Hrvatskim mljekarima još ni lipa pomoći

Europski su pučani po drugi puta u ovom sazivu Europskog parlamenta održali javno saslušanje o Europskom sektoru mlijeka te raspravljali o uzrocima i posljedicama sadašnjeg teškog stanja i perspektivama toga sektora u budućnosti. Na saslušanju su, uz zastupnike Europskih pučana, sudjelovali i brojni zastupnici drugih političkih klubova zastupnika.

Proizvodnja mlijeka u Europi raste pa će cijene možda biti još niže

U uvodnom izlaganju, povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan prezentirao je dosadašnji rad Europske komisije te podsjetio na do sada poduzete aktivnosti vezane za olakšanje teškog stanja proizvođača mlijeka.

Upozorio je, kako je unatoč krizi i smanjenju potražnje za mlijekom i mliječnim proizvodima na globalnom tržištu, proizvodnja mlijeka u Europi porasla pa se očekuje daljnji pritisak na ionako niske cijene mlijeka. Od mjera koje je Komisija poduzela tijekom 2015. godine spomenuo je Shemu poticanja skladištenja mlijeka i mliječnih proizvoda, a za 2016. godinu najavio produžetak tih mjera do rujna 2016. spomenuvši i iznos od 30 milijuna eura u svrhu promidžbe mliječnih proizvoda i svinjetine.

Jakovina nikad nije raspisao natječaj pa naša zemlja još nije iskoristila 1,8 milijuna eura

Usvojeni paket mjera Europske komisije iz rujna 2015. bio je težak 500 milijuna eura, od čega je 420 milijuna eura bilo namijenjeno državama članicama u obliku nacionalnih potpora za distribuciju mlijeka te pomoći svinjogojskim farmama, s ciljem osiguranja brzog dotoka novca onima kojima je bio potreban.

Također je naveo podatak da neke države članice još nisu zatražile korištenje tih sredstava, no nije kazao o kojim je državama riječ. Nažalost, mi i bez toga znamo da se pri tome misli i na Hrvatsku, budući da Ministarstvo poljoprivrede u mandatu bivšeg ministra Jakovine nije raspisalo natječaj za raspodjelu 1,8 milijuna eura, koliko je Hrvatskoj pripalo za pomoć sektoru mlijeka i mesa. Nakon objave paketa u rujnu, državama članicama dopuštena su avansna plaćanja izravnih poticaja bez restrikcija koje su prethodno postojale.

Povjerenik je obećao kako će i dalje poduzimati mjere za pomoć onima u potrebi te da posjetima Srednjoj i Južnoj Americi te Aziji, nastoji na međunarodnom tržištu stvoriti dobre uvjete za proizvode poljoprivrednika iz EU.

Dio sudionika je protiv viših interventnih cijena

U nastavku saslušanja, stajalište o stanju i mjerama koje je potrebno poduzeti iznio je Ludwig Theuvsen sa Sveučilišta u Göttingenu u Njemačkoj. Podsjetio je kako je EU glavni svjetski proizvođač i izvoznik mlijeka i mliječnih proizvoda te da su glavni uzroci recentne krize u mliječnom sektoru pomanjkanje potražnje zbog krize u Kini, ali i loše gospodarske situacije u trećim zemljama, zatim ruski embargo na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU te u manjoj mjeri aktivne poljoprivredne politike koje se provode u Sjedinjenim Američkim Državama te Australiji i Novom Zelandu kao konkurentskim tržištima EU.

Kao mjere koje treba poduzeti predložio je osiguranje od rizika niske cijene, unapređenje Zajedničke poljoprivredne politike i s njome povezanih propisa o tržišnom natjecanju, no usprotivio se reguliranju količina proizvodnje odnosno kvotama te višim interventnim cijenama, jer smatra, kazao je, da to samo povećava pretjeranu proizvodnju.