Braniteljima nemoguća prodaja mesa koka hrvatica

Prije rata, Imotski je bio dosta razvijen i zahvaljujući tome, ljudi su bili zaposleni u tvornicama, vinarijama, Agrokoki, autopoduzećima, trgovačkim centrima Imot i drugim tvrtkama.

Tada je svaka kuća na selu imala blago, a poljoprivreda je cvala zahvaljujući plodnoj poljoprivrednoj oazi, odnosno Imotskom polju koje se u potpunosti obrađivalo. Stanovništvo se u to vrijeme bavilo uzgojem od loze pa sve do duhana, a danas je, prema riječima Željka Tomasa suočeno s velikom prazninom koja razara srca mještana.

Do kada će trajati egzodus i uništavanje poljoprivrede u Imotskom?

"98% polja stoji neobrađeno. Tvornice i pogoni su uništeni i ugašeni zahvaljujući našim političarima koji vode Grad. Obitelji se masovno iseljavaju iz Imotskog, a mladi sele u Zagreb, Split ili Njemačku. Pitam se do kada će trajati iseljavanje, propadanje i uništavanje poljoprivrednika? Znate li da je država jaka onoliko koliko su jaki gospodarstvo i poljoprivreda? Znate li da zahvaljujući prirodnim ljepotama i bogatoj domaćoj gastro ponudi Imotski ima potencijala za turizam, ali zbog deficita stručnih osoba koje će to sve pokrenuti, nemamo politiku za dobrobit Grada i građana", priča Željko Tomas.

Branitelji iz Zadruge Pauk-Čeka i poslije rata dokazuju korisnost društvu

Braniteljska socijalna-radna zadruga Pauk-Čeka iz Imotskog osnovana je u cilju okupljanja hrvatskih branitelja koji kroz zadrugarstvo pokazuju dobar primjer zajedničkog rada i dugovječnosti poljoprivrede.

O uzgoju kokoši hrvatice razgovarali smo s upraviteljem Braniteljske zadruge Pauk-Čeka, Željkom Tomasom čija se Zadruga osim uzgoja kokoši hrvatice, bavi još i s proizvodnjom meda te uzgojem divljeg zeca za lovni turizam.

Svako domaćinstvo na selu treba imati perad te proizvoditi meso i jaja za svoje potrebe

U kakvom je stanju danas peradarstvo kada govorimo o poljoprivredi u Republici Hrvatskoj?

Žalosti me što moram reći da je peradarstvo, kada govorimo o izvornoj pasmini kokoši hrvatice i zagorskom puranu u vrlo lošem stanju. Poljoprivrednici, proizvođači i marni gospodarstvenici, ovu vrstu poljoprivredne grane trebamo zajednički s Ministarstvom poljoprivrede vratiti u vrijeme od prije 25-30 godina kada je svako domaćinstvo na selu imalo domaću perad za proizvodnju jaja i mesa.

Kokoš hrvatica godišnje snese od 220-240 jaja s manje masnoće u žumancu

Zašto uzgajate kokoš hrvaticu? Zašto ste krenuli u proizvodnju?

Kokoš Hrvatica je naša izvorna pasmina koja je otporna na visoke i niske temperature, nije zahtjevna, ne traži veće količine hrane, snese od 220 do 240 jaja godišnje (a što uspijeva isključivo u okviru ekstenzivnog načina držanja gdje boravi u prirodi), otporna je na razne bolesti i kao takva, izuzetno izdržljiva. Proizvodi kvalitetna jaja s manje masnoće u žumancu za kojima je velika potražnja na domaćem tržištu. Odlikuje se, također puno kvalitetnijem mesom od ostalih koka.

Turisti sami vade med i žele doživjeti ubod pčele

Oko 6.000 registriranih proizvođača kokoši hrvatice

Koliko ima uzgajivača kokoši hrvatice na području Republike Hrvatske?

Prema podatcima registrirano je oko 6.000 uzgajivača kokoši hrvatice, a smatramo da ih ima još bar 3.000 koji nisu registrirani.

Do 350 koka u slobodnom uzgoju ne iziskuje investiciju vrijednu 250.000 kn

S kakvim ste se sve problemima susretali kada govorimo o ovoj grani poljoprivrede?

S neznanjem ili izostankom želje birokracije da pomognu glede plasmana jaja iz slobodnog uzgoja na tržište. Problematika se, naime, u ovom slučaju ogleda u tome što ako želite prodavati jaja na kućnom pragu, veletržnici, sajmovima, trgovinama itd. morate imati registriranu farmu, bez obzira imate li 100 ili 10.000 koka.

Divljim zečevima razvijaju lovni turizam Dalmacije

To vas dovodi do toga da trebate imati pakirnicu, sortirnicu i prostor za pakiranje jaja, odnosno do iznosa od 250.000 kn ako govorimo o ulaganju. Sada se, u skladu navedenog, postavlja pitanje: Kako će i kada jedan OPG-ovac koji ima 100 jaja dnevno isplatiti investiciju od 250.000 kuna?

Srećom, uspio sam riješiti tu barijeru jer do 350 koka na farmi nije potrebna pakirnica i sortirnica, no potrebito je sve ostale sanitarne uvjete udovoljiti i ishoditi Rješenje za prodaju jaja. S tim sam pomogao mnogim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji se bave peradarstvom, odnosno uzgojem kokoši hrvatice, a koji imaju do 350 koka na farmi u slobodnom uzgoju.

Jaja za konzumiranje nastaju od koki bez pijetla

Bavite se eko uzgojem, s kojom brojkom kokoši hrvatice raspolažete u ovo vrijeme s obzirom na ograničenja, a s koliko ste koka zakoraknuli u proizvodnju?

Zadruga okuplja farme, a u svakoj brojimo do 350 koka. Počeli smo s dva matična jata i 50 koka. Sad imamo šest matičnih jata i dvije farme po 350 koka na svakoj. Jaja za konzumiranje nastaju od koki bez pijetla, dok od koki s pijetlom nisu za konzumiranje.

Manji prinosi s obzirom na sezonu

Koliko jaja ste najviše nakupili u jednom danu, koliko najmanje i kolika je cijena istih?

Ako imate npr. 100 koka, danas možete skupiti 98 jaja, sutra 85. Za vrijeme hladnoće preko zime ili vrućine po ljeti suočavamo se s manjim prinosima jer ovo nisu koke koje držimo u kavezu i koje dobivaju stimulans za nesivost s ciljem da svaka koka svaki dan nese jaja. Naše se koke nalaze u prirodnom okruženju zbog čega dobivamo različitu nesivost, a kada govorimo o cijeni jaja ista iznose 2 kn/komadu.

Svaka koka pojede oko 12 dkg hrane na dnevnoj razini

Što jedu koke u vašoj zadruzi i koliko u prosjeku pojedu?

Hranimo ih jedan put na dan domaćom hranom koju proizvodimo, odnosno zimi kukuruzom, pšenicom i ječmom, a kad su uvjeti za to ispunjeni, koke se hrane u prirodi zelenom travom. Ne kupujemo hranu ako nije potrebno,a posebno im ne dajemo koncentrat, GMO ili soju. Naša statistika kazuje da svaka koka pojede oko 12 dkg hrane.

Prosjek 12 pilića po koki

Koliki je prosjek pilića po jednoj koki, prodajete li ih i stavljate li jaja u inkubator?

Prodajemo ih, a od nas piliće s papirima kupuju i obiteljska poljoprivredna gospodarstva kako bi ih mogli prijaviti za poticaj. Jaja stavljamo u inkubator, a prirodni tijek za leći ispod koke je 12 pilića.

Meso ne prodaju jer bi to značilo još jednu borbu s birokracijom oko mini klaonice

Gdje na tržište plasirate jaja i prodajete li osim jaja i meso?

Samo jaja plasiramo na tržište, a prodajemo ih na kućnom pragu poznanicima i prijateljima, u trgovinama i trgovačkim centrima. Meso ne prodajemo jer kokoš hrvaticu držimo samo za proizvodnju jaja jer je za proizvodnju mesa neophodno imati posebno registriranu klaonicu kako bi mogli meso plasirati na tržište, a za to je potrebna još jedna borba s birokracijom.

Konkurenti su im uvozna jaja koja uništavaju domaćeg proizvođača

Tko su vam konkurenti, je li peradarstvo isplativo i imate li problema s prodajom?

Konkurenti su nam uvozna jaja koja uništavaju domaćeg proizvođača, no unatoč tome, nemamo problema s prodajom. Na veću količinu koka, peradarstvo bilježi profitabilnu proizvodnju.

Poticaji smanjeni sa 60,00 kn na 21,00 kn/kljunu

Možete li prokomentirati smanjene poticaje, koliko vam to otežava put i ima li nade da će biti bolje?

Poticaji su, na žalost, smanjeni drastično još u vrijeme kad Hrvatska nije pristupila EU. Nekoć je poticaj po kljunu kokoši hrvatice iznosio 60 kuna, a sada kad je Hrvatska članica EU isti je za prošlu godinu iznosio 21 kunu po kljunu. Uzimajući u obzir pad poticaja i kad odbijete prstenovanje koka pri čemu za svaki prsten platite 12 kuna, što dobijete?

Zahvaljujući osnovanom Hrvatskom savezu uzgajivača izvornih pashmina peradi Republike Hrvatske čiji sam tajnik, vidim nadu jer vjerujem da ću se izboriti da se vrati stari poticaj za kokoš hrvaticu i za Zagorskog purana za koji je isti iznosio 150 kn/kljunu, a sada je znatno manji.

Podržavaju Tomislava Tolušića!

Vjerujete li da će novi ministar poljoprivrede podići poljoprivredu Republike Hrvatske na zasluženu razinu?

Poticaji su nam olakšica, ali ili neka nam daju poticaje kako treba ili neka kažu da ih ukidaju i da se sami snalazimo, a ne ovako. Hvale se da nam daju poticaje, a ne kažu svijetu koliko iznose. Sad je došao na čelo Ministarstva poljoprivrede čovjek iz naroda i iz poljoprivrede, a u kojeg vjerujemo, stoga se nadamo da će podići standard u poljoprivredi na zasluženu razinu. Tomislav Tolušić ima našu punu podršku i poručujemo istom neka nastavi ono što je započeo.