovčarstvu te da se tako ne slijede dugogodišnju tradiciju svojih predaka, iznimno značajnu za gospodarsku djelatnost od čijih proizvoda svi živimo.

"Mladi se ni u ovoj sredini ne žele baviti poljoprivredom, još manje stočarstvom odnosno ovčarstvom, a stariji se više ne mogu nositi s poslovima, obvezama u toj složenoj djelatnosti - o proizvodnji zdrave hrane, kao glavnom strateškom pravcu uz seoski turizam, čemu se u praksi još uvijek poklanja posve malo pozornosti. Primjerice, ja imam dva sina od kojih se ni jedan ne želi posvetiti poljoprivredi, ovčarstvu. A ovce, kao da ih ne žele ni vidjeti u toru, kojima se još bavim - muzem ih i prodajem mlijeko, pravimo domaći sir, proizvodim i prodajem janjce. Doista je problem kako odgojiti i privoljeti mlade da zavole poljoprivredu od koje svi živimo. Ako je poljoprivreda i proizvodnja hrane od strateškog interesa naše države, time i županije i grada, onda bi se o značenju tog programa trebalo više barem govoriti u obitelji, a na neki način u vrtiću i školi".


Povezana stočna vrsta

Ovčarstvo

Ovčarstvo

Ovčarstvo je izrazito rasprostranjena grana stočarstva te se ovce mogu naći na svim kontinentima osim Antartike. Važnost ovčarstva varira ovisno o pojedinim zemljama te su osobito... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Ovčarstvo Tradicija Janjetina Vuna Sinj Ispaša Poljoprivredne kulture Čobani Branko Romac Obiteljska farma Ante Maras Ovčje mlijeko Domaći sir Janjci Tradicija ovčarstva Kućni prag Eko sir Puđa Ovca pramenka Trgovački centar Otkup Stoč

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]