Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Andabaka
  • 02.01.2017. 11:50

Andabaka štiti gene 150 crnih slavonskih svinja

Nekada davno, na istoku je Slavonije gotovo svako seosko domaćinstvo uzgajalo autohtonu pasminu crne slavonske svinje, a danas se malo koje gospodarstvo može pohvaliti uzgojem fajferice.

  • 8.826
  • 1.157
  • 0

Nekada davno, na istoku je Slavonije gotovo svako seosko domaćinstvo uzgajalo autohtonu pasminu nastalu planskim križanjem više pasmina (Manguice, Berkshira, Poland-Chine i Cornwala) još u 19. stoljeću na imanju vlastelina Pfeifera u Orlovnjaku kod Osijeka, a danas se malo koje gospodarstvo može pohvaliti uzgojem fajferice.

Crnu slavonsku svinju su potisnule mesnatije pasmine svinja, zbog čega danas spada u skupinu ugroženih pasmina. Među još uvijek rijetkima uzgajivačima crne slavonske svinje, nalazi se i Samson Andabaka iz Otoka koji njeguje naše kulturno-povijesno naslijeđe i potencijalni izvor gena.

Andabaka štiti naše kulturno-povijesno nasljeđe!

S uzgojem naše autohtone pasmine, dobre otpornosti, skromnih prehrambenih i smještajnih zahtjeva, te cijenjenog mesa zbog visoke nutritivne vrijednosti, Andabaka se počeo baviti prije dvadesetak godina kada ih je, kako kaže, kupio šest. Uzimajući u obzir da crna slavonska svinja predstavlja naše kulturno-povijesno nasljeđe i potencijalni izvor gena, možemo reći da ovaj gospodarstvenik doprinosi gospodarskom značenju Republike Hrvatske.

"Nije mi bilo lako doći do pasmine crne slavonske svinje jer ih je po selima bilo vrlo malo. Morao sam molti gospodarstvenike da mi prodaju jednu - dvije nazimice kako bi imao s čim krenuti. U početku sam imao i nešto duroka, zapravo, imam i sada nešto malo križanih, ali one su osjetljivije na srce i velike temperature, priča Andabaka kojem je ondašnje vrijeme, kada govorimo o uzgoju, nosilo isplativost jer je dobivao poticaj, za koji su, tvrdi on, tražeći greške, ove godine izmislili neka nova pravila", objašnjava Andabaka.

S nekadašnjih 300-400 svinja na današnjih 150!

"Nekoć davno, uzgajao sam 300 - 400 svinja, ali se zbog nepovoljnog stanja u poljoprivredi moje crno bogatstvo smanjilo na 150. U Hrvatskoj iz dana u dan ostaje sve manje uzgajivača svinja. Nekada je bilo bolje vrijeme. Nekada je hrana za svinje bila jeftinija, poticaji veći, a nas više. Poljoprivrednici, koliko nas još treba prestati s proizvodnjom? Koliko nas zbog politike još treba osiromašiti svoje stado?", srčano se pita Andabaka koji se bavi poluintenzivnim uzgojem svinja, držeći ih na otvorenom gdje im osobito zadovoljstvo predstavlja brčkanje u blatu.

Svinje povremeno obolijevaju!

Njegove svinje ne trpe bol i ponašaju se karakteristično za svoju vrstu, no povremeno obolijevaju, te ih, tvrdi Andabaka, treba očistiti od nametnika, šuge, glista i vrbanca.

Vrbanac je pretežno akutna zarazna bolest svinja, koju uzrokuje mikroorganizam Erysipelothrix rhusiopathiae (insidiosa). Budući da mogu oboljeti i ljudi bolest se ubraja u zoonoze. Uzročnik bolesti se nalazi gotovo svugdje u okolini svinje, te u tonzilama i početnom dijelu probavnog trakta zdravih svinja. Uslijed pogodovnih čimbenika, kao što su npr. nagle promjene temperature zraka i tlaka, loša mikroklima, promjene hrane, te stres, dolazi do slabljenja otpornosti organizama, a posljedično do infekcije.

Svake jeseni isti problem - ulaganje u kukuruz za hranidbu svinja!

Ovaj gospodarstvenik hranu za svinje kupuje, a hrani ih kukuruzom, komom i travom, što mu svake jeseni zadaje problem jer mora ulagati zamašne količine novca kako bi napunio tavane kukuruzom.

Crna slavonska svinja - pasmina pogodna za ekološku proizvodnju!

Crna slavonska svinja je zbog pigmentirane kože, izražene otpornosti i dobrog iskorištavanja voluminoznih krmiva prigodna za ekološku proizvodnju, pitali smo Andabaku zašto se ne okuša u ekološkom uzgoju.

"S obzirom na to da se bavimo uzgojem crne slavonske svinje i preradom njezina mesa u finalni suhomesnati proizvod, a ako ste ekološki proizvođač, prijeti vam dolazak inspekcije svakih tjedan dana koja vam broji kulenove i provjerava je li sve pod kontrolom i u skladu sa Zakonom, pa onda sve to morate platiti zbog čega nemate računice."

Andabaka godišnje proizvede 300 - 400 kulenova!

Ovaj se marni gospodarstvenik može podičiti s dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji kulena i ostalim domaćim slavonskim suhomesnatim proizvodima od najkvalitetnijeg mesa crne slavonske pasmine svinja, napravljenim po domaćoj recepturi, bez dodataka aditiva, a začinjenim isključivo prirodnim začinima. Temeljem prirodnog uzgoja, njihov kulen zauzima visoko mjesto u proizvodnji zdrave hrane, a cijena mu se kreće oko 220 kn/kg.

"Da bi svinja bila zrela nužno je obavljati hranidbu 2 i 3 godine, a to i košta, te je zbog toga naš kulen nekome skup. Za isti je potrebito tri godine da se osuši prirodnim putem, a godišnje ih proizvedemo 300 do 400. Čvarke pakujemo po 20 dkg za 15kn, slaninu prodajemo za 70kn/kg, a šunka pak za 150kn/kg. S obzirom na stanje u državi, radosni smo što 70% proizvodnje prodamo na kućnom pragu stalnim kupcima", objašnjava Samson Andabaka koji ima vlastitu preradu kod kuće. Od opreme se može podičiti hladnjačom, mašinom za miješanje mesa, bazenom za salamuru, velikom pušnicom te ljetnom pušnicom koju po ljeti ne prakticira zbog velikih temperatura.

Isplativije je putovati u Split na sajam, nego prodavati kulen u Osijeku!

Koje je tržište najpovoljnije kada govorimo o prodaji kulena? "Kad imam dovoljno robe za napuniti štand, odem u Split. Premda imam oko 5.000 kn troškova, uspijem se pokriti i bolje zaraditi nego u, primjerice, Osijeku gdje prodam pola kulena i 20 dkg slanine. Bez obzira na troškove, isplativije mi je otići u Split, nego prodavati ovdje. Kada govorimo o udruživanju, s drugim uzgajivačima crne slavonske svinje se ne bi udružio jer u ovo vrijeme ni dva brata ne mogu raditi skupa zbog nepovoljnog stanja u državi te bi savjetovao svima da bježe u Njemačku."


Tagovi

Samson Andabaka Uzgoj crne slavonske svinje Crna slavonska svinja Kulen Proizvodnja kulena


Autorica

Roberta Kljenak

Više [+]

Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju! Dobitnica je dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na brojnim poljoprivrednim kongresima i nezaposlena profesorica.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P