Nepostojeća mljekara kod Sinja proizvodila mlijeko iz BiH

Dok iz referentnoga bečkog laboratorija ne stigne nalaz o kontaminaciji mlijeka “Vindije” i “Dukata” aflatoksinom M1 i, eventualno, izvorište prekomjerne toksičnosti, može se samo nagađati gdje je epicentar najnovijega mliječnog skandala koji je protresao Hrvatsku. Hrvatski proizvođači mlijeka tvrde da svojim muznim kravama daju zdravu hranu na što im one uzvraćaju zdravim mlijekom.

Laboratorij u Banjoj Luci

Predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Dalmacije Ivan Putnik, koji je na stalnom linku s kolegama iz Slavonije i drugih dijelova Hrvatske, izrijekom je ustvrdio da mlijeko iz domaćih štala nikada nije bilo kontaminirano, iako se već godinama provode redovite rigorozne kontrole kvalitete po standardima iznad onih koje propisuje EU.

- Za razliku od takve prakse kod nas, u BiH imaju laboratorij u Banjoj Luci u kojemu u mlijeku kontroliraju samo sadržaj masnoće i bjelančevina. Znajući da s takvim mlijekom neće moći preko granica EU-a, bosansko-hercegovački mljekari, proizvođači i prerađivači, već nekoliko godina razbijaju glavu što učiniti kada Hrvatska 1. srpnja postane punopravnom članicom EU-a.

Osim toga, vlasnička struktura proizvođača mlijeka u BiH sasvim je povezana s najvećim mljekarama u Srbiji. Pritom ni BiH ni Srbija nemaju prekomjernih količina mlijeka, a ipak izvoze i to velike količine, i u Hrvatsku. Stoga mi hrvatski proizvođači s razlogom sumnjamo da putovi nekvalitetnog mlijeka od Ukrajine do Nizozemske vode preko Srbije i Bosne i Hercegovine u Hrvatsku. Na naše tržište mlijeko iz BiH stiže kao sirovina, ali i kao gotovi proizvod s deklaracijom hrvatskih tvrtki - kaže Putnik.

Tragovi do Miloševića

Jedna od tih tvrtki bila je “Mils mljekara Sinj” s adresom na Kukuzovcu. U finišu prošle izborne kampanje za parlamentarne izbore za 9. izbornu jedinicu sinjski gradonačelnik Ivica Glavan na skupu Nezavisne liste dr. Jadrijevića u Zadru pohvalio se da mljekara na Kukuzovcu proizvodi.

Doista su pojedini prodajni lanci nudili mlijeko i mliječne prerađevine na kojima je stajalo ime tvrtke “Mils mljekara Sinj”. Samo te proizvodnje nije bilo na Kukuzovcu, kao što je nema ni danas, već oko 250 kilometara dalje, u Kozarskoj Dubici. Tu radi mljekara “Mlijekoprodukt” koja je proizvodila za nepostojeću mljekaru “Mils mljekara Sinj”. Ove dvije mljekare povezuje zajednički vlasnik, a tragovi vode sve do vremena vlasti Slobodana Miloševića u Srbiji i njegova ministra privatizacije Milana Beka.

Kada je nizozemska grupacija “Danube Foods” kupila “Banjolučku mljekaru”, “East milk” mljekaru iz Sarajeva i “Mlijekoprodukt” iz Kozarske Dubice, bosansko-hercegovački mediji objavili su da iza te nizozemske grupacije stoji investicijski fond “Salford Capital Partners” iz Londona uz tvrdnju da je osnovan kapitalom iznesenim iz Srbije iza kojega je Milan Beka, miljenik Miloševića i prijatelj i poslovni partner Miroslava Miškovića.

Biznis ide do Pule

Ovo je potrebno navesti stoga što je zajednički produkt te grupacije i londonskog investicijskog fonda nepostojeća mljekara na Kukuzovcu “Mils mljekara Sinj”, koju je osnovala beogradska mljekara “Imlek”, a čiji je direktor Slobodan Petrović na hrvatsko-srpskom gospodarskom forumu u Zagrebu krajem 2011. godine najavio ulaganje od 7 milijuna eura u izgradnju mljekare na Kukuzovcu.

U cijelu priču s velikim velom tajnovitosti bila je uključena mljekara “Mils” iz Splita koja je, jednako tajnovito, ispala iz toga projekta, poslije čega je tvrtka “Mils mljekara Sinj” preimenovana u “Mljekara Sinj”.

Iz svih raspoloživih podataka proizlazi da iza najveće mljekarske industrije u Srbiji i Bosni i Hercegovini stoji londonski investicijski fond i njegova nizozemska grupacija, sve navodno utemeljeno na kapitalu iznesenom iz Srbije koji se nastavlja oplođivati i to u puno manjem opsegu poticanjem proizvodnje, a u puno većem udjelu trgovinom.

Umijeće u trgovini je kupiti što jeftinije i prodati što skuplje. Tom filozofijom davno su ovladali i hrvatski uvoznici. Pritom najčešće strada kvaliteta uvezenih proizvoda i nerijetko zdravlje potrošača, osobito ako se ne provodi potrebna kontrola.

Nije tajna da se iz BiH u Hrvatsku uvoze velike količine mlijeka. Dobri poznavatelji toga biznisa kažu da mliječni putovi iz BH mljekara, u pravilu s područja Republike Srpske, vode uglavnom u smjeru Pule. Cisterne s mlijekom, istina, idu prema raznim hrvatskim mljekarama, ali “papiri” imaju većinom odredište u najvećem gradu Istarske županije.

Tu, vele naši izvori, stižu na stol velikog ljubitelja glazbe starih majstora koji svojim tvrtkama daje imena Mozarta, Beethovena i sličnih virtuoza, a koji je svojedobno potpisniku ovih redaka prijetio sudom zato što ga je razotkrio u lažnom deklariranju drugih proizvoda koje je iz BiH uvozio na hrvatsko tržište.

Autor: TONI PAŠTAR

Foto: RGBStock.com