Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Inicijativa
  • 06.06.2012.

Platforma nove politike govedarstva

Nestranačka Skupina Živo selo predlaže da se hitno rasprave uzroci krize i načini njihova uklanjanja te nudi Platformu za kreiranje novoga pristupa selu

  • 1.635
  • 82
  • 0

Tijekom posljednjih desetak godina Hrvatska je u prosjeku godišnje uvezla hrane za 700 milijuna dolara više nego što je izvezla. Polovica toga deficita nastaje u sektoru stočarstva, poglavito govedarstva, a taj je gubitak, koji se akumulirao u istom razdoblju, veći od istodobnih državnih investicija u autoceste. Sada je zemlja suočena s imperativom da zatvori taj deficit financiran vanjskim zaduživanjem.

Prehrambeni dio vanjskotrgovinskog deficita nastao je lošom politikom na selu tijekom dugog niza godina pa ga je moguće i zauzdati promišljenim potezima i bez velikih javnih investicija. Nestranačka Skupina Živo selo predlaže da se hitno rasprave uzroci krize i načini njihova uklanjanja te nudi Platformu za kreiranje novoga pristupa selu.

Nedavni sukobi oko cijene mlijeka i poticaja proizvodnji samo su jedan aspekt akutne krize hrvatskog sela i stočarstva, te govedarstva kao njihove kralježnice. Proizvodnja mesa i mlijeka, broj goveda, broj obiteljskih gospodarstava i broj zaposlenih u poljoprivredi, posljednjih desetak godina alarmantno padaju, a ovisnost o uvozu raste. Politika vođena tijekom prošlog desetljeća prouzrokovala je zaustavljanje proizvodnje i isporuke mlijeka u prosječno 15 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na dan, što je na selu otvorilo teške gospodarske, socijalne i ekološke rane. No, to je tek dio problema.

Hrvatska se mora i može sama prehraniti

Posljednjih 20 godina Hrvatska je uvezla hrane u vrijednosti od preko 9,5 milijardi dolara više nego što je izvezla, što znači da smo doslovce pojeli gotovo 1/5 akumuliranog duga zemlje, i to s tendencijom snažnog rasta toga prehrambenog deficita u drugom, mirnodopskom deceniju! Od početka ovoga stoljeća naš je uvoz hrane bio godišnje prosječno oko 700 milijuna dolara veći od izvoza. Preko 2/5 toga deficita nastalo je sve većim uvozom stoke i mlijeka i umanjilo rast BDP-a za najmanje 1% godišnje. Posebno je markantno pogoršanje u trgovini živih uzgojnih i tovnih životinja, mesa i jestivih klaoničnih proizvoda gdje se dolarski deficit tijekom 2001-2010 početverostručio u odnosu na prethodno, „ratno“ desetljeće (90-te godine).

Makroekonomski imperativ sili sada Hrvatsku da hitno zatvori taj vanjskotrgovinski deficit jer je akumulirani strani dug, kojim se uvoz do sada pokrivao, počeo dolaziti na naplatu. U toj zadaći, uz povećan industrijski izvoz, značajnu ulogu mora odigrati upravo govedarstvo, koje uz nešto domaće pameti i umješnosti, gotovo idealne prirodne uvjete i dugu tradiciju može konkurirati uvozu i bez velikih materijalnih ulaganja. Za rast govedarstva nije potrebno privući greenfield investicije, treba samo pustiti krave u njihovo zeleno carstvo.

Organski rast umjesto birokratskih maštarija

Trojica poljoprivrednih stručnjaka - Miroslav Kovač, Dragutin Vincek i Miljenko Ernoić - i jedan makroekonomist, Branko Salaj, konstatiraju u nestranačkom obraćanju stručnoj i široj javnosti da se kriza govedarstva ne može riješiti samo promjenama poticaja, koliko god oni bili potrebni za kratkoročno preživljavanje. Uzroci krize su znatno dublji i akumuliraju se već duže vrijeme pa se mogu odstraniti samo širokom koordiniranom akcijom i nizom mjera u okviru jasno zacrtane dugoročne koncepcije „živoga sela“. Skupina smatra da je ključni problem dosadašnje politike težnja da se hrvatsko sela modernizira u „velikom skoku“, primjenom industrijske logike velikih postrojenja i dugih serija, za koju, kad bi i bila primjenjiva, ne postoje neki od najosnovnijih uvjeta. Skupina Živo selo se zalaže za alternativni model organskog rasta koji otvara vrata sposobnima bez obzira na veličinu. To je model najnaprednijih poljoprivrednih zemalja u Europi kojoj težimo i u koju ulazimo.

Skupina „Živo selo“ predlaže

Skupina predlaže da se hitno obrazuje tijelo koje bi okupilo struku, predstavnike tržišnih aktera i državne uprave sa zadaćom da promisli i usuglasi stajališta o naravi krize i dogovori akcijski program njena rješenja u svojevrsnom javno-privatnom programskom partnerstvu. Kao svoj obol takvoj raspravi Skupina kroz dokument Platforma „Živo selo“, zasnovan na razvitku govedarstva kao pokazatelja stanja poljoprivredne proizvodnje uopće, predlaže najprije niz kratkoročnih mjera kako bi se ostvarila klima dijaloga i omogućio konsenzus oko novog pristupa rasta govedarstva.

Podržavaju se inicijative Europskog parlamenta o potrebi stabiliziranja tržišta mlijeka: podrška pregovaračkom organiziranju malih proizvođača, njihovom usmjeravanju na bliska lokalna i regionalna tržišta i uvođenju dugoročnih ugovora o zajamčenom otkupu po indeksiranim cijenama. Predlagatelji podsjećaju na potrebu striktnog poštivanja uvoznih propisa i neometanog informiranja potrošača, razumnih rokova u platnom prometu i stroge primjene postojeće zabrane klanja podmlatka, s naglaskom na proširenje Odluke Ministarstva poljoprivrede iz 1998. g. na žensku telad svih pasmina goveda u Hrvatskoj ili pretvaranje te odluke u Zakon.

Na samo malo dulji rok potrebno je poduzeti energične mjere aktiviranja i racionalnog korištenja velikih poljoprivrednih površina. Skupina Živo selo smatra da površine u državnom vlasništvu, kojih je dovoljno, treba bezodvlačno dati u povoljan zakup poljoprivrednicima, prvenstveno stočarima, te kroz dokument Platforme „Živo selo“ i ondje iznesene Teze o zemljištu (točka 10.), podsjeća na razne načine kako se može postići značajno okrupnjavanje odnosno objedinjavanje obiteljskih zemljišta.

Predloženo tijelo u kome bi se promišljala nova govedarska politika treba razmotriti i kriterije po kojima se potpore proizvođačima mlijeka i mesa preraspodjeljuju među gospodarstvima različitih veličina.

Potreban je i inovativniji pristup banaka klijentima na selu, polazeći od iskustava koja su u zapadnoeuropskim zemljama omogućila rast nekih od tamošnjih najuspješnijih kreditnih instituta.

Kao zalog sigurne prehrane moraju se uzgojne strukture postaviti na čvrste temelje pri čemu država može promovirati organiziranje i izgradnju potrebnih infrastruktura. Ni to ne bi trebalo zahtijevati velika proračunska sredstva ako država potpomogne razne oblike udruživanja poljoprivrednika i s njima ostvari usku suradnju. Država bi, zadržavajući ulogu krajnjeg naglednika eventualno mogla čak i prenijeti određene institucije pod direktnu kontrolu i materijalnu odgovornost uzgajivača.

Putem pdf dokumenta ispod ovog teksta možete preuzeti Platformu - Novo govedarstvo.

Skupina Živo selo:

mr.sc. Miroslav Kovač, dipl. ing. agr., Požega
dr. sc. Dragutin Vincek, dipl. ing. agr., Varaždin
mr. sc. Miljenko Ernoić, dipl. ing. agr., Varaždin
Branko Salaj, F.K., M.A., koordinator i redaktor


Povezana stočna vrsta

Govedarstvo

Govedarstvo

Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Više [+]

Dokumenti


Tagovi

Miroslav Kovač Dragutin Vincek Miljenko Ernoić Branko Salaj Živo selo Govedarstvo

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]