Nekada je u ovom našem kraju bilo mnogo stoke, bila su onda druga vremena, mogao si sve prodati u tzv. međuseljačkoj razmjeni, kooperacijama i drugim otkupljivačima. Mogli ste prodati čak i svinjsku dlaku. A sada, možeš proizvesti, ali za koga?
"Pogledajte, ovo je sada jad i bijeda novogradiške stočne tržnice, prava slika stvarnog stanja u našem stočarstvu", razočaran je jedan stočar koji nije želio da mu spominjemo ime da ne bi, kako kaže, kasnije imao nekakvih problema.
I zaista, u ulici pokraj nekadašnje propale tvornice Slavonijaradinosti, tužne slike koje sada samo podsjećaju na nekadašnji subotnji vašar kada se na novogradiškoj željezničkoj postaji subotom punilo i desetak vagona krupne stoke, najviše goveda i konja, kada su i mnogobrojni kamioni odvozili junad, svinje i prasad za Livno, Derventu, Bosanski Brod, Split i druge krajeve bivše države.
A jučer (subota) na novogradiškoj tržnici za prodaju, slovima i brojkama bilo je: šestero prasadi, dva tovljenika i jedna krmača!
I za njih, barem dok smo pripremali ovu reportažu, gotovo nitko nije pitao. "Nemaju ljudi novca, a džabe im ne mogu dati", kaže vlasnik prasaca, bježeći od objektiva fotoaparata.
"Tražim kupca za krmaču tešku oko 200 kilograma pasmine landras, jednom se prasila, vrlo kvalitetna. Cijenim ju 10 kuna za kilogram, ali za sada nitko nije zainteresiran, potencijalni kupci, samo odmahuju glavom", nervozan je Ivan Keser iz Nove Gradiške, nadajući se da će možda ipak naletjeti nekakav kupac jer, kaže, treba mu novac.
"Posljednjih godina situacija u stočarstvu je jako loša, ne isplati se držati stoku, treba puno uložiti u proizvodnju, a pitanje je hoćete li imati kupce i po kojoj cijeni prodati. Zato mi držimo svinje, ovce i perad samo za potrebe svoje obitelji", kaže Ivan Josipović iz Opatovca. Prošli tjedan bio je, kaže, na poznatom i velikom stočnom sajmu u Pleternici. Ondje se nekada, tvrdi, "u velikoj koloni čekalo da se uđe na vašar pun stoke koja se nudila na prodaju, a sada su bile samo dvije prikolice sa malim prascima i desetak komada teladi. Ništa drugo, prazna pijaca, naglo odumiru stočni sajmovi".
Redoviti posjetitelj stočnog sajma u Novoj Gradiški, ako se to više uopće može tako i nazvati, jest Josip Mandušić iz Mašića, vlasnik Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje se bavi govedarstvom u sustavu krava-tele. I on je razočaran slabom ponudom stoke, ali dolazi da se vidi s prijateljima stočarima, da se, među ostalim, izjadaju jedni drugima o problemima i glavoboljama koje ih muče, jer ne vide nekakvu perspektivu u stočarstvu.
"Držim krave i junad pasmine francuski i mađarski charolais (šarole), zatim pasmine hereford i nešto križanaca charolaisa i simentalca. Imam pašnjake i zasijane djetelinsko-travne smjese prijavljene u ekološki upisnik. Zainteresiran sam za još desetak hektara državne zemlje koja graniči uz naše imanje. Ako to ne uspijemo dobiti, ode naše gospodarstvo na bubanj, jer nam se po sadašnjim cijenama ne isplati kupovati stočnu hranu", kaže Josip.
Umjesto stoke, poljoprivrednici su na stočnoj tržnici ponudili najviše kukuruza i ostalih žitarica, ali i krumpira, luka, voća. Osamdesetpetogodišnji Stipo Bakić iz Nove Gradiške dovezao je kukuruz u zrnu. Za sto kilograma cijene se kreću od 120 do 160 kuna, kako se tko s kim pogodi. Malo je prodao. "U poljoprivrednoj sam mirovini koja iznosi 650 kuna na mjesec, toliko prima i supruga, pa smo primorani u ovim godinama još raditi da bi preživjeli. Sva sreća da me zdravlje još donekle služi, ali pitanje je do kada ćemo moći obrađivati svoju zemlju", kaže Stipo.
I Borislav Benički iz Štivice, unatoč poodmaklim godinama pokušava prodati barem nekoliko vreća kukuruza, ali najviše je onih koji obilaze, pričaju, a ništa ne kupuju. I on se sa sjetom prisjeća ljepših vremena za seljake:
"Nekada je u ovom našem kraju bilo mnogo stoke, bila su onda druga vremena, mogao si sve prodati u tzv. međuseljačkoj razmjeni, kooperacijama i drugim otkupljivačima. Mogli ste prodati čak i svinjsku dlaku. A sada, možeš proizvesti, ali za koga?"
U neposrednoj blizini zatekli smo i jednog od najmlađih poljoprivrednika, 20.-godišnjeg Josipa Bešlića iz Nove Gradiške čije se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo bavi ratarskom proizvodnjom. "Imamo svega u ponudi: ječam, pšenicu, kukuruz, zob. Kukuruz prodajemo po cijeni od 120 i 140 kuna po metru, pšenicu i ječam po 70 kuna za vreću od pedeset kilograma. Potražnja nije velika, prodajemo na malo, uvijek netko nešto kupuje", kaže Josip.
Umirovljenik Stjepan Ivanišević iz Giletinaca čekao je kupce za sepete koje sam plete u ovim zimskim danima i za njih traži 70 kuna. Najbolje se prodaju u sezoni berbe kukuruza. Ako nešto proda, taj novac malo mu popravi kućni budžet. Poljoprivrednicima s kojima smo razgovarali nije jasno kako je u kratko vrijeme u novogradiškom kraju uništeno stočarstvo po kojemu je ovaj dio zapadne Slavonije bio poznat i bogat. Nestala je većina malih farma krava s 10-20 grla, ispraznile se i mnoge svinjogojske farme, a operativni programi razvitka govedarstva i svinjogojstva nisu dali očekivane rezultate.
I mnoge te suvremene, moderne i skupe farme u koje je uloženo puno novca, propale su i zjape prazne. Zato i ne čudi što su nekad tradicionalno bogati stočni sajmovi pali na najniže grane, što naglo odumiru, što stočari i dalje svakodnevno propadaju. A na drugoj strani Hrvatska uvozi enormne količine primjerice jeftinoga svinjskog mesa, po nekim procjenama uvozi se i do 70 % naših ukupnih potreba. Uostalom, jedan veliki domaći farmer kaže da se trenutno cijene svinja vrhunske kvalitetne kreću sramotno niskih 7-8 kuna za kilogram žive vage. Kome se isplati proizvoditi po toj cijeni!?
Povezana stočna vrsta
Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Više [+]
Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Više [+]
Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Više [+]
Fotoprilog
Tagovi
Autor