Ponovno će se žirovati u hrastovim šumama?

Žirovanje je dugogodišnja tradicija uzgoja svinja koja se temeljila na šumskoj ispaši - žirovanju, a posebno je bilo razvijeno u selima na području bogatom šumama kao što je primjerice Spačvanski bazen. Stara slavonska pjesma kad su stari svinje žirovali debele su slanine imali, vraća nas u prošla vremena kada su svinje čuvali pastiri koji bi u šumi boravili od ranoga proljeća pa sve do kasne jeseni.

Na žirovanje bi se otjerali prasci, a pred zimu bi se vratile utovljene svinje. Ne treba ni govoriti o uštedama u kukuruzu i drugoj hrani koje su na taj način postignute. No, prošla su to vremena. Žirovanja u slavonskim šumama nema već gotovo desetak godina. Ulazak svinjama u šume je jednostavno zabranjen 2007. godine i mnogim se to uzgajivačima i dalje ne sviđa, a najmanje članovima Udruge uzgajivača crne slavonske svinje, koja je uz onu turopoljsku, autohtona hrvatska pasmina svinja.

Vratiti stari način prehrane svinja i kultiviranja šume

Na nedavno održanom skupu u Babinoj Gredi, članovi te udruge ali i neki drugi svinjogojci koji se bave uzgojem crne slavonske svinje poznatije i kao fajferice, najavili su kako će od Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma zatražiti da im se ponovno dopusti da vode svinje na žirovanje.

"Žirovanje bi donijelo višestruke koristi i jamčim da ćemo, ako nam to omoguće, za 10 godina udvostručiti turizam i gospodarstvo podići bar za 20-ak %. Osobno već imam dosta upita zainteresiranih kupaca iz Slovenije i Austrije koji su degustirali moje suhomesnate proizvode od crne slavonske svinje. Zainteresirani su za veće količine, ali isključivo od domaće svinje, uzgojene na prirodan način, bez koncentrata, a to upravo dobijamo žirovanjem", kaže Pero Barić iz Udruge Udruge uzgajivača crne slavonske svinje. Barić i pojašnjava kako bi svinje na rubu šume u izgrađenim objektima bile preko dana, a noću bi ih vlasnici odvodili kući te tako ne bi bile smetnja nikome.

Lovci prognali svinje iz šume?

Izumrla tradicija - ili ipak, ne?

Uz to, u udruzi smatraju i kako bi i Hrvatske šume od svega imale koristi jer bi svinje s obzirom da vole rovati, kultivirale šumu, a ne da je djelatnici šumarije moraju redovito traktorima tarupirati. Toga je mišljenja i Marko Filipović iz Vrbanje koji se, kako kaže, sjeća kako su svinje sve do 2007. prebivale na rubovima šuma i hranile se žirom i ostalim šumskim plodovima. "Nitko od njih nije bio ugrožen, a pomoć svinjogojcima u uštedi hrane je bila velika. Uz to, bila je to zdrava ishrana koja je davala i zdravo meso", kaže dodajući kako je prema njegovom mišljenju danas jednostavno puno raznih interesa u igri, od Hrvatskih šuma preko lovačkih udruga, zbog kojih su svinje prema njegovom mišljenju i prognane iz šuma.

Svinjogojci žele zakup rubnih dijelova šume, koje bi ogradili i domaće svinje odvojili od divljih.

Kobna 2007. godina

Svinjama i žirovanju crno se počelo pisati u proljeće 2007. kada je u šumi kod Vrbanje pronađena uginula svinja za koju se tvrdilo da je bila zaražena svinjskom kugom. Ministarstvo poljoprivrede poslužilo se tadašnjim Zakonom o šumama te je zabranjeno držanje svinja u šumskim predjelima koji za to nisu predviđeni. Samo u vrbanjskom kraju tada je 19 uzgajivača žirovalo s oko 2.000 svinja. I pored upornosti da se izbore za ostanak svinja u šumama, nakon niza kazni, svinjogojci su polagano jedan po jedan odustajali i tradicija žirovanja je netragom nestala.

Matić: protiv sam povratka svinja u šumu

Pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić zalaže se za držanje svinja podalje od šuma i protivnik je ponovnog žirovanja. "Ljudi će se čuditi kako sam ja kao svinjogojac i uzgajivač crne slavonske svinje protiv žirovanja, ali jesam. Osim što je čovjek tih dana rasterećen da ne mora hraniti svinje, žirovanje ne pridonosi ničemu drugom. U tradiciji je da je uz svinje na žirovanje išao čoban, a to danas košta. Uz to, kao članica EU imamo obveze prema svinjama odnosno ponašati se prema njima na dobar način, da im budemo dobar domaćin i gazda, a to ne možemo biti ako ih pustimo bez nadzora. Osim što im morate osigurati hranu i vodu, morate svinje zaštititi i od parazita, a u žirovanju je to gotovo nemoguće. Tu su i kuga i šuga, i gliste i krpelji. Obnovom žirovanja kršili bi neke europske standarde o dobrobiti životinja. Mnogi ljudi misle da svinje vole prirodu. Vole, ali vole prije svega biti nahranjene i napojite i da spavaju u hladu. Do dobrog proizvoda se može doći i bez povratka u prošlost", smatra Andrija Matić.

Prednosti su puno jače od nedostataka?

Sve u svemu, kada bi davali pluseve i minuse za ili protiv žirovanja, proizlazi da se prednosti žirovanja svinja ogledaju u manjim financijskim ulaganjima, ekološki prihvatljivom uzgoju, a kretanjem po šumi ostvaruje se i pozitivan utjecaj na zdravlje i kondiciju svinja te u konačnici na kvalitetu mesnih proizvoda. Nedostaci su mogućnost uništavanja mladih stabala drveća i ostalog raslinja, mogućnost prijenosa zaraznih bolesti, kao i mogućnost križanja s divljim pasminama svinja.

Uzgajivači crne slavonske svinje uvjereni su kako su prednosti koje donosi žirovanje puno jače od negativnosti te vjeruju kako je i EU regulativa ustvari na njiihovoj strani. Naime, na spomenutom sastanku u Babinoj Gredi moglo se čuti i kako će iz EU fondova moći dobiti i do 50.000 eura oni uzgajivači koji svinje budu uzgajali na ekološki prihvatljiv način, a žirovanje je, smatraju slavonski svinjogojci, bez sumnje jedan od takvih.

Svinjogojci su svjesni da će se u tom slučaju morati pridržavati određenih pravila kojima će primjerice biti zabranjeno nanošenje bilo kakve štete drveću u šumi. Tako se na stabla neće smjeti zakivati ograde ili praviti svinjci po šumi kao što se to nekada činilo. Ali, domaći svinjogojci pristaju i na ta ograničenja, samo da ponovno povedu svinje na žirovanje. Priča oko (ne)žirovanja navodno bi se mogla raspetljati već ove jeseni. I to, očito, uz malu pomoć EU regulative. Kada se već sami međusobno ne možemo dogovoriti.

Foto: fajferica.hr