AgroKlub.com

\

Sortne liste

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Agro Baza » Biljne vrste i sortne liste » Povrće » Kupus

Kupus

Sinonim: -; Engleski naziv: Cabbage; Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata L.;

Kupus

Kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Brassicaceae) koja razvija veliki pup nastao savijanjem lišća. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvjetno stablo i sjeme. Korijenov sistem se sastoji od nekoliko debljih žila iz kojih izbija skup bočnih žila. Pojedine žile prodiru u tlo i do 1 m. Nadzemni dio, tj. glavica ovisi o sorti i težini i može biti od 30-50 cm.

Upotrebljava se u svježem, kuhanom ili konzerviranom stanju naročito tijekom zime. Kupus je u RH po površinama među prvim mjestima s oko 10 000 ha, ali sa slabim prinosom od oko 16 t/ha. U kontinentalnom dijelu uzgaja se za jesensku berbu i preradu, a u primorskom djelu se uzgaja u proljeće.

Sadrži u prosjeku 6-10 % suhe tvari, 4-1 % ugljikohidrata, 1-2 % bjelančevina te 3-50 mg C vitamina, po čemu ima iznimnu važnost u ishrani tijekom zimskih mjeseci. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvjetno stablo i sjeme.

Agroekološki uvjeti

Vezani članci - Kupus


Temperatura

Kupus je kultura koja najbolje uspijeva u prohladnom i vlažnom podneblju. Optimalna temperatura za rast je 15-18 ºC i na tada sjeme klije i niče za 3-4 dana. Visoke temperature, iznad 25 ºC djeluju štetno na rast i razvoj glavice. U fazi rozete izdrži temperaturu od –3 do –5 ºC, a neke sorte i do –8 ºC. Starije biljke bolje podnose niske temperature, bez štetnih posljedica mogu izdržati do –12 ºC, pa i niže temperature.

Prema svjetlosti ima umjerene zahtjeve, ali ne podnosi jako zasjenjivanje, naročito u fazi presađivanja te savijanja i porasta glavice. S obzirom na klimatske uvjete, kod nas se kupus obavezno navodnjava.

Voda

Navodnjavanje nasada je obavezno i pri tome treba održavati umjerenu ali dovoljnu vlažnost tla. U suviše vlažnim uvjetima nasad se izdužuje, pa se loše prima prilikom rasađivanja, dok u suhim uvjetima zaostaje u porastu. Zaljevanjem se prvo vlaži gornji oranični sloj od 10-15 cm s 2-3 l/m2, a s kasnije 4-6 l/m2. U vrijeme ukorjenjivanja zalijevanje izostaje da bi biljke razvile snažniji korijenov sistem. Potrebe nasada za vodom su različite i variraju u rasponu od 80-160 mm u zavisnosti od uvijeta proizvodnje. U skladu s tim varira i broj zalijevanja i norma navodnjavanja.

Navodnjavanje sadnog matrijala vrši se u natkrivenim ili toplim rasadnicima. Ovim navodnjavanjem treba dodavati manje količine vode kako bi se spriječio bujni rast i bolesti te održala potrebna toplina u rasadniku. Najčešće se primjenjuje ručno navodnjavanje. Poslije rasađivanja kupus zahtijeva 380-500 mm vode u ovisnosti od klimatskih uvjeta.

Kod ranih sorti turnusi su 8-15 dana, kasnije sorte imaju kraće turnuse u početku 5-9 dana, pa se produžuje na 8-15 dana. Niža vlažnost usporava formiranje glavica koje ostaju sitne i meke. Ako zemljište presuši te se potom naglo potopi, dolazi do pucanja glavica koje su tada lošije kvalitete i gube tržišnu vrijednost.

Tlo

Najbolje uspijeva na dubokim, plodnim i strukturnim tlima slabo kisele do neutralne reakcije (pH 5,5-6,5). Za ranu proizvodnju najviše odgovaraju laka, topla, pjeskovita tla, a za kasnu teža i plodnija tla koja bolje drže vlagu. Na jako vlažnim tlima kupus slabo uspijeva jer se uslijed slabe aeracije (prozračnosti) tla rast jako usporava, a glavice se ne oblikuju. Na kiselim i teškim tlima može se uzgajati samo uz obilno dodavanje stajskog gnoja.

Agrotehničke mjere

Plodored

Kupus treba obavezno uzgajati u plodoredu jer dosta propada od bolesti i štetočina. Na istu površinu trebao bi doći tek poslije 3 godine. Dobri predusjevi za kupus su cikla, celer, krastavac, mahuna, salata, pastrnjak, lucerna, rajčica, krumpir, grašak, ječam, pšenica i dr., a kupus je odličan predusjev za većinu povrćarskih kultura jer ostavlja zemljište nezakorovljeno i rahlo.

Obrada tla

Osnovna obrada tla vrši se obavezno u jesen na dubinu 25-30 cm. Poorano zemljište se ostavlja prezimiti u otvorenim brazdama. Priprema tla za rasađivanje ranog kupusa počinje odmah u proljeće i sastoji se od kultivacije, drljanja i valjanja. Valjanje tla je obavezna mjera jer kupus ne podnosi rastresito tlo. Za kasni kupus koji dolazi kao postrni usjev, zemljište se ore i odmah priprema poslije skidanja prethodnog usjeva.

Gnojidba

Prije određivanja gnojidbe potrebno je znati stanje hraniva u tlu i pH tla. Kupus iznosi iz tla velike količine hranjivih tvari i odlikuje se naročito velikim zahtjevima prema dušiku i kaliju. Unošenje dušika jako povećava prinos, ali je pri tom vrlo značajan međusobni odnos N:P:K. Ako se preobilno gnoji dušikom glavica ostaje rastresita, meka i šuplja te je tržišna vrijednost takvih glavica mala. S povećanjem količine kalijskih gnojiva povećava se čvrstoća glavice, a nedovoljna količina kalija u odnosu na dušik izaziva neugodan miris kod kuhanja takvog kupusa.

U jesen pri osnovnoj obradi tla preporučuje se aplikacija NPK gnojiva u formulaciji 10:20:30 ili 0:20:30, u količini od 300-400 kg/ha. U proljeće, prilikom pripreme tla pred sadnju, može se dati 300-400 kg/ha NPK 15:15:15. Prvo prihranjivanje izvodi se odmah nakon sadnje, odnosno nakon prijama biljaka, dušičnim gnojivima (KAN 27 %), u količini od 150-300 kg/ha, a korisno je prije zamotavanja glavica izvršiti i druga prihranjivanja kompleksnim gnojivima 10:20:30 u količini od 200 kg/ha. Ukoliko se koristi stajski gnoj, navedene količine mineralnih gnojiva mogu se smanjiti.

Sjetva i sadnja

Sjetva kupusa mora biti brižljivo obavljena kako bi se dobio jednolični sklop biljaka. Stoga je najbolje sijati u redove, s razmakom između redova 8-12 cm, a između biljaka u redu oko 3 cm. Ovisno o vlažnosti i kakvoći tla, dubina sjetve je 1-2 cm. Utrošak sjemena je 500 sjemenki/m2 (250 biljčica na m2). Kod rane proizvodnje presadnica u negrijanom prostoru treba obratiti pozornost na temperature jarovizacije (0-10ºC). Starije presadnice brže prolaze kroz stadij jarovizacije od mlađih.

Gustoća rasađivanja ovisi od sorte, plodnosti i vlažnosti tla. Razmak biljke od biljke u redu može biti od 30-80 cm, a ovisi od krupnoći sorte. Pri međurednoj obradi traktorskim kultivatorom razmak treba biti od 80-100 cm između redova. Kada se kupus sadi ručno, rasad se sadi do prvog lista (vršni pup mora ostati izvan zemlje) i odmah se mora zalijevati ili se sadi strojno, te se istovremeno i zalijeva.

Njega nasada

Kod njege rasađenog kupusa obavezna su 2-3 okopavanja jer pri tome biljke se malo nagrnu zemljom što dovodi do boljeg stvaranja adventivnih žilica. Kupus se obavezno mora navodnjavati 6-10 puta tijekom vegetacije, a naročito u vrijeme zavijanja glavice. Prihranjuje se 2-3 puta.

Berba i prinos

Kupus se bere tako da se glavice sijeku iznad prve etaže donjeg lišća. Rani kupus se bere u 2-3 navrata, a kasni kupus se mora brati obavezno prije jakih mrazeva i temperature od -5 °C. Ako za vrijeme berbe nastanu niske temperature tada se berba prekida i čeka se povoljniji trenutak. Berba je ručna, a na većim gospodarstvima posebnim transporterima olakšava se pakovanje. Prinos ranih sorata odnosno hibrida je od 30-40 t/ha, srednje ranih oko 60 t/ha, a kasnih više od 80 t/ha.

Izvori:

  1. prof.dr.sc. N.Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.
  2. Burza voća i povrća

Kupus - Sorte (38)

  • ATRIA F1 RS *
  • BALBRO F1 *
  • BARTOLO F1 *
  • CASTELLO F1 *
  • DELUS F1 *
  • DESTINY F1 *
  • FALCON F1 RS *
  • FARAO F1 *
  • FIELDWINNER F1 *
  • FORNAX F1 *
  • GALAXY F1 *
  • GRAND SLAM F1 *
  • HERMES F1 RS *
  • HINOVA F1 *
  • HORIZON F1 *
  • JUDGE F1 *
  • KRAUTMAN F1 *
  • LEOPARD F1 *
  • LEOPOLD *
  • LION F1 *
  • MENZA F1 RS *
  • MINICOLE F1 *
  • NORDRI F1 *
  • OSCAR F1 RS *
  • PAREL F1 *
  • PARTULA F1 *
  • PROSPERA F1 *
  • RESISTOR F1 *
  • RINDA F1 RS *
  • ROTONDA *
  • SARATOGA F1 *
  • SATELITE F1 *
  • SPI 2904 F1 *
  • SPI 2905 F1 *
  • STILON F1 *
  • STRUKTON F1 *
  • TUCANA F1 RS *
  • VRANSKI 12 *

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

Kupus bijeli

Sinonim: -; Engleski naziv: White cabbage; Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata f. alba;

Kupus bijeli

Kupus bijeli formira glavicu bijele boje koju okružuju listovi svijetlo zelene boje. Prema obliku glavice su najčešće okrugle, ali ima i okruglo-spljoštenih, jajolikih i srcolikih. Mlađi listovi su svojetlo zelene boje, a oni stariji tamnije zelene. Za formiranje glavice optimalne temperature su 15 – 18 °C.

Izvor: R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.

Kupus bijeli - Sorte (73)

  • DELIGHT BALL
  • DESTINY
  • DITMAR EXTRA RANI NO 409 *
  • DITMARSCHER FRÜHER - eng: DITMAR, DITMARSCHER TREIB, GOUDEN AKKER, GOLDEN ACRE, ERSTE OOGST, PRVA ŽETVA, JUNI RIESEN; lat: JUNI GIANT, JUNSKI; *
  • ELISA
  • ELSA
  • EXPECT
  • FIELDWINNER
  • FRÜHESTE WUNDER *
  • FUTOŠKI DOMAĆI *
  • GRAND SLAM
  • GREGORIAN
  • HINOVA
  • HURICANE *
  • JETMA *
  • JUDGE
  • KEVIN
  • KOBENHAVNS TORVE - eng: COPENHAGEN MARKET, KOPENHAGENER, MARKT, MARCHE DE COPENHAGUE, KOPENHAŠKI; *
  • KRAUTMAN
  • LANGEDIJKER BEWAAR - eng: LANGEDIJKER VINTER, LANGEDIJKER DAUER; *
  • LEOPARD
  • LIKORIŠKI BIJELI *
  • LJUBLJANSKO ZELJE *
  • MOZART *
  • NOVATOR
  • NOZOMI
  • OGULINSKI
  • ORACLE
  • OTORINO
  • PANDION *
  • PARADOX
  • PAREL
  • POTOMAK
  • QUISOR
  • RAMADA
  • REACTION
  • REACTOR
  • ROBUSTOR
  • ROEM VAN ENKHUIZEN - eng: RUHM VON ENKHUIZEN, ENKHUZIEN GLORY, GLORIE D`ENKHUZIEN, ENKHUJZENSKA SLAVA, SLAVA; *
  • SARATOGA
  • SATELITE
  • SINTEX
  • SIRCON
  • SUNTA
  • SUPREME VANTAGE
  • TIARA
  • TOBIA
  • VARAŽDINSKI KUPUS
  • VERDECO

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

Kupus crveni

Sinonim: -; Engleski naziv: Red cabbage; Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) L. Alef. var. capitata f. rubra Duch;

Kupus crveni

Kupus crveni uzgaja se isključivo za potrošnju u svježem stanju. Od sorata crvenog kupusa za ranu proizvodnju najviše se uzgaja Erfurtski (Topaz) kupus. Vegetacija mu traje 100 - 120 dana. Oblikuje male i čvrste okrugle glavice. Namjenjen je isključivo za potrošnju u svježem stanju.

Od kasnijih sorata, najčešće se uzgaja sorta Holandski kupus, koji oblikuje velike okrugle glavice tamnocrvene boje (u sebi sadrži pigment antocijanin). Također je namjenjene za potrošnju u svježem stanju.

Izvori:

  • prof.dr.sc. N. Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.
  • Burza voća i povrća

Kupus crveni - Sorte (19)

  • GRADUR F1 RS *
  • HUZARO *
  • LANGEDIJKER BEWAAR - eng: LANGEDIJKER DAUER, LANGEDIJKER VINTER, LANGEDIJK RED LATE, HOLANDSKI KASNI; *
  • LANGEDIJKER HERFST - eng: LANGEDIJKER HERBST, LANGEDIJK RED MEDIUM, LANGEDIJK RED AUTUMN, LANGEDIJK D`AUTOMNE; lat: HOLANDSKI JESENJI KUPUS; *
  • LANGEDIJKER VROEGE - eng: LANGEDIJKER FRÜHER, LANGEDIJK RED EARLY, ROUGE HATIF DE LANGEDIJK, HOLANDSKI RANI KUPUS; *
  • LECTRO
  • REDMA
  • RENDERO
  • RODEO F1 *
  • RODON F1 *
  • ROXY *
  • TOPAZ - eng: ERFURTSKI CRVENI KUPUS; *
  • VARNA

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

AgroKlub pretraga

Vaša pretraga obuhvaća 355 biljnih vrsta iz baze sortnih lista.