Rabarbara

Rabarbara je višegodišnja biljka koja može imati životni vijek i do 30 godina, a u uzgoju je obično 7 – 9 godina. Ako se uzgaja iz sjemena, što se koristi samo iznimno u selekciji, u prvoj godini razvije se zadebljani korijen i prodire u dubinu 60 – 70 cm. U proljeće se razvije rozeta s lišćem. Cvjetovi su krem bijele boje i skupljeni u cvat – metlicu.

Kao namirnica koriste se sočne peteljke, koje mogu biti duge 30 – 60 cm i debele 1,5 – 4 cm. Ako je površina peteljke malo grublja, može se oguliti po cijeloj dužini jednim zahvatom nožem, a često je i ne treba guliti. U lišću je prisutan sastojak antrakinon, koji je u većoj količini otrovan, pa se plojka lista ne koristi.

Agroekološki uvjeti za uzgoj rabarbare

Temperatura

Rabarbara je biljka umjerene, više prohladne klime vrlo velike otpornosti na niske temperature u stanju mirovanja. U jesen, kada se skrati dan i temperature padnu ispod 14 ºC, biljka odbacuje lišće, a zameću se spavajući pupovi na rizomu. Za mirovanje su potrebne temperature niže od 10 ºC kroz 12 – 16 tjedana. U proljeće kada počinje razvoj nove rozete lišća, rabarbara je otporna na kasne mrazeve i može podnijeti -4 ºC bez oštećenja. Zbog velike površine lišća i velike transpiracije rabarbara treba mnogo vlage.

Tlo

Za uzgoj su najprikladnija duboka, plodna, srednje teška tla dobrog kapaciteta za vodu. Razina podzemne vode ne smije biti viša od 75 cm. Optimalna je reakcija tla od pH 5,6 – 7,2. Na kiselijim tlima uz gnojidbu treba primjeniti i kalcij.

Agrotehničke mjere u uzgoju rabarbare

Plodored

Rabarbara u uzgoju ostaje na istom mjestu 7 – 9 godina, ali za zasnivanje novog nasada preporučuje se pauza od najmanje 7 godina, odnosno izbor druge parcele.

Obrada tla

Najmanje 2 mjeseca prije planirane sadnje provodi se duboka obrada, a ovisno o tlu i primjena podrivača. Uz zaoravanje organskog gnoja dodaju se i startne količine fosfora i kalija.

Gnojidba

Pri zasnivanju novog nasada preporučuje se gnojidba organskim gnojem do 40 t/ha, a korisno je i tijekom uzgoja svake druge ili treće godine pognojiti sa 15 – 20 t/ha između redova u jesen ili tijekom zime.

Njega nasada

U prvoj godini nakon sadnje mođurednom obradom uništava se korov i održava struktura tla, a prema potrebi i navodnjava, naročito ako je nasad posađen u proljeće. U slijedećim godinama primjenjuje se prva prihrana, na završetku berbe druga, a krajem ljeta treća. Kada se u rozeti pojavi zametak cvjetne stabljike, on se mora ukloniti.

Sadnja rabarbare

Rabarbara se razmnožava vegetativno, reznicama ili kulturom tkiva. U vrijeme mirovanja (jesen ili proljeće) od dvogodišnjih ili trogodišnjih biljaka izvade se rizomi i podijele tako da na svakom dijelu budu 2 – 3 pupa. Sadi se u jarke tako da se gornji dio reznice može pokriti sa 5 – 6 cm tla. Razmak redova ovisi o bujnosti kultivara, a određuje se tako, da tijekom ljeta tlo bude sasvim pokriveno lišćem. Tako se bolje čuva vlaga tla i kontrolira korov. Razmak redova obično je 1,5 – 2 m, a razmak u redu 40 – 60 cm.

Berba i skladištenje rabarbare

Berba počinje u drugoj godini nakon sadnje u proljeće. Listovi se beru ručno kada je lisna plojka potpuno razvijena. Peteljka se zahvati što niže i naglim pokretom ruke otkine, a zatim se otkine ili odreže plojka i dio lisnog rukavca. U jednoj berbi beru se 2 – 4 lista po biljci. U prvoj godini berbe bere se 3 – 4 tjedna, a zatim ostavi biljku da razvije što više lišća. U kasnijim godinama bere se svakih 7 – 10 dana. U našim kontinentalnim područjima to je od sredine travnja do sredine lipnja ili kraja lipnja, ovisno o temperaturama. Mogu se postići prinosi od 20 – 40 t/ha.

U pripremi za tržište stabljike se sortiraju prema dužini i debljini. Pakiraju se u manje kutije ili letvarice po 5 kg, a za jediničnu prodaju u perforirane PE vrećice po 0,5 – 1 kg. Ako je potrebno, rabarbara se može skladištiti do 3 tjedna pri temperaturi od 0 do 1 ºC i relativnoj vlazi zraka od 95 %.

Izvor:

• R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.