Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Kupus

Sinonim: - | Engleski naziv: Cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata L.

Kupus

Kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Brassicaceae) koja razvija veliki pup nastao savijanjem lišća. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvjetno stablo i sjeme. Korijenov sistem se sastoji od nekoliko debljih žila iz kojih izbija skup bočnih žila. Pojedine žile prodiru u tlo i do 1 m. Nadzemni dio, tj. glavica ovisi o sorti i težini i može biti od 30-50 cm.

Upotrebljava se u svježem, kuhanom ili konzerviranom stanju naročito tijekom zime. Kupus je u RH po površinama među prvim mjestima s oko 10 000 ha, ali sa slabim prinosom od oko 16 t/ha. U kontinentalnom dijelu uzgaja se za jesensku berbu i preradu, a u primorskom djelu se uzgaja u proljeće.

Sadrži u prosjeku 6-10 % suhe tvari, 4-1 % ugljikohidrata, 1-2 % bjelančevina te 3-50 mg C vitamina, po čemu ima iznimnu važnost u ishrani tijekom zimskih mjeseci. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvjetno stablo i sjeme. 

Agroekološki uvjeti 

Temperatura

Kupus je kultura koja najbolje uspijeva u prohladnom i vlažnom podneblju. Optimalna temperatura za rast je 15-18 ºC i na tada sjeme klije i niče za 3-4 dana. Visoke temperature, iznad 25 ºC djeluju štetno na rast i razvoj glavice. U fazi rozete izdrži temperaturu od –3 do –5 ºC, a neke sorte i do –8 ºC. Starije biljke bolje podnose niske temperature, bez štetnih posljedica mogu izdržati do –12 ºC, pa i niže temperature.

Prema svjetlosti ima umjerene zahtjeve, ali ne podnosi jako zasjenjivanje, naročito u fazi presađivanja te savijanja i porasta glavice. S obzirom na klimatske uvjete, kod nas se kupus obavezno navodnjava.

Voda

Navodnjavanje nasada je obavezno i pri tome treba održavati umjerenu ali dovoljnu vlažnost tla. U suviše vlažnim uvjetima nasad se izdužuje, pa se loše prima prilikom rasađivanja, dok u suhim uvjetima zaostaje u porastu. Zaljevanjem se prvo vlaži gornji oranični sloj od 10-15 cm s 2-3 l/m2, a s kasnije 4-6 l/m2. U vrijeme ukorjenjivanja zalijevanje izostaje da bi biljke razvile snažniji korijenov sistem. Potrebe nasada za vodom su različite i variraju u rasponu od 80-160 mm u zavisnosti od uvijeta proizvodnje. U skladu s tim varira i broj zalijevanja i norma navodnjavanja.

Navodnjavanje sadnog matrijala vrši se u natkrivenim ili toplim rasadnicima. Ovim navodnjavanjem treba dodavati manje količine vode kako bi se spriječio bujni rast i bolesti te održala potrebna toplina u rasadniku. Najčešće se primjenjuje ručno navodnjavanje. Poslije rasađivanja kupus zahtijeva 380-500 mm vode u ovisnosti od klimatskih uvjeta.

Kod ranih sorti turnusi su 8-15 dana, kasnije sorte imaju kraće turnuse u početku 5-9 dana, pa se produžuje na 8-15 dana. Niža vlažnost usporava formiranje glavica koje ostaju sitne i meke. Ako zemljište presuši te se potom naglo potopi, dolazi do pucanja glavica koje su tada lošije kvalitete i gube tržišnu vrijednost.

Tlo

Najbolje uspijeva na dubokim, plodnim i strukturnim tlima slabo kisele do neutralne reakcije (pH 5,5-6,5). Za ranu proizvodnju najviše odgovaraju laka, topla, pjeskovita tla, a za kasnu teža i plodnija tla koja bolje drže vlagu. Na jako vlažnim tlima kupus slabo uspijeva jer se uslijed slabe aeracije (prozračnosti) tla rast jako usporava, a glavice se ne oblikuju. Na kiselim i teškim tlima može se uzgajati samo uz obilno dodavanje stajskog gnoja.

Agrotehničke mjere 

Plodored

Kupus treba obavezno uzgajati u plodoredu jer dosta propada od bolesti i štetočina. Na istu površinu trebao bi doći tek poslije 3 godine. Dobri predusjevi za kupus su cikla, celer, krastavac, mahuna, salata, pastrnjak, lucerna, rajčica, krumpir, grašak, ječam, pšenica i dr., a kupus je odličan predusjev za većinu povrćarskih kultura jer ostavlja zemljište nezakorovljeno i rahlo.

Obrada tla

Osnovna obrada tla vrši se obavezno u jesen na dubinu 25-30 cm. Poorano zemljište se ostavlja prezimiti u otvorenim brazdama. Priprema tla za rasađivanje ranog kupusa počinje odmah u proljeće i sastoji se od kultivacije, drljanja i valjanja. Valjanje tla je obavezna mjera jer kupus ne podnosi rastresito tlo. Za kasni kupus koji dolazi kao postrni usjev, zemljište se ore i odmah priprema poslije skidanja prethodnog usjeva.

Gnojidba

Prije određivanja gnojidbe potrebno je znati stanje hraniva u tlu i pH tla. Kupus iznosi iz tla velike količine hranjivih tvari i odlikuje se naročito velikim zahtjevima prema dušiku i kaliju. Unošenje dušika jako povećava prinos, ali je pri tom vrlo značajan međusobni odnos N:P:K. Ako se preobilno gnoji dušikom glavica ostaje rastresita, meka i šuplja te je tržišna vrijednost takvih glavica mala. S povećanjem količine kalijskih gnojiva povećava se čvrstoća glavice, a nedovoljna količina kalija u odnosu na dušik izaziva neugodan miris kod kuhanja takvog kupusa.

U jesen pri osnovnoj obradi tla preporučuje se aplikacija NPK gnojiva u formulaciji 10:20:30 ili 0:20:30, u količini od 300-400 kg/ha. U proljeće, prilikom pripreme tla pred sadnju, može se dati 300-400 kg/ha NPK 15:15:15. Prvo prihranjivanje izvodi se odmah nakon sadnje, odnosno nakon prijama biljaka, dušičnim gnojivima (KAN 27 %), u količini od 150-300 kg/ha, a korisno je prije zamotavanja glavica izvršiti i druga prihranjivanja kompleksnim gnojivima 10:20:30 u količini od 200 kg/ha. Ukoliko se koristi stajski gnoj, navedene količine mineralnih gnojiva mogu se smanjiti.

Sjetva i sadnja

Sjetva kupusa mora biti brižljivo obavljena kako bi se dobio jednolični sklop biljaka. Stoga je najbolje sijati u redove, s razmakom između redova 8-12 cm, a između biljaka u redu oko 3 cm. Ovisno o vlažnosti i kakvoći tla, dubina sjetve je 1-2 cm. Utrošak sjemena je 500 sjemenki/m2 (250 biljčica na m2). Kod rane proizvodnje presadnica u negrijanom prostoru treba obratiti pozornost na temperature jarovizacije (0-10ºC). Starije presadnice brže prolaze kroz stadij jarovizacije od mlađih.

Gustoća rasađivanja ovisi od sorte, plodnosti i vlažnosti tla. Razmak biljke od biljke u redu može biti od 30-80 cm, a ovisi od krupnoći sorte. Pri međurednoj obradi traktorskim kultivatorom razmak treba biti od 80-100 cm između redova. Kada se kupus sadi ručno, rasad se sadi do prvog lista (vršni pup mora ostati izvan zemlje) i odmah se mora zalijevati ili se sadi strojno, te se istovremeno i zalijeva. 

Njega nasada

Kod njege rasađenog kupusa obavezna su 2-3 okopavanja jer pri tome biljke se malo nagrnu zemljom što dovodi do boljeg stvaranja adventivnih žilica. Kupus se obavezno mora navodnjavati 6-10 puta tijekom vegetacije, a naročito u vrijeme zavijanja glavice. Prihranjuje se 2-3 puta.

Berba i prinos

Kupus se bere tako da se glavice sijeku iznad prve etaže donjeg lišća. Rani kupus se bere u 2-3 navrata, a kasni kupus se mora brati obavezno prije jakih mrazeva i temperature od -5 °C. Ako za vrijeme berbe nastanu niske temperature tada se berba prekida i čeka se povoljniji trenutak. Berba je ručna, a na većim gospodarstvima posebnim transporterima olakšava se pakovanje. Prinos ranih sorata odnosno hibrida je od 30-40 t/ha, srednje ranih oko 60 t/ha, a kasnih više od 80 t/ha.

Izvori:

  • prof.dr.sc. N.Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.
  • Burza voća i povrća

Kupus bijeli

Sinonim: - | Engleski naziv: White cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata f. alba

Kupus bijeli

Kupus bijeli formira glavicu bijele boje koju okružuju listovi svijetlo zelene boje. Prema obliku glavice su najčešće okrugle, ali ima i okruglo-spljoštenih, jajolikih i srcolikih. Mlađi listovi su svojetlo zelene boje, a oni stariji tamnije zelene. Za formiranje glavice optimalne temperature su 15 – 18 °C.

Izvor: R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.

Kupus crveni

Sinonim: - | Engleski naziv: Red cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) L. Alef. var. capitata f. rubra Duch

Kupus crveni

Kupus crveni uzgaja se isključivo za potrošnju u svježem stanju. Od sorata crvenog kupusa za ranu proizvodnju najviše se uzgaja Erfurtski (Topaz) kupus. Vegetacija mu traje 100 - 120 dana. Oblikuje male i čvrste okrugle glavice. Namjenjen je isključivo za potrošnju u svježem stanju.

Od kasnijih sorata, najčešće se uzgaja sorta Holandski kupus, koji oblikuje velike okrugle glavice tamnocrvene boje (u sebi sadrži pigment antocijanin). Također je namjenjene za potrošnju u svježem stanju.

Izvori:

  • prof.dr.sc. N. Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.
  • Burza voća i povrća

Kupus - Sorte

ukupno: 37, aktivno: 0, neaktivno: 37

ATRIA F1 RS

BALBRO F1

BARTOLO F1

CASTELLO F1

DELUS F1

DESTINY F1

FALCON F1 RS

FARAO F1

FIELDWINNER F1

FORNAX F1

GALAXY F1

GRAND SLAM F1

HERMES F1 RS

HINOVA F1

HORIZON F1

JUDGE F1

KRAUTMAN F1

LEOPARD F1

LION F1

MENZA F1 RS

MINICOLE F1

NORDRI F1

OSCAR F1 RS

PAREL F1

PARTULA F1

PROSPERA F1

RESISTOR F1

RINDA F1 RS

ROTONDA

SARATOGA F1

SATELITE F1

SPI 2904 F1

SPI 2905 F1

STILON F1

STRUKTON F1

TUCANA F1 RS

VRANSKI 12

Kupus @ KLUB

#mojepovrće jedna od gredica u mom vrtu ima svega, kupusa, kelja, mrkvice, salate, samonikle rajcice i naravno trave

#mojepovrće Stigle sjemenke. Zbog loših vremenskih prilika, posijan dio sjemenki salate i kupusa. Mrkvica će da pričeka malo

Sezona pripreme zimnice uveliko traje, i gotovo da nema domaćinstva koje ne ostavi kupus za kišeljenje za zimu. Sorta potomak pokazala se kao izuzetno dobra, brzo se kiseli, listovi su pravilno razvijeni.

+5

Da čak 98% građana Hrvatske pere voće i povrće prije konzumacije, i većina njih ne koristi prijenosne hladnjake ili termo vrećice za zamrznutu (86 %) i/ili hranu iz hladnjaka (93 %), iznenadilo je istraživače Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Naime, danas su predstavljeni rezultati...

+3

U Banatu zbog suše trpe jesenji usevi a stradali su i pašnjaci, na kojima stoka nema više šta da ispase. Kako navode ovdašnji stočari, nedostatak hrane odrazio se i na količine mleka koja se dobija od krava i koza. Stočari koji se zasejali detelinu nemaju sada toliko izražen problem sa prehranom grl...

Ko voli čokoladu? Glavne afričke fabrike u Obali Slonovače i Gani koje prerađuju kakao, obustavljaju rad, jer ne mogu da priušte kupovinu sirove biljke u obliku zrna, naveli su trgovački izvori. To znači da će širom sveta verovatno poskupeti čokolade, čiji proizvođači su već podigli cene za potroš...

#mojepovrće... IZAZOV ... Salatu i kupus sam posijala u kontejner...mrkva na gredicu pored peršina... Sad čekamo toplije dane... Od nedelje kiša pa skoro cijeli tjedan... Radovi u vrtu do daljnjeg stopirani.....

Livanjski sir 🧀 osvaja svjetsko tržište, ali najviše ga kupuju Livnjaci i Duvnjaci! 🙂 Jeste li znali da je prvi livanjski sir napravio Francuz u 19. stoljeću i da se i danas pravi po izvornoj recepturi?! 👌🧀

+5

Rast cena hrane naglo menja navike potrošača u Srbiji, ali i širom Evrope. Primećuje se da mnogi smanjuju izdatke za hranu, kupujući manje artikala i jeftinije proizvode. Gotovo četiri od 10 potrošača izjavilo je da kupuju manje crvenog mesa, dok trećina kupuje manje ribe i pilećeg mesa. Kupci potpu...

Zimska delicija - kiseli kupus i suho meso #jao

#RuralFoto #Proizvodnja Berba kupusa u Borutu (Cerovlje, Istra)