Ono što je u agraru bio otpad - sada je sirovina!

Je li moguće kontrolirati visoku proizvodnju mlijeka s reprodukcijom, na pravi kontrolirani hranidbeni način, a da to istovremeno bude financijski isplativo? To je samo jedno od pitanja na koje je pokušala odgovoriti farmerima njemačka tvrtka Schaumann Agri prilikom predavanja o problemima stočarske proizvodnje u osječkom HGK-u.

"Pokušavamo ljudima pokazati što su benefiti, odnosno dobrobit za životinje, kao i njegova vlasnika, jer ljubav nije dovoljna, nego svakodnevno trebamo pratiti što se tu događa. Benefit se izražava u financijskim vrijednostima. Ako se misli na dobrobit životinja, radi se prvenstveno o pravilima EU za njihovo držanje, zračenje, prostor. Nijemci konkretno znaju koliko dobiju, odnosno koliko gube s obzirom na proizvodnju", objašnjava Schaumannov koncept Ljiljana Pomper, direktorica prodaje Schaumann Hrvatska.

U prilogu ispod članka pogledajte prezentaciju sa Schaumann predavanja, a o hranidbi i plodnosti u suglasju sa visokom proizvodnjom mlijeka!

O problemima stočarske proizvodnje

Ono što se do sada na poljoprivrednim gospodarstvima smatralo otpadom sada je sirovina. Stoga je cilj iskoristiti sve nutrijente koji nastanu na određenom poljoprivrednom gospodarstvu.

"Prirodi vraćamo ono što smo iz nje uzeli, nastojimo obogatiti tlo kroz povećane vodne režime, aeriranje, poboljšanje pH i drugo. Nitratna direktiva koja je već duži niz godina u fazi implementacije u svim članicama EU je ograničavajući faktor u segmentu količina aplicirane gnojovke ili digestata na određene oranične površine. Problem je što se sva organska gnojiva apliciraju na neprimjeren način", ukazuje dr.sc. Robert Spajić s osječkog Poljoprivrednog fakulteta.

Proizvodnja bioplina stoga se smatra zanimljivim energetskim oblikom jer se pretvaranjem organske tvari dobiva energija. U konkretnom slučaju, za to se mogu koristiti velike količine organskog otpada kao sirovina.

Prednosti proizvodnje bioplina

"Bioplin se s druge strane koristi za proizvodnju električne i toplinske energije. S obzirom da Hrvatska uvozi određeni dio električne energije, to je i prilika da se kroz ovaj oblik obnovljivih izvora energije taj nedostatak nadoknadi. S obzirom da su Slavonija i Baranja poljoprivredne regije, situacija s bioplinskim postrojenjima je ovdje dobra, što je i logično", ocjenjuje prof.dr.sc. Davor Kralik s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

Najveći proizvođač bioplina je Agrokor energija s ukupno oko 10 MW (megavata) dok se u svim bioplinskim postrojenjima ukupno proizvodi između 12 i 14 MW.

"Trenutno nema malih farmera koji su investirali u bioplinska postrojenja jer ih zakon nije poticao na to. No, na to treba gledati kao i na mogućnost udruživanja nekoliko farmera koji sirovinski mogu osigurati izgradnju bioplinskih postrojenja", nastavlja ovaj profesor koji trenutno problemom broj 1 smatra što su kvote za bioplinska postrojenja rezervirana i popunjena.

Po Kralikovu mišljenju ne bi se stoga trebalo ići na kvote nego bi trebalo dati mogućnost maksimalnog iskorištenja svih resursa za obnovljive izvore energije kako bi se popunila praznina uvoza električne energije. Napominje kako je od kvota odustala i Njemačka. "Dugoročno gledano, dobit ćemo jeftiniju energiju što znači da ćemo biti i konkurentniji", kaže Kralik.

Investicija u izgradnju postrojenja

Sama investicija u izgradnju bioplinskog postrojenja ovisno o sirovini koja se koristi isplaćuje se, dodaje ovaj profesor, od sedam do 10 godina. Ovisno o tehničkom rješenju, stupnju automatiziranosti, vrijednost postrojenja od 1 MW iznosi između 3,5 i 5 milijuna eura.

"Veliki proizvođači ulažu jer imaju sirovinsku osnovu. Što se tiče malih investitora, za sada nisu pokazali neki veći interes za ulaganjem u bioplinska postrojenja upravo zato što sa sirovinom ne mogu zadovoljiti potrebe",dodaje on.

U zajednički projekt izgradnje bioplinskog postrojenja od 680 kW kroz Znanstveni centar za obnovljive izvore energije ušli su Grad Osijek i osječko Sveučilište. U njemu bi se koristio kuhinjski otpad iz studentskog restorana te bolnice, organski otpad iz zoološkog vrta kao i biomasa s javnih površina.

"Stanje u stočarskoj proizvodnji je nepovoljno. Drago nam je što smo dobili novoga ministra koji je u svojem prvom intervju, između ostaloga, rekao kako će posebnu pozornost usmjeriti k stanju upravo u ovoj proizvodnji. Posebno teška situacija je u govedarstvu i svinjogojstvu, dvije stočarske grane koje su nekada bile perjanicama hrvatske poljoprivrede sada su gotovo dotaknule dno", zaključuje Ernest Nad iz osječke HGK dodajući kako im je stalo da se te proizvodnje konsolidiraju, ali iznađu i mjere koje će ju intenzivirati kako bi Hrvatska došla na one grane koje po proizvodnim kapacitetima i tradiciji proizvodnje zaslužuje.

Foto: bigstock.com