AgroKlub.com

\

Stočarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Stočarstvo » Japanska prepelica

Japanska prepelica

Peradarstvo

Japanska prepelica

Datum: 14.05.2010. |

13

Kategorija:

Stočarstvo

Japanska prepelica (Coturnix japonica) spada u najrasprostranjeniju, najbrojniju i najproduktivniju vrstu prepelica u svijetu. Odavno je već poznata kao gospodarska perad u Japanu i drugim azijskim zemljama. Od sredine pedesetih godina uzgoj japanskih prepelica u Europi, osobito u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Mađarskoj ne igra više neku beznačajnu ulogu. I kod nas su od početka sedamdesetih godina japanske prepelice postale poznate po svojim odličnim jajima i visokovrijednom mesu

Sve to može motivirati naše uzgajatelje da osim rasne peradi drže i po nekoliko prepelica. Pritom ne treba u prvom planu misliti na gospodarsku korist, nego na radost uzgoja i drugih vrsta peradi. Pripitomljavanje japanskih prepelica potječe još iz 13. stoljeća. U to doba one su uzgajane kao ptice pjevice. Nije poznato je li se pripitomljavanje dogodilo u Japanu. Navodi se, naime, da su Japanci uvozili već pripitomljene prepelice iz Kine i Koreje. Stoga, njezin naziv ne znači istodobno da je ona baš iz Japana. U gospodarskom uzgoju u međuvremenu su se dogodile određene selekcije s obzirom na nesivost i mogućnost tovljenja. Usto se radi i o posebnim bojama. Prepelica se u tehničkom smislu odlikuje prilično nemasnim mesom. Ni fazan joj u tome nije ravan, a kamoli druga domaća perad.

Nesilice

Kod ove selekcije osobito je zanimljiva njihova rana zrelost. Najkasnije sa sedam tjedana, a većinom i ranije prepelica je spolno zrela. To znači da nakon najviše 17-dnevno inkubiranja jaja iz jednog 10 g teškog pileta nastane odrasla prepelica od 110 g i počinje nositi jaja. Starije prepelice su teže, oko 125 g. Posebne linije za nesilice u razdoblju od 200 dana proizvode i do 160 jaja. U dobi od otprilike 28 tjedana sposobnost nesenja opada.

Godišnja učinkovitost
iznosi oko 300 jaja. Takav uspjeh u nesenju zahtijeva dakako ispravno držanje prepelica s režimom svjetla, stalnom temperaturom i posebnom hranidbom. Tko želi prodavati prepeličja jaja mora izgraditi izravno prodajno tržište. Cijena jaja, ovisi o sezoni (potražnji) varira između 1 do 2 kune. Oko Uskrsa potražnja obično jače poraste. Ciljanim menadžmentom prodaja bi se trebala održavati na solidnoj razini.


Samo prirodno hranjene prepelice nesu zdrava jaja


Masa jednog jaja je između 10 i 14 g. Po okusu su prepeličja jaja slična kokošjima i pripravljaju se na različite načine. Zbog svoje male težine omiljen su sastojak plata na domjencima ili služe kao prilog salatama. Kapacitet nesenja jaja japanske prepelice razvijen je tek u 20. stoljeću. Proizvodnja prepeličjih jaja u Japanu je golema. Farme prepelica polumilijunskog grada Toyohashija pro izvode dnevno oko 1,3 milijuna jaja. Posebne farme drže u pravilu od 20.000 do 30.000 nesilica.

Prepelice za tov

Osim što nesu jaja, prepelice se mogu i toviti. Za tov, nažalost, nisu prikladne nikakve lagane linije nesilica. Ovdje se traži masa. Zato su pogodne teške prepelice koje su poznate od šezdesetih godina prošloga stoljeća. Postižu 50 posto veću tjelesnu težinu od prepelica nesilica. Od drugog do četvrtog tjedna života rast ovih prepelica je najintenzivniji. Optimalna opskrba
vitaminima i mineralima najbolje pomaže njihovu razvoju. U dobi od tri tjedna može se razaznati spol prepelice. Tko pri govoru o tovljenju pomisli na pjetliće, loše će proći ako je riječ o prepelicama. Tu, naime, kokice teže više, a jači spol zaostaje. Čovjek bi mogao naprečac zaključiti da su pjetlići kod prepelica beskorisni u gospodarskom smislu. Ali to je krivo – rast težine kod kokica događa se na organima za nesenje jaja, međutim, traži se meso, a tu su
pjetlići opet u prednosti. Od petog tjedna života prepelice ulaze u fazu lošije prerade hrane, odnosno mnogo hrane donosi tek malo mase. Zato je životinje dobro zaklati najkasnije
sa šest tjedana.

Ljekovitost prepeličjih jaja

Japanske prepelice uzgajaju se najviše zbog jaja ljekovitog djelovanja na ljudski organizam. Brojna ispitivanja i pokusi znanstvenika u Japanu, Kini, Rusiji, Poljskoj, Češkoj i Engleskoj potvrdila su opravdanost upotrebe jaja japanskih prepelica kao pomoćnog ljekovitog sredstva kod liječenja mnogih bolesti. U odnosu na kokošja jaja, sadržavaju 5 puta više fosfora i kalija, 7 puta više željeza i 10 puta više vitamina skupine B. Usto sadržavaju znatne količine vitamina A i određene aminokiseline koje potiču rad živčanog sustava. Iako prepeličje jaje sadržava samo 15 kalorija, predstavlja pravu energetsku bombu i preporučuje se djeci u razvoju, rekonvalescentima, športašima, ali i zdravima kao preventiva. Mnogi korisnici su primijetili da ta
jaja pozitivno utječu na potenciju. Jaja japanske prepelice koriste se za liječenje slabokrvnosti,
povišenog tlaka, ateroskleroze, posljedica srčanog infarkta, povišenog kolesterola, bronhitisa, tuberkuloze, migrene, čira na želucu i dvanaesniku, dijabetesa, kancerogenih bolesti, te za poboljšanje krvne slike i probave. Pri liječenju navedenih bolesti treba uzimati između 120 i 240
sirovih jaja, i to razmućena, na prazan želudac, najmanje pola sata prije obroka. Radi lakše konzumacije mogu se pomiješati s medom, sokom od naranče ili frapeom. Za liječenje astme u Japanu se preporučuju tri jaja sa sokom od jedne kriške naranče. Terapija za ovu bolest traje šest mjeseci. Djeca mlađa od tri godine uzimaju dva jaja dnevno, od tri do pet godina tri jaja dnevno, od pet do deset godina četiri jaja dnevno, a odrasli pet jaja dnevno. Prve godine liječenja preporučuje se uzimanje jaja u dvije kure, s tim da pauza ne bude dulja od tri mjeseca. Prije početka liječenja jajima svakako se savjetujte sa svojim liječnikom. Jaja japanske prepelice treba čuvati u hladioniku na temperaturi od 1 do 4 °C. Tako čuvana traju do 30 dana. Nakon toga se mogu koristiti, ali samo kuhana i pečena. Valja istaknuti da će samo prirodno hranjene prepelice nositi jaja zdravog sadržaja i visoke hranjive vrijednosti.

Znanstvena istraživanja

Prepelice su omiljene i kao pokusne životinje. Njihova veličina i brza smjena generacija čine ih idealnim životinjama za biološka istraživanja. Odlično se mogu koristiti za istraživanja u proizvodnji cjepiva, ali su dobre i za temeljna istraživanja. Prije desetak godina u SAD-u su
znanstvenici ubrizgali moždane stanice jedne prepelice u mladu kokicu. Kokica se tada počela ponašati tipično za prepelice, kretala se poput njih, ali je i promijenila način komunikacije. Umjesto da kokodače glasala se poput prepelice. Nedavno su u Japanu provedena istraživanja glede sposobnosti regeneracije u prepelica. Istodobno su kokoši i prepelice ozračene malom dozom radijacije. Nakon mjesec dana jaja prepelice bila su posve zdrava, dok su kokošja zadržala radioaktivnost.

Smještaj

Prednost uzgoja prepelica je u tome što nemaju potrebu za velikim prostorom. Razlikujemo kavezni i podni sustav držanja japanskih prepelica.

Kavezni (baterijski) način držanja koristi se u komercijalnom farmskom uzgoju i zahtijeva velika ulaganja, osobito ako je automatiziran. Ako se prepelice drže radi intenzivne proizvodnje jaja, treba im osigurati optimalne uvjete. To pod razumijeva držanje u prozračnom i dobro osvijetljenom prostoru gdje je temperatura od 18 do 20 °C. Za smještaj se koriste kavezi različitih veličina (najčešće 90 x 30 x 16 cm) napravljeni od žice s drvenom ili metalnom konstrukcijom. Pod kaveza mora biti blago ukošen kako bi jaja mogla kliznuti do oluka za skupljanje. Za dobru nesivost nije dovoljna samo biološka predodređenost nego i dobri uzgojni uvjeti. Prostorija u kojoj borave mora biti osvijetljena između 16 i 18 sati dnevno. Pored kaveza se postavljaju slabije žarulje (5 - 10 W). Svaki četvorni metar površine treba osvjetljavati po jedan wat. Nesilice ni tijekom noći ne treba ostavljati u potpunom mraku. Korisno je postaviti malu kontrolnu tinjalicu kako bi ptice ostale mirne. Dok spavaju skupe se zajedno u tamnijem dijelu kaveza. U optimalno osvijetljenom prostoru životinje su obično mirnije, a zapažen je manji utrošak hrane i energije. Pri jačem osvjetljenju puno su aktivnije i može doći do pojave kanibalizma ako prehrana nije raznovrsna i kvalitetna. Malo jato od desetak japanskih prepelica možete držati i za potrebe svog kućanstva. One će vas opskrbiti dovoljnom količinom jaja, a sljedećih godina i mesom. Međutim, prije nabavke životinja trebate dobro razmotriti svoje potrebe i mogućnosti. Prepelice možete držati na okućnici u letarki (volijeri) gdje mogu prezimiti. Iskustvo je pokazalo da su otporne na hladnoću, jedino im smeta vlaga pa stoga nenatkriveni dio nastambe treba zaštititi najlonom ili pleksiglasom.
Kako se prepelice zadržavaju na tlu moguće ih je držati zajedno s drugim vrstama manjih ptica (zebe, papige egzotični golubovi). Skupljat će rasute sjemenke iz hranilica i tako čistiti pod u nastambi. Pri takvom držanju prepelica nesivost će biti manja, ali dovoljna za potrebe jednog kućanstva. Zbog održavanja higijene i lakšeg čišćenja, pod nastambe treba prekriti prostirkom od drvene strugotine il grube piljevine pomiješane sa sječenom slamom.

Hranidba

Japanske prepelice nisu probirljive u pogledu hrane, a njihovo držanje i uzgoj su jednostavni. Jedu gotovo sve vrste sitnijih sjemenki i ako se ne uzgajaju farmski, hranjivi sastojci ne moraju biti uravnoteženi. Svoju potrebu za bjelančevinama zadovoljit će svježim sirom i usitnjenim tvrdo
kuhanim kokošjim jajetom kojega treba pomiješati s kukuruznom krupicom. Dva do tri puta tjedno treba im davati sitno sjeckano zelenje iz prirode i povrtnjaka (blitva, salata, matovilac, kopar, neven, maslačak, mišjakinja, djetelina, lucerka, kopriva, stolisnik...).
Ovoj smjesi možete dodati sitno sjeckane jabuke i ribanu mrkvu. Dodatna hranidba zelenom hranom opskrbit će ih vitaminima, mineralima, enzimima, sekundarnim tvarima i vrlo će dobro utjecati na njihovo zdravlje. Tko hrani svoje prepelice obiljem zelene hrane imat će jaja visoke kakvoće. Takva jaja imaju veću ljekovitu vrijednost. Osim osnovne hrane, na raspolaganju uvijek moraju imati pijesak pomiješan s mljevenim školjkama i drvenim ugljenom (grit za sobne ptice)

U farmskom uzgoju prepelica puno se polaže na hranu, koja mora sadržavati dovoljno bjelančevina (oko 25%), ugljikohidrata, masti, mineralnih tvari i vitamina. Gotova tvornički izrađena smjesa obično sadržava kukuruzno, sojino i lucerkino brašno, pšenične mekinje, riblje brašno, te sojinu i suncokretovu sačmu. U Japanu linije za nesenje jaja dobivaju kašu od 30% ribljeg brašna, 25% kukuruznog brašna, 15% pšeničnih mekinja, 27% rižinih mekinja i 3%
mljevene trave. Tako one dobivaju mnogo bjelančevina životinjskog podrijetla, minerale, a iz trave vitamine i sekundarne biljne tvari. Budući da se kaša miješa s vodom, prepelice u Japanu ne dobivaju vodu za piće. Takva vlažna hranidba pogoduje probavi i stvara zdravu crijevnu floru. Hranidba u Europi izrazito je suha i zahtijeva veliku količinu vode za piće, osobito u ranoj fazi života. Ako se prepelice nesilice drže u baterijama, uzgajatelj amater, ako mu je stalo do prepelica, trebao bi osigurati velik peradnjak s ograđenim ispustom. Samo u takvu prostoru
one mogu iživjeti svoje instinkte. I prepelice za tov uživaju u uvjetima takvog držanja, iako veća mogućnost kretanja ide na račun brzog tova radi mesa. Dovoljna dužina hranilica vrlo je važna jer među prepelicama vlada izrazita hijerarhija, pa će jače prepelice potiskivati one slabije. Odgovarajuće dugo korito za hranidbu osigurat će odmak od prepelice višeg ranga a time i bolju hranidbu. Jedna ptica pojede dnevno od 25 do 30 g hrane.

Razmnožavanje

Japanska prepelica spada među najmanje pripadnice reda kokoši (Galliformes). Mjereno od vrha kljuna pa do kraja repa dugačka je od 17 do 20 cm, od toga 3 cm otpada na rep. Izvorna boja je smeđesiva, prošarana tamnim i svijetlim uzdužnim prugama. Kljun je sivocrn, na vrhu tamniji, šarenica oka je smeđa, a noge su smeđaste do blijedo ružičaste. U domestificiranom uzgoju pojavilo se nekoliko mutacija. Izraženo je spolno dvoličje.


Japanska prepelica - ženka



Mužjaci se ističu po širim i izbočenijim prsima. Kod izvorno obojenih primjeraka perje na prednjoj strani vrata i na prsima je svijetlosmeđe, s ta mnijom kestenjastosmeđom nijansom na podbratku i iznad očiju. U koka i mladunaca prsa su pjegava.

Japanske prepelice rano spolno sazrijevaju, već u dobi od 35 do 50 dana. U intenzivnom farmskom uzgoju jaja nesu svakih 18 sati, što znači da od jedne koke tijekom 12 mjeseci možemo dobiti između 300 i 360 jaja.
Japanska prepelica - mužjak

Zanimljivo je da u tom razdoblju težina dobivenih jaja dvadesetak puta premašuje težinu same prepelice. Kako bi se postigla dobra kvota oplodnje, jaja za uzgoj odnos među spolovima trebao bi biti 1:2 ili 1:3, i to ne bi trebalo prekoračiti. Ako je u kavezu veći broj mužjaka, sukobi među njima su česti, a time i ranjavanje onih slabijih. Stoga se ne preporučuje držanje dvojice ili više mužjaka s više koka u jednom prostoru. Također, nije uputno zamijeniti mužjaka tijekom razdoblja parenja jer to negativno utječe na sklad porodice. Jaja za rasplod moraju biti zdrava, ujednačene veličine, bez deformacija i glatke ljuske. Treba odbaciti jaja bijele ili neuobičajene boje ljuske jer ona u sebi nose nepoželjne genetske osobine koje se nasljeđuju. Čuvaju se na tamnom i hladnijem mjestu (10 - 15 °C) u kutiji ili posudi obloženoj mekom tkaninom. Tijekom ljeta jaja ne smiju biti starija od 8 dana, a zimi ne više od 12 dana. U hobističkom uzgoju za inkubiranje se mogu koristiti jaja dvogodišnjih koka koja teže i do 15 g. Treba koristiti samo jaja od dobrih nesilica. U farmskom uzgoju za rasplod se koriste životinje u dobi od 6 do 8 mjeseci. Kako je japanska prepelica tijekom selekcije izgubila prirodni nagon za sjedenjem na jajima, njezina jaja podmeću se pod kvočke patuljastih pasmina kokica ili se stavljaju u inkubator. Najbolji rezultati se postižu ako se pod kvočku stavi od 20 do 30 jaja. Prosječna temperatura u inkubatoru uz samo jaje treba biti 37,8 °C, a vlažnost zraka oko 60%. Ako ne posjedujete automatski inkubator jaja trebate stalno okretati. Inkubacija traje između 16 i 17 dana.

Uzgoj pilića

Tek izvaljene sićušne prepeliće najbolje je držati na nekom izvoru topline, pod umjetnom kvočkom (električna grijalica) ili alternativno pod žaruljom sa sjenilom jakosti 60 W. Umjetna kvočka se postavlja na visini od 25 do 30 cm. Naime, takav mali organizam znatno ovisi o toplini. U prvom tjednu temperatura treba biti oko 40 °C. Prvog dana vlažnost zraka mora iznositi oko 80%. Dnevno se temperatura smanjuje za jedan stupanj, a od trećeg tjedna dovoljna će biti i sobna temperatura od 24 °C. Željenu temperaturu postižemo spuštanjem ili podizanjem umjetne kvočke (žarulje). U fazi odvikavanja dnevno im se više ne daje dodatna toplina, nego samo jedno kraće vrijeme tijekom noći. Uzgajatelji moraju osobito paziti na ponašanje svojih životinja i na vanjske temperature. Nije isto uzgajate li prepelice u veljači ili u svibnju. Za napajanje uzgajatelji amateri primjenjuju pojilice za piliće. U njih se u početku stave veći kamenčići, neko tanje plastično crijevo ili slično da se prepelići nehotice ne bi utopili u žlijebu pojilice. Kada su oni
veći, takva mjera opreza više nije potrebna. Hrana treba biti brašnasta, jer svojim malim kljunom ne mogu jesti pelete. Inače, zrno pelete je pravi raj za gljivice koje često izlučuju otrove (mikotoksini). Najbolje je dakako napraviti vlastitu smjesu jer onda znate što sadržava. Treba ju svakako obogatiti vitaminima i mineralima. Uvijek je dobro da sadržava i nešto bjelančevina životinjskog podrijetla. Postoji mnogo mogućnosti da im dajete hranu bogatu bjelančevinama.
Zbog visokog udjela bjelančevina preporučuje se početi s hranom za puriće (28% sirovih bjelančevina). Međutim, takva hrana sadržava i kokcidiostatike na koje mali organizam može reagirati, pa treba pripaziti da prepelićima dajete hranu bez ovih dodataka. Možete im davati i brašnastu hranu za prepelice nesilice koja ne sadržava kokcidiostatike. U tu smjesu možete dodati hranu bogatu bjelančevinama poput svježeg sira, sitno sjeckanoga kuhanoga kokošjeg jajeta, zatim ribanu mrkvu i sjeckano zeleno bilje. Radi bolje probave hrane, pijesak i mljevene
školjke (grit) trebali bi biti uvijek dostupni, ali moraju biti tako mali da ih prepelice mogu uzimati.

Broj pregleda članka: 36764; Uspješnost članka: 1968.7

Izvor: Gospodarski list

Tagovi: Peradarstvo, Uzgoj, Jaja, Razmnožavanje, Prepelice, Hranidba

Ključne riječi članka: japanska, prepelica, prepelice, prepelica, dnevno, hrane, japanu, uzgoju, °c, između, sadržava, japanske, tijekom, japanska, godina, bjelančevina, dobro, istraživanja, temperatura, nesilice, možete, hranu, dovoljna, farmskom, koristiti, prije, preporučuje, životinje, prostoru, držati, tjedna, osobito, takva, hranidba, držanje, nesilica, svoje, japanskih, mužjaka, dobivaju, uvijek, poput, bjelančevinama, kaveza, potrebe, uzgoj, sitno, držanja, mnogo, spolno, tjedana, linije, zahtijeva, obično, nesivost, selekcije, ptice, naime, stoga, znači, zdrava, života, liječenja, bolesti, vitamina, jedne, organizam, međutim, vitaminima, mineralima, najbolje, kokica, mjeseci, japanske prepelice, japanska prepelica, farmskom uzgoju, jaja dnevno, japanskih prepelica, jaja japanske, moraju biti, treba biti, puta više, mogu koristiti, jaja japanske prepelice, hranu bogatu bjelančevinama, bjelančevina životinjskog podrijetla, samo prirodno hranjene, prirodno hranjene prepelice

Slike Japanska prepelica

Komentiraj




Vaši komentari - Japanska prepelica

Martina Mikulić

Martina Mikulić, 19.05.2014.

Čula sam da su prepeličja <a href="http://www.burzahrane.hr/kategorije/jaja/prepelicja_jaja#ponuda">jaja</a> jako zdrava! Voljela bih ih nabaviti zbog tegoba koje me muče.

-1

Ivica Perečinec

Ivica Perečinec, 03.01.2014.

AKO KOGA ZANIMA INFORMACIJE O PREPELICAMA IMA STRANICA NA KOJOJ SE MOŽE NEŠTO SAZNATI I KONTAKTIRATI SA VLASNIKOM KOJI JE JEDAN OD NAJUTJECAJNIJIH U HRVATSKOJ www.prepelica.info

+4

dragica posavec

dragica posavec, 03.01.2014.

Zainteresirirale su me prepelice,nedavno sam gledala neku emisiju o njima i to me zaitrigiralo da se više informiram o uzgoju prepelica i ljekovitosti njihovih jaja pa bi htjela doći do informacija o nabavci samih jata prepelica te savjeta kako probati sa uzgojem naravno najprije za sebe zbog jaja.Bilo bi mi drago da me netko iskusan uputi u to i savjetuje bila bih jako zahvalna na tome.Lijepi pozdrav

+1

ivica sliskovic

ivica sliskovic, 03.01.2014.

pokusavam se bavit sa uzgojem prepelica, te trazim informacije.

mirsad kudić

mirsad kudić, 25.07.2013.

koliki je životni vijek prepelice

+10

Zoran

Zoran, 07.05.2013.

Koliko je istinita tvrdnja da jaja japanske prepelice moraju biti oplođena da bi bila ljekovita?Molim odgovor.

+8

zarko

zarko, 26.04.2013.

Znali itko di ih mogu nabbavit okolici Metkovića . pozz

+4

safet tokic

safet tokic, 25.04.2013.

odlican tekst

+1

Adis cerkez

Adis cerkez, 04.10.2012.

Kupio sam prepelice prije nekoliko dana, dok su bile kod starog vlasnika nosile su, a sada kad su kod mene...NE NOSE vise, samo su prva dva dana snijele 2 jajeta...Koji je razlog tomu??

+10

sabahudin kurić

sabahudin kurić, 22.02.2012.

kako se ukljucit u uzgoj prepelica

+2

kico kicanovic

kico kicanovic, 23.12.2011.

hy ja bi da pitam gde mogu da kupim japanske prepelice 100 komada

+6

Jovan

Jovan, 19.08.2011.

Mogu li jaja staviti ispod prepelice da se izvedu???

+4

Oskar Keller

Oskar Keller, 11.08.2011.

Ljekovitost jaja japanske prepelice nažalost se ne koristi u mjeri koja bi bila moguća. Šteta. Zato je dobro da se znanje o njima učini pristupačnim i na ovaj način. Bilo bi dobro objaviti rezultate nekog relevantnog znanstvenog istraživanja na tu temu

+5

AgroKlub pretraga

Ključne riječi:

Poredaj po:

 

Vaša pretraga obuhvaća 14450 članaka, 16025 slika i 701 videa s AgroKlub.com.

     

Izdvojeni oglasi - Stočarstvo

Stočna hrana

Deukalac UDP 39

Deukalac UDP 39

Fanon d.o.o.

Deukalac UDP 39 namijenjen za korištenje u uzgoju mliječnih goveda kao proteinski dodatak u osnovnim...

Domaće životinje

Štenci Kangala - turski ovčarski pas

Štenci Kangala - turski ovčarski pas

Kangal Croatia - uzgajivačnica pasa

Prodaju se štenci turskog ovčarskog psa - Kangal. Sedam mužjaka - Ben, Rio, Pagi, Storm, Maks, Cosmo...