Sinonim: Bijeli gorščanik, Skorš, Oskorš, Skurš, Skruš, Skoruša | Engleski naziv: Service tree | Latinski naziv: Sorbus domestica L.
Oskoruša je dugovječna drvenasta i listopadna voćka koja može narasti do 20 i više metara. Zbog sočnih i ukusnih plodova te dekorativnog stabla ubraja se u voćke, premda je šumari smatraju šumskim drvetom. Areal rasprostranjenosti su joj sve europske zemlje, Sjeverna Afrika, Mala Azija i zapadni dio Sibira. Plodovi oskoruše predstavljaju osvježavajuće te zdravo i ljekovito voće, budući da sadržava minerale te vitamin A i C. Stablo oskoruše ima dekorativan izgled, a zbog mnogobrojnih raskošnih cvjetova obilnog mirisa te ukrasnog lišća često služi u kao ukrasno stablo u vrtovima i parkovima. Kvalitetno se drvo oskoruše koristi i u stolarstvu, a od svih je voćnih i šumarskih vrsta najotpornija na smog.
Pri sadnji oskoruše kopaju se jame duboke 60 te široke 100 – 120 cm. Prije sađenja potrebno je sadnici skratiti žile te korijen uroniti u smjesu ilovače, balege i vode. Poslije sađenja preporuča se obaviti gnojidbu svakog stabla s 10 kg stajskog gnoja i zaliti s 5 – 10 L vode. Što se tiče formiranja uzgojnog oblika krošnje, uzgoj oskoruše u piramidalnom obliku krune budući da se radi o polušumskoj voćki.
Oskoruša nakon sadnje mladog stabla rodi u četvrtoj, petoj ili čak u desetoj godini. Ukoliko su sadnice proizvedene iz sjemena, stablo će roditi kasnije. Životni vijek stabla kreće se od 40 do 100 godina. Oskoruša dozrijeva u kolovozu, a tada se i bere. Berba obično započinje kada plodovi dobiju svjetlozelenu do zelenožućkastu boju. Prije nego što potpuno dozriju, plodovi su opori, budući da sadržavaju veliku količinu tanina.
Budući da su tvrdi plodovi kiseli i gorki, plodovi se koriste tek kada prezriju te su tada sladunjavog ili kiselkastog okusa te ukusne arome. Voda u plodu oskoruše čini oko 80%. Plodovi su srednje krupni, od 25 do 30 g, jabučastog ili kruškastog oblika. Žute je ili mrkožute boje. Često se koriste za preradu u vina, džemove i marmelade, za sušenje i spravljanje rakije.
Postoje različiti ekotipovi oskoruše, ali je priznatih sorti vrlo malo, desetak.
Oskoruša se može razmnožavati sjemenom, reznicama, vriježama i cijepljenjem.
Izvor:
ukupno: 2, aktivno: 0, neaktivno: 2
Burka
Domaća oskoruša