Grejpfrut

Grejpfrut je tropska biljka iz porodice agruma gorkoga okusa. Smatra se da je križanac naranče i limuna. Raste na područjima tropske i suptropske klime. Ubiru se i prerađuju svi dijelovi biljke: pup, list, cvijet, plod i sjeme.

Plod je zimzelenog drveta koje uobičajeno raste do 6 m u visinu, ali može doseći i trostruko veću visinu. Plodovi grejpfruta narastu do 15 cm u promjeru, a imaju žutu ili narančastu boju kore. Postoji i sorta crvenog mesa, tzv. crveni ili krvavi grejpfrut. On je vrlo dekorativna zimzelena biljka, sa sjajnim listovima, bijelim cvjetovima jakog mirisa i osvježavajućim plodovima.

Grejpfrut cvate u svibnju, a plodove donosi od studenog do svibnja. Meso ploda je sočno, gorko-kiselog ukusa. Po pravilu ga treba jesti sirovog jer se pri termičkoj obradi izgubi oko 90 % korisnih sastojaka. Grejpfrut se također upotrebljava pri dijetama. Učinkovito pomaže pri skidanju kilograma pa čak postoji i pojam - „grejp dijeta“, koja uključuje svakodnevnu konzumaciju grejpa uz obrok.

Agroekološki uvjeti uzgoja grejpfruta

Temperatura

Temperature niže od -10 °C mogu prouzročiti znatna oštećenja, pa i uginuće cijele biljke. Preporuča se zaštititi krošnju voćke zaštitnom folijom tijekom zimskih mjeseci. Za uzgoj grejpfruta u posudi najprikladnija je južna strana s mnogo svjetlosti. U zimskom razdoblju potrebno ih je unijeti u zatvorenu svjetlu prostoriju (najbolje na ostakljeni balkon), gdje se temperatura ne spušta ispod  10 °C. Uslijed nedostatka svjetlosti biljka može odbaciti lišće, pa je ogoljele grane potrebno prikratiti, kako bi iz istih početkom proljeća potjerali mladi izdanci.

Voda

U rujnu prekidamo s gnojidbom i zalijevamo ih umjereno, tj. pustimo zemlju da se osuši između dva zalijevanja. Tijekom ljetnih vrućina zalijevamo ih češće.

Tlo

Grejpfrutu odgovaraju dobro drenirana tla lakše teksture. Najprikladnija su ilovasta ili pjeskovito-ilovasta plodna tla te osunčani  položaji, zaštićeni od vjetra.

Agrotehnika pri uzgoju grajpfruta

Obrada tla

Na zemljištu se najprije izravnaju depresije pa se nakon toga probijaju putovi. Dobro se pognoji na osnovi uputa za gnojidbu, koje su izrađene na osnovi analize tla. Jame za sadnju prethodno se iskolče. Najučinkovitije je strojno kopanje jama, tj. rahljenje zemlje u promjeru 2 m širine. Dubina obrade tla trebala bi biti 0,6 m. Vrlo je važno da se zemljani radovi obave za suhog vremena i da se najmanje mjesec dana prije sadnje posjedne prorahljena zemlja.

Podizanje nasada

Prije sadnje odrežu se oštećeni dijelovi korijena i provjeri se zdravstveno stanje sadnice. Sadnica se zasadi tako duboko da je cijepljeno mjesto otprilike 10 cm od tla  (pomažući se kolcem). Stajski gnoj se ne polaže na dno jame već oko sadnice u obliku prstena kada je stablo već posađeno. Na korijen sadnice polaže se dobra zemlja ili kompost.

Gnojidba

Od travnja do kolovoza agrume treba gnojiti jednom tjedno, najbolje posebnim  gnojivom za agrume. Ako je biljka neishranjena, njezino lišće je žute boje.

Njega nasada

Budući da se agrumi u posudama uzgajaju i kao ukrasne biljke, njihova je rezidba važna iz estetskih razloga. Ona se sastoji u oblikovanju kuglaste krošnje i prorjeđivanja. Krošnje se prorjeđuju svake godine potkraj zime, prije početka vegetacije. Režu se grane koje su predugačke ili rastu prema unutrašnjosti.