Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Kivi

Sinonim: Aktinidija | Engleski naziv: Kiwifruit | Latinski naziv: Actinidia deliciosa L.

Kivi

Kivi je višegodišnja listopadna biljka penjačica, dugih mladica na kojim su spiralno raspoređeni veliki tamnozeleni listovi. Izgledom je slična vinovoj lozi. Relativno je mlada voćna vrsta. Počela se uzgajati u Novom Zelandu prije 50-ak godina, prije 20-ak u Francuskoj, a nakon toga u Italiji i Grčkoj.

U RH se uzgaja u primorskom području. Na mjestima na kojima postoje preduvjeti za uzgoj, kivi se pokazao kao vrlo rentabilna kultura, naime u punom rodu u intenzivnom nasadu donosi oko 20 t/ha.

Agroekološki uvjeti za uzgoj kivija

Temperatura

Tijekom zime, u razdoblju zimskog mirovanja, on može kraće vrijeme podnijeti i temperaturu od -10 °C. Ali s početkom vege­tacije otpornost na hladnoću naglo opada, pa temperature od -1,5°C za vrlo kratko vrijeme mogu prouzročiti štete. Mladi izboji u proljeće vrlo su osjetljivi na hladnoću, pa kasni proljetni mrazevi nanose pri­lične štete. Neobrani plod može također stradati od jesenskog ili ranog zimskog mraza.

Voda

Kivi traži mnogo vlage tijekom sezone rasta, pa je nužno na­vodnjavanje u područjima s neravnomjernim raspore­dom oborina uz nisku relativnu vlagu zraka i visoke ljetne temperature.

Tlo

Tlo mora biti dobro drenirano, neutralne reakcije. Za uzgoj su nepo­godna teška tla, koja nisu ocjedita ili pak imaju povišen pH i visoki sadržaj aktivnog vapna. Budući da se korijen kivija uglavnom rasprostire plitko, u dubini ukorjenjivanja tlo treba biti dobro ops­krbljeno hranivima.

Izbor položaja za podizanje nasada kivija

Mladi nježni izboji osobito su osjetljivi na vjetar, zato se kivi treba saditi na položajima zaštićenim od vjetra ili se podžu vjetrozaštitni pojasi. Kao vjetrobran u nasadima kivija na našem obalnom području u novije vrijeme najviše služi maslina sorte Cipressino.

Priprema tla za sadnju kivija

Na predviđenom terenu potrebno je prethodno istražiti kemijsko-fizikalna svojstva tla na temelju kojih se utvrđuju potrebni meliorativni zahvati i gnojid­ba. Teren se mora očistiti i poravnati te izrigolati. Predviđene količine mineralnih gnojiva potrebno je rav­nomjerno rasuti po cijeloj površini, a potom je izorati na dubinu 40 cm. U nasadu kivija obvezatno je postavljanje odgovarajuće arma­ture prije sadnje ili nakon završene sadnje u prvoj godini.

Izbor podloga kivija

Kivi posađen na našem području najčešće je razmnožen ukorjenjivanjem zrelih i zelenih reznica. U proizvodnji postoji kivi proizveden cijepljenjem na sjemenjaku. U nekim zemljama proizvodnja cijepljenjem sadnica kivija zauzima važnije mjesto nego proizvodnja ukorijenjenim reznicama. Kao podloga za proizvodnju cijepljenjem služi sjemenjak kultur­nih sorata kivija. Naši rasadnici služe se najčešće sjemenjakom sorte Bruno. U sadnji se možemo koristiti bilo kojom sadnicom prema načinu proizvodnje, a jedini je uvjet njezin dostignuti razvoj (kakvoća).

Izbor sorata kivija

Kivi je na našim prostorima nova kultura, a može se reći da je nova u intenzivnom uzgoju i u svjetskim mjerilima. U proizvodne nasade uvedene su sorte »ženskog cvijeta« i 2 sorte »muškog« cvijeta. U svijetu se u pokusnim nasadima, a negdje i u proiz­vodnji, osim tih uzgajaju i neke novije sorte. Uglavnom su to mutacije sorte Hayward.

Izbor uzgojnog oblika kivija

Dvostruka pergola (T-sustav) - Uzgojni oblik koji se najčešće primjenjuje u nasadima kivija. Prije početka oblikovanja uzgojnog oblika, potrebno je postaviti armaturu koja se sastoji od T-stupova i tri reda pocinčane žice. Sadnica se nakon sadnje prikraćuje na dva pupa, iz kojih će po­četkom vegetacije izbiti dvije mladice, od kojih gornju usmjeravamo uz pomoć trstike, a drugu prikratimo na 20 - 30 cm visine. Prikraćena mladica neko vrijeme služi kao pričuva (rezerva) glavnoj mladici. Kad više ne postoji opasnost od loma glavne mladice, potpuno se ukloni pomoćna mladica. Pergolu oblikujemo na visini 190 - 200 cm, te do te visine uzgajamo glavnu mladicu. Uz dobru agrotehniku u prvoj godini do te visine dobijemo ravnu i jaku mladicu. Sadnja nasada prema tom sustavu uzgoja obavlja se na razmaku od 3,5 - 4,5 m između redova i 5 m u redu.

Vrijeme i tehnika sadnje kivija

Sadnja kivija obavlja se tijekom zime ili početkom proljeća te se preporučuje pripremu terena obaviti u ljeto odnosno u jesen prethodne godine, a meliorativnu gnojidbu i duboko oranje prije sadnje. Sadnji nasada kivija prethodi kolčenje redova i sadnih mjesta. Zatim se kopaju sadne rupe toliko duboke i široke da se u njih nesmetano može postaviti sadnicu i malo stajskog gnojiva.

Održavanje nasada kivija

Budući da je kivi biljka koja se plitko ukorjenjuje u nasadi­ma se ne primjenjuje česta obrada tla. Ako se primjenjuje obrada tla, ona mora biti što plića, tek tolika da omogući nadzor nad razvojem ko­rova i čuvanje vlage u tlu, pazeći da se ne ošteti korijenje. Na težim tlima kivi daje najbolje rezultate kad se tlo stalno drži i njeguje zatravljeno. Kivi, kao povijuša, sklon je namotavanju oko naslona, da bi se to izbjeglo, u prvoj godini mora se izvesti nekoliko pinciranja (obično 3) glavne mladice. Pinciranje se provodi otprilike svakih 60 cm, odnosno kad se mla­dica u svom vršnom dijelu počinje naglo uvijati te na nekoliko centi­metara imamo 3 - 4 uvijanja. Pinciranjem se taj dio ukloni, a iz vršnog pupa će se nakon nekoliko dana pojaviti novi izboj. Tim zahvatom na kraju godine dobije se ravna i dovoljno jaka mladica kao osnova budućeg debla.

Rezidba kivija

Postoje dvije vrste pupova: mješoviti pupovi koji daju vegetativne i generativne organe te drvni pupovi koji daju samo vegetativne organe. Dakle, kivi donosi rod na izbojima iz mješovitih pupova, a iz drvnih pupova pojav­ljuju se izboji na kojima nema cvijeta, pa ni roda. Zimska rezidba provodi se u vrijeme mirovanja, u našim uvje­tima u siječnju ili veljači. Najpovoljnije vrijeme rezidbe je 20 - 30 dana prije početka vegetacije. Osnovna je svrha rezidbe ostavljanje najpo­voljnijeg broja jednogodišnjeg rodnog izboja i nerodnog izboja te onoga kojim će se provesti zamjena glavne provodnice. Broj ostavljenih pupova ovisi o sorti. Zelenom (ljetnom) rezidbom nastoji se odstraniti 70 - 80 % od ukupne mase koja se reže tijekom jedne godine. Ljetna rezidba ima cilj prozračivanja krošnje kako bi se omogućilo prodiranje sunčevih zraka do mladica. Tijekom jedne godine obično se provode tri zelene rezidbe. Prva se provodi u travnju ili svibnju, druga nakon cvatnje, prije intezivnog rasta ploda, a treća rezidba obavlja se početkom kolovoza ili ranije. 

Navodnjavanje kivija

Kivi je biljka koja ne podnosi sušu. U nasadima se primjenjuje sustav navodnjavanja »kap po kap«. U prvoj godini do­voljna je jedna kapaljka po biljci. U drugoj godini doda se još jedna izlazna cjevčica s kapaljkom, a u kasnijim godinama, ako je po­trebno, dodaju se još dvije. Drugi često preporučivani načini navod­njavanja su rasprskivanje iznad krošnje (kišenje) i primjena rasprskivača na visini 60 cm iznad tla.

Gnojidba kivija

Za prve dvije godine preporučuje se svaku biljku u nasadu gnojiti individualno dušičnim gnojivom pre­ma načelu – manje, a češće. Prve godine 30 g uree raz­dijeli se u 3 - 4 obroka i primijeni na 1 - 2 m2 oko sad­nice tijekom vegetacije (ako se nasad navodnjava, onda od ožujka ili travnja do kolovoza). Druge godine udvostruči se gnojena površina i količina gnojiva. Treće godine već se može gnojiti cijela površina, i to u dva obroka (npr. 25 kg/1000 m2 uree u ožujku, zatim 12 kg/1000 m2 uree u svibnju). Pogodni su uređaji kojima se mogu unijeti i primijeniti gnojiva pomoću sustava za navodnjavanje.

Berba kivija

Plodove kivija treba brati kada dostignu fiziološku zrelost. Dosta je teško odrediti vrijeme berbe jer se na plodu s vanjske strane ne događaju promjene kao kod kod drugih voćnih vrsta. Optimalno vrijeme berbe kreće se od kraja listopada i u prvim danima studenog. Plodovi se beru u drvene sanduke (gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvjetima (hladnjačama).

Izvor:

  • Ivo Krpina i suradnici; Voćarstvo; Zagreb, 2004.
  • Sjemenarna

Kivi - Sorte

ukupno: 10, aktivno: 6, neaktivno: 4

Abbott

Bruno

Geneva

Hayward

Issai

Jumbo

Matua

Monty

Tamori

Weiki

Kivi @ KLUB

BERBA I ČUVANJE AKTINIDIJE. Berba aktinidije. Berba plodova aktinidije, u narodu više poznate kao kivi, počinje u oktobru i traje do sredine novembra, što zavisi od sorte. Datumom se ne može tačno utvrditi početak berbe, jer u velikom broju slučajeva zavisi od vremenskih uslova. Takođe, ni zadnji te...

Kod mene iako je jug je dosta hladno tako da i da postavim slike nista se nece videti. Verovali ili ne gajim 126 biljnih vrsta . Pocev od amer. brusnica i borovnica , preko kakija i kivija pa do raznog zacinskog bilja i raznolikog povrca. Ali sve za svoju porodicu i bez hemije . Kada ne nadjem da ku...

+7

Kivi u jednom dvorištu u Bačkoj Palanci, još malo do berbe ;D