AgroKlub.com

\

Sortne liste

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Agro Baza » Biljne vrste i sortne liste » Uljarice i predivo bilje » Duhan

Duhan

Sinonim: -; Engleski naziv: Tobacco; Latinski naziv: Nicotiana tabacum L.;

Duhan

Duhan se dobro prilagođava klimi i tlu, ali se prema uvjetima uzgoja mijenjaju njegova morfološka svojstva. Slabiji duhan sadrži manje od 1 % nikotina, srednje jak između 1 i 2 %, a jak više od 2 %. Dobar duhan ne bi smio imati više od 8 % bjelančevina jer zbog njih slabije izgara, neugodnog je mirisa, gorkog okusa i podražava kašalj.

Duhan se uzgaja radi lišća koje poslije sušenja, sortiranja i fermentacije služi kao osnovna sirovina za izradu cigareta, cigara i drugih sličnih sredstava. Uživa se zbog specifičnog i kompleksnog fiziološkog djelovanja nekih sastojaka lista na središnji živčani sustav čovjeka. Od kemijskih sastojaka lista najvažniji je nikotin, izvanredno toksičan alkaloid, koji unesen pušenjem ili na drugi način u ljudski organizam u umjerenoj količini djeluje umirujuće ili nadražujuće, u zavisnosti od stanja živčanog sustava. Uživanju duhana doprinose i drugi sastojci lista, kao što su eterična ulja, smole i drugi. Iz lišća i otpadaka prerade duhana za pušenje dobiva se čisti nikotin, koji služi kao insekticid u domaćinstvu i zaštitu bilja («nikotinol») te kao sirovina u farmaceutskoj industriji.

Morfološka svojstva duhana

Vezani članci - Duhan


Korijen je vretenast, dobro razvijen i dobre usisne snage. Prodire u tlo na dubinu od 1 – 2 m i širi se do 80 cm. Stabljika je uspravna, cilindrična, podijeljena na koljenca (nodije) i međukoljenca (internodije), prekrivena dlačicama i ispunjena srži. Naraste pola metra do 3 m. listovi se razvijaju na koljencima (nodijima), mogu biti sjedeći ili s kraćom peteljkom, srcoliki, jajoliki, eliptični i kopljasti. Na jednoj stabljici može se razviti 20, 30, pa čak i 100 listova. Pokriveni su žljezdanim dlačicama, a u njihovim se glavicama nalaze smole i eterična ulja, koja su važna za kvalitetu i aromu duhana. Cvjetovi su ružičaste, bijele ili žute boje i oblikuju se pojedinačno ili češće u skupovima na vrhu glavne stabljike i zaperaka tvoreći štitac, tj. grozd. Plod je okrugli ili ovalni smeđi tobolac u kojemu se nalazi više tisuća sjemenki. Masa 1 000 sjemenki je od 0,06 - 0,1 g, a hektolitarska težina iznosi oko 40 – 45 kg.

Agroekološki uvjeti za uzgoj duhana

Temperatura

Za klijanje potrebna je minimalna temperatura od 5 °C, a praktični minimum, pri kojem sjeme duhana mnogo brže klija i niče iznosi 12 °C. Optimalna temperatura za klijanje je između 25 i 28 °C. Biljke duhana ne podnose niske temperature, pa stradaju čim se temperatura spusti na -1 °C.

Svjetlost

Postoje kultivari duhana kratkoga dana, kultivari dugoga dana i neutralni kultivari. Duhan treba mnogo svjetlosti, pa će u pregustom sklopu ili zasjenjen (korovima, okolnim drvećem i sl.), reagirati smanjenim porastom, tanjim, manjim i finijim listovima, što se može koristiti za izradu cigareta posebne kvalitete. Bolja osvjetljenost povećava fotosintetsku aktivnost i nakupljanje ugljikohidrata, što povećava prirod i kvalitetu lista.

Voda

Najviše vode duhanu je potrebno dok je u klijalištu (za klijanje sjemena te za pravilan i ravnomjeran rast i razvoj rasada). Nakon sadnje na stalno mjesto duhan se mora redovito zalijevati kako bi se razvilo kalitetno korijenje. Kada počne berba, potrebe za vodom smanjuju se sve više kako odmiče faza sazrijevanja. Ako postoje mogućnosti za navodnjavanje, u slučaju suše treba obaviti navodnjavanje u vrijeme intezivnog vegetativnog porasta.

Tlo

Duhan najbolje uspijeva na lakšim, strukturnim, rahlim i prozračnim tlima, slabo kisele do neutralne reakcije. Najbolji položaji za uzgoj duhana su tla na brdskim i ostalim nagnutim položajima.

Agrotehnika za proizvodnju duhana

Plodored

Duhan bi trebalo obvezatno uzgajati u plodoredu jer se samo tako može dobiti visok i kvalitetan prirod. Dobre pretkulture su strne žitarice i leguminoze. Zbog pomanjkanja odgovarajućih površina za proizvodnju duhana, on se najčešće uzgaja u monokulturi što dovodi do umornosti tla, povećanog broja štetnika i zaraza bolestima. Zato se nakon berbe duhana prakticira sjetva grahorice ili stočnog graška sa žitaricama, ili sjetva raži, pa se zelena masa zaore i na taj način popravljaju svojstva tla.

Obrada tla

Nakon strnih žitarica i drugih ranih pretkultura izvodi se pliće oranje (oko 10 cm dubine), zatim ljetno oranje početkom kolovoza i duboko jesenje oranje (oko 30 – 35 cm dubine). Obavlja se i podrivanje, krajem zime drljanje i kultiviranje do sjetve duhana. Pred sadnju, sjetvospremačem se priprema tlo i prave gredice (oko 30 cm visoke).

Gnojidba

Stajski gnoj može se koristiti na lakim pjeskovitim i siromašnim tlima, 2 – 3 vagona/ha. stajnjak treba zaorati u osnovnoj obradi tla. Potrebno je gnojiti i s oko 500 – 1 000 kg/ha mineralnih gnojiva u formulacijama NPK 7:14:21 i 5:20:30. Bolje je koristiti gnojiva u kojima je više dušika u amonijskom obliku. Tako se količina dušika kreće od 30 – 70 kg/ha, fosfora 70 – 140 kg/ha i kalija 100 – 200 kg/ha.

Sadnja duhana

Na manjim površinama, na kojima se ne prave gredice, najčešći međuredni razmak iznosi 75 cm, a u redu 33 – 40 cm. Na plantažama međuredni razmak iznosi 100 cm, a u redu oko 35 cm. Duhan se sadi ručno u redove (ručnom sadilicom napravi se rupa duboka oko 10 cm) ili četverorednim sadilicama na dubinu od 7,5 – 16 cm.

Njega nasada duhana

Suzbijaju se korovi kemijskim ili mehaničkim (okopavanje, kultiviranje, plijevljenje) putem. Kultiviranje se izvodi poslije kiše, kada se tlo dovoljno prosuši. Prvo kultiviranje izvodi se tjedan-dva nakon sadnje, a iduća kultivacija kada biljke porastu na oko 30 cm visine. Obavlja se i otkidanje cvata i zaperaka jer troše hranjive tvari, koje treba usmjeriti u listove.

Berba duhana

List duhana bere se u tehničkoj zriobi. Listovi postupno dozrijevaju od baze prema vrhu stabljike. Tjedno dozrijevaju 2 – 3 lista, a berba obično traje oko 2 mjeseca i može se obavljati ručno ili strojevima. Berba kombajnom obavlja se ako je površina ravna, ako biljke ne poliježu, ako ravnomjerno dozrijevaju i ako su jednolične visine.

Izvor:

  • Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; Zagreb, 1998.
  • prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD

Duhan - Sorte (60)

  • BB JAKA *
  • BH 2 *
  • BH 4 *
  • BH 9 *
  • BURLEY T *
  • DANICA *
  • DH 10 *
  • DH 12 *
  • DH 14 *
  • DH 16 *
  • DH 17 *
  • DH 18 *
  • DH 19 *
  • DH 27 *
  • DH 29 *
  • DH 33 *
  • DH 36 *
  • DRAVA *
  • DRINA *
  • DŽEBEL *
  • JAKA 23 *
  • JAKA 48 *
  • JAKA 68 *
  • JAKA 7-4/2 - eng: JK 7-4/2; *
  • JAKA 70 *
  • JAKA 87 *
  • JAKA V 109/2 *
  • JAKA V 125/3 *
  • KATA *
  • MV-1 *
  • NOVA CRNJA 4-4/3 - eng: NC 4-4/3; *
  • OTIJA 110-88/3 *
  • OTLJA 87 *
  • OTLJA 9-18/2 - eng: O 9-18/2; *
  • PODRAVAC *
  • POŽEŽANAC *
  • PRILEP 10-3/2 - eng: P 10-3/2; *
  • PRILEP 12-2/1 - eng: P 12-2/1; *
  • PRILEP 156/1 *
  • PRILEP 7 *
  • PRILEP 84 *
  • PROSOČAN *
  • PV 121/2 *
  • PV 143/2 *
  • PV 147/1 *
  • RAVNJAK 108 *
  • ŠEGINOVAC *
  • SLAVONAC *
  • STOLAC 17 *
  • SUHUM 959 *
  • SVIJETLA HERCEGOVINA 2 *
  • SVIJETLA HERCEGOVINA 3 *
  • TANČE *
  • VA DK *
  • VELIKI HERCEGOVAC *
  • VH 32 *
  • VIRGINIA *
  • VJ-9 *
  • VKP 1 *
  • VKP 2 *

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

AgroKlub pretraga

Vaša pretraga obuhvaća 363 biljnih vrsta iz baze sortnih lista.