AgroKlub.com

\

Sortne liste

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Agro Baza » Biljne vrste i sortne liste » Povrće » Paprika

Paprika

Sinonim: -; Engleski naziv: Sweet pepper; Latinski naziv: Capsicum annuum L.;

Paprika

Paprika je cijenjena zbog visokog sadržaja vitamina (posebno C), zatim šećera, bjelančevina, mineralnih soli i dr. Koristi se tijekom cijele godine, u svježem stanju, i u prerađenom stanju (konzervirana i smrznuta). Najviše se proizvodi u kontinentalnoj zoni, oko 82%.

Jednogodišnja je biljka iz porodice Solanaceae. Korijen je vretenast, razgranat, ali ne ide duboko u tlo i prilično je slabe usisne moći. Dužina korijena ovisi o sorti, ali uglavnom dug je od 50-70 cm. Nadzemni dio je drvenast u donjem dijelu, visine od 50-200 cm. Cvijet paprike može biti pojedinačan ili u grupi, uglavnom je bijele boje.

Agroekološki uvjeti za uzgoj paprike

Vezani članci - Paprika


Temperatura

Paprika traži više topline nego rajčica. Na temperaturi ispod 15 ºC prestaje s razvojem, kao i iznad 36 ºC. Sjeme počinje nicati na temperaturama iznad 13 ºC, a optimalna je temperatura za rast i razvoj 22-25 ºC. Temperature od –0,3 do –2,5 ºC dovode do ugibanja biljke.

Voda

Veliki je potrošač vode, što se osigurava padalinama i navodnjavanjem po obroku 30-40 mm ili 30-40 l/m2. Zbog slabe usisne moći korijena, traži češće navodnjavanje. Najbolje rezultate daje na dubokim, restresitim i bogatim humusnim tlima, a pH tla treba biti 6,0-6,8.

Agrotehničke mjere u uzgoju

Plodored

Najbolji su predusjevi kulture iz porodice mahunarki (grašak, grah i dr.). Poslije rajčice i krumpira ne bi trebalo uzgajati papriku, zbog mogućnosti prenošenja bolesti. Poslije paprike mogu se uzgajati korjenaste kulture i kupusnjače. Monokultura (ponavljanje sadnje paprike) znatno smanjuje prinose.

Obrada tla

Priprema tla za papriku počinje u jesen, dubokim oranjem na 30-35 cm. Mjesec dana prije rasađivanja tlo za uzgoj se kultivira (usitnjava i poravnava, a neposredno prije rasađivanja površina se uređuje već prema odabiru tehnologije (primjena folije, agrila, sistem navodnjavanja i dr.)

Gnojidba

Kako paprika iznosi iz tla velike količine dušika, fosfora i kalija, potrebna je i pojačana gnojidba tla prije sadnje. Osnovna gnojidba tla obavlja se u jesensko-zimskoj brazdi, gdje se prije oranja razbacuje stajski gnoj u količini 40-50 t/ha i NPK 6:18:36 u količini 200-300 kg/ha, ili NPK 7:14:26. U pripremi tla za sadnju paprike, kao dopunska gnojidba dodaje se NPK 15:15:15 ili NPK 20:10:10 u količini 150-200 kg/ha.

Za dobivanje visokih prinosa potrebna je intenzivna prihrana kristalon gnojivom, a smatra se da je normalna količina hraniva potrebna za 40-50 t/ha ploda sljedeća:

  1. 250-300 kg/ha N (100 kg prije presađivanja)
  2. 100- 150 kg/ha P2O5
  3. 200-300 kg/ha K2O
  4. 110-160 kg/ha CaO (posebno je značajan da bi se izbjegla pojava tamnih pjega na plodu, što mmože znatno smanjiti prinos)

Najbolje je analizom uzorka tla ustanoviti zalihe hraniva u tlu te na osnovi tih podataka odrediti potrebnu gnojidbu.

Moguća je i folijarna prihrana, ali to poskupljuje proizvodnju i treba biti oprezan da se ne spali list i cvijet biljke prilikom primjene.

Sjetva i sadnja

Za ranu proizvodnju rasad se proizvodi u toplim lijehama i plastenicima, za srednje ranu u polutoplim lijehama te za kasnu proizvodnju na otvorenim gredicama. U kontinentalnim krajevima sjetva rasada je za srednje ranu proizvodnju krajem veljače, a sadnja se obavlja tijekom travnja. Kod rane proizvodnje rasad se sije s nešto više sjemena, 8-10 g/m2, a za kasniju proizvodnju sjetva je rjeđa, sa 6-8 g/m2 sjemena.

Sjeme se sije u gotove hranjive supstrate i nije potrebno prihranjivanje rasada. Kaljenje rasada obavezno se provodi 10-15 dana pred sadnju, poznatom metodom (smanjeno zalijevanje i pojačano provjetravanje i otkrivanje rasada). Sadi se rasad star 50-65 dana.

U kontinentalnim područjima paprika se uzgaja iz presadnica. Po m2 potrebno je od 7-8 presadnica. Rasađivanje na otvorenom počinje onda kada je tlo dovoljno toplo i kad prestane opasnost od kasnih mrazeva. U polju se rasađuju u redove, razmak između redova je 70 cm, a biljke od biljke 30 cm.

Njega nasada

Njega nasada direktno ovisi o načinu uzgoja, što znači ako je uzgoj na foliji nema kultiviranja nasada. Ako je uzgoj bez folije, tada je potrebno 2-3 puta plitko kultivirati nasad i to poslije navodnjavanja. Prihranjuje se u uzgoju na otvorenom 2-3 puta, prvi put 10 dana poslije presađivanja, drugi put prije stvaranja prvih plodova i treći put mjesec dana poslije drugog prihranjivanja.

Pikiranje rasada započinje 20-25 dana nakon sjetve, kad se na biljkama razviju dva stalna listića (ovo vrijeme ovisi o temperaturi i svjetlu).

Nakon pikiranjam, mlade se biljke zasjene (stavlja se zelena mreža, krečene plastike ili stakla), da bi se spriječilo neželjeno isparavanje vode iz biljaka (ovo se smije primjeniti samo u onim danima kada je izrazito sunce jako jer u protivnom biljke se mogu izduljiti-etiolirati).

Berba

U prvo vrijeme plodovi se beru svakih 5-6 dana, a u vrijeme glavne berbe svaka 2-3 dana. Obranu papriku treba u što kraćem vremenu sortirati i pripremiti za tržište. Pakiranje se vrši u duboke otvorene letvarice, u kartonske kutije ili u mrežaste plastične vrećice.

Budući da je paprika lako kvarljiva roba, ne podnosi duže uskladištenje u običnim skladištima. Pri čuvanju u hladnjačama, u ambalaži koja je štiti i omogućuje provjetravanje, na temperaturi između 2-4 ºC, može se uskladištiti 4-6 tjedana.

Izvori:

  1. prof.dr.sc. N.Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.
  2. Burza voća i povrća

Paprika - Sorte (73)

  • AMFORA
  • ANITA
  • APOLLO
  • ARLEQUIN
  • ATRIS
  • BAGOLY *
  • BARBIE
  • BELLADONNA *
  • BIANCA
  • BIBIC *
  • BLONDY
  • BOBITA *
  • BONI
  • BOTINEČKA ŽUTA *
  • BRILL *
  • CALIFORNIAN WONDER - eng: KALIFORNIJSKO ČUDO; *
  • CASANOVA *
  • CORNO DI TOORO ROSSO *
  • CSANGO *
  • DELTA *
  • ÉDESALMA
  • ESTAR *
  • ESTILLO *
  • FEFERONI CRVENI LJUTI
  • FEFERONI SLATKI ZELENI *
  • FEFERONI SLATKI ŽUTI *
  • FEFERONI ZELENI BLAGI
  • FEFERONI ZELENI LJUTI *
  • FEFERONI ŽUTI LJUTI - lat: (OFICIRKA ŽUTA);
  • FEHEROZON *
  • GIALLO D`ASTI *
  • HORGOŠKA SLATKA 2
  • IDIL
  • ISTRA F1 *
  • KALDOM
  • KALINKOVA ZELENA *
  • KALINKOVA ŽUTA - eng: KALINKOVA RUMENA; *
  • KALVIL BIJELI *
  • KAPTUR *
  • KURTOVSKA KAPIA *
  • MADONNA *
  • MAJKOVAČKA ŽUTA *
  • MENTA
  • MINTOS
  • NIKITA *
  • NOVOSAĐANKA
  • P-26 *
  • PALANAČKA BABURA
  • PIROUET
  • PLANIKA *
  • PODRAVKA
  • PREDI *
  • RENDO *
  • ROTUND ZELENI - eng: ZELENI ROTUND, PARADICSON ALAKÚ ZÖLD, ROTUND ZELENA; *
  • ROTUND ŽUTI *
  • ROTUND ŽUTI - eng: PARADICSON ALAKÚ FEHÉR, ROTUND RUMENA; *
  • SALANA *
  • SAMURAI *
  • SILBA
  • SIVRIÓ - SIVRIJA *
  • SLAVONKA
  • SLONOVO UHO *
  • SNOWDON
  • SOROKSARI *
  • STELLA *
  • SZEGEDI 20 *
  • TALTOS SH *
  • TAMBORA
  • TETOVSKA BABURA *
  • VEDRANA
  • VIROVITIČANKA
  • VIZA *
  • WHITNEY

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

AgroKlub pretraga

Vaša pretraga obuhvaća 363 biljnih vrsta iz baze sortnih lista.