Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Krastavac

Sinonim: - | Engleski naziv: Cucumber | Latinski naziv: Cucumis sativus L.

Krastavac

Krastavac je jednogodišnja zeljasta biljka i pripada porodici Cucurbitaceae. Uzgaja se kao salatni krastavac na otvorenom polju i u staklenicima i plastenicima, te kao industrijski (kornišon). Konzumira se u sviježem stanju i kao kiseli krastavac, male je kalorične vrijednosti.

Krastavac ima slabo razvijen korijenov sistem, razmješten je vrlo plitko od 5-25 cm. Stablo (vriježa) je puzavo, razgranato, dužina stabla ovisi o sorti i uvjetu uzgoja. Dužina može biti i do 3 m. Listovi su krupni, a sa donje strane poneke sorte imaju i bodljikaste izrasline. U pazuhu listova izrastaju bočni izboji te se kod nekih sorata oni uklanjaju ili ostavljaju za plod.

Krastavac je biljka koja na istoj vriježi razvija muške i ženske cvjetove. Često se više razvijaju  muški cvjetovi i prinos je tada vrlo nizak. Zato se za tržište uzgajaju hibridi krastavaca sa ženskim cvjetovima.

Agroekološki uvjeti 

Temperatura

Za razvoj na otvorenom potrebna je srednja dnevna temperatura veća od 15 ºC, dok je optimalna 25-27 ºC. Cvatnja započinje kod temperature 15-17 ºC, a oprašivanje se najbolje obavlja na temperaturama 18-21 °C. Od dana zametanja plodova do berbe treba proći  30-40 dana. Brzina rasta pojedinih plodova ovisi o broju plodova na biljci. Vrijeme plodonošenja traje 1,5-2,5 mjeseca.

Voda

Za svoj rast i razvoj treba dosta vlage kako u tlu tako i u zraku. Relativna vlažnost zraka trebala bi biti 85-90 %, što je teško postići u vanjskim uvjetima. Najpovoljnija vlažnost tla je oko 70 % punoga kapaciteta tla za vodu tj. ukupno 90-150 l vode/m2 za dva mjeseca uzgoja. U početku su zalijevanja rjeđa i s manjim količinama vode, a poslije, naročito u vrijeme plodonošenja i berbi, krastavac traži zalijevanje svakih 4-5 dana, ovisno o vrsti tla i uzgoja.

Tlo

Za uzgoj krastavca najbolja su duboka, plodna i rastresita tla bogata organskim tvarima, neutralne ili slabo kisele reakcije (pH 5,5-6,5). Teška, hladna i jako kisela tla ne pogoduju kvalitetnom uzgoju ove kulture. 

Agrotehnčke mjere

Plodored

Krastavac je dobra pretkultura za rajčicu, kupus i papriku. U pogodne predkulture za krastavac ubraja se kupus, celer, mahuna, salata, grašak i kukuruz šećerac.

Obrada tla

Obrada tla počinje u jesen i to dubokim oranjem, a pred sjetvu ili sadnju po potrebi se kultivira.

Gnojidba

Za sklop 30 000-40 000 biljaka/ha i prinos 35-45 t/ha potrebno je izvršiti temeljitu gnojidbu i prihranu prema preporuci stručnjaka. Za prosječnu gnojidbu krastavca prije sadnje potrebno je aplicirati 150 kg/ha dušika, 160 kg/ha fosfora,  300 kg/ha kalija i 65 kg/ha kalcija.

Moguća je i folijarna prihrana, ali to poskupljuje proizvodnju i treba biti oprezan da se ne spali list i cvijet biljke prilikom primjene. Ako se proizvođač odluči za folijarnu prihranu s vodotopivim gnojivima tada treba u fazi od presađivanja do cvatnje, koja traje oko 22-25 dana, koristiti formulaciju NPK 11:44:11. Od razdoblja cvatnje do formiranja plodova, koja traje 20-22 dana, koristi se formulacija NPK 16:8:32. Od formiranja plodova do berbe i tijekom berbe u razdoblju od 50 dana i nadalje koristi se formulacija NPK 9:12:36. U međuvremenu ako je došlo do gubitka lisne mase iz bilo kojeg razloga potrebno je jednom tjedno primjeniti formulaciju NPK 20:20:20.

Sjetva i sadnja

Kao glavni usjev sije se krajem travnja, a kao postrni tijekom lipnja. Sije se na većim površinama pomoću sijaćica, a na manjim ručno u redove ili kućice. U redove se sije na 80-100 cm razmaka red od reda i u redu 20-30 cm biljka od biljke.

Kornišoni se siju gušće, a količina sjemena ovisi od gustoće sjetve i iznosi 2-4 kg/ha. Ako se proizvodi rani krastavac, sjetva se obavlja u toplim plastenicima 30-40 dana prije sadnje na stalno mjesto.

Bolji način proizvodnje jest proizvodnja na crnoj polietilenskoj foliji. Tlo ispod folije znatno se brže zagrije, što omogućava brže nicanje i bolji razvoj biljaka. Folija sprečava rast korova, a oblikovani su plodovi čisti, jer se većina nalazi na foliji. Biljke nisu u izravnom dodiru s tlom pa su manje izložene infekciji bolestima koje se nalaze u tlu. Folija za uzgoj krastavaca na većim površinama postavlja se polagačem folije ili ručno. Istovremeno s polaganjem folija mogu se ispod folija postaviti i perforirane cijevi za kasnije navodnjavanje po sustavu kap po kap.

Za sjetvu na većim površinama koriste se pneumatske jednoredne sijačice koje u jednom prohodu buše rupe i siju po 3-4 sjemenke na podešeni razmak od 30 cm i na dubinu 2 cm. Za sjetvu 1 ha takvim načinom sjetve potrebno je 1,5-1,8 kg sjemena, čime se u berbi osigurava sklop od 4-6 biljaka/m2. Da bi se ubrzala proizvodnja, nakon sjetve čitava se površina može prekriti folijom od netkanih sintetskih materijala, a jednoj od njih komercijalni je naziv Agryl. To je paučinasta poluprozirna tanka folija propusna za svjetlo, zrak i vodu, iznimno dobrog toplinskog djelovanja. Folija je fizička prepreka za napad štetočina. Postavlja se odmah nakon sjetve, a ostaje na usjevu do početka cvatnje.

Najsigurniji način proizvodnje, kojim se ostvaruju najveći prinosi, uzgoj je na armaturi. Zbog bolje prozračnosti biljaka na armaturi, manji su problemi s bolestima, plodovi su čisti, a berba lakša. Za armaturu se koriste stupovi visoki 2 m, povezani žicom na koju se veže konopac  ili se između stupaca  razapne plastična mreža po kojoj se uspinje biljka, a ukopaju se tako da im je vrh 150-180 cm iznad tla. Na donjem dijelu stabljike potrebno je redovito zakidati zaperke. Uz redove je također poželjno postaviti cijevi za navodnjavanje te redovito, 2-3 puta tjedno navodnjavati. I u uzgoju na armaturi može se primijeniti polietilenska folija, a kad se biljke razviju, tlo se može pokriti slamom.

Berba

Krastavci za industrijsku preradu beru se svaka dva dana što ovisi o klasi. Prvu klasu čine plodovi dužine 3-5 cm, promjera oko 1,5 cm. Drugu klasu, plodovi dužine 5-7 cm, promjera oko 2 cm. Veći plodovi nisu komercijalno prihvatljivi jer samo mala količina se kiseli. Ako je plod dugačak 9-12 cm, uglavnom se koristi kao rezani.

Berba se obavlja ručno, samo je na većim površinama mehanizirana. Salatni krastavac bere se kada plodovi poprime boju, veličinu i oblik karakterističan za sortu. Prinosi plodova krastavca za industrijsku preradu mogu biti  25-50 t/ha, a salatnog  22-40 t/ha,a ove razlike su direktno vezane uz način uzgoja, vrijeme uzgoja i financijska ulaganja u proizvodnju.

Plodovi za tržište sortiraju se u kartonske kutije ili plastične sanduke, a čuvaju se na temperaturi 3-7 ºC i 93-95 % relativne vlage zraka. Industrijski krastavci beru se u velike plastične kontejnere i poželjno je što prije ih doraditi, jer se plodovi vrlo teško čuvaju.

Izvori:

  • prof.dr.sc. N.Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.
  • Burza voća i povrća

Krastavac - Sorte

ukupno: 57, aktivno: 1, neaktivno: 56

22-90-R2

ADAM

ADRIAN

AJAX

ANUSCHKA MIX F1 RS

ARDIA

ASKER

BALCANTO

BELISTO

BLITZ F1-GY

BUDAI CSEMEGE

CAMAN

CORNICHON DE PARIS

CRISPINA

DALIBOR

DARINA MIX F1 RS

DE VORGEBIRG

DELIFIN MIX F1

DELIKATESS

DINERO

DONJA MIX F1 RS

EDONA

EKRON

EVA

FABLO MIX F1

GEMINIU

GREEN FALL

JAZZER

JOKER

KORNIŠON ROYAL F1

KUNG FU

LEANDRO

LEONORE F1

LEVINA MIX F1 R.S.

LONG ALLEMAND

MARINDA F1

MARKETMORE

NATASJA F1

OCTOPUS

OPHIX F1

PARIFIN F1

PARKER

PONTIA

PROFI

RAIDER

REGAL F1

SONATE

SPORTRESISTING

SPRINT

STAROZAGORSKI LANGI

STIMORA

SUNČANI POTOK

SWING

TEZIER 68

TORNAC

VLASSTAR

ZITA

Krastavac @ KLUB

#mojepovrce nikao je krompir čim je otoplilo. Krastavac me iznenadio, zato što sam ga posejala na Veliki četvrtak. Bilo je toplo. #mojepovrce sam malo žalila jer kod nas nema kiše u Vladimirovcu (Južni Banat)

Dok ju drugi mediji ne vole, mi baš kontra. Pripadamo izuzetnoj rijetkoj kategoriji portala koja baš uživa u sezoni kiselih krastavaca ;) #Agroklub #Domaće #Krastavci #Povrće #Mediji

+3

#mojepovrće biće krastavaca još malo

Eliksir zdravlja. Domaća paprika, crni luk, paradajz, krastavac i ovčiji sir sa Stare planine.

#mojepovrće Seme iz kesice: - bugarski krastavac, - tikvica. Klijavost visokoprocentna. Povrće spremno za rasađovanje.

+2

Nema ljeta bez krastavaca ukiseljenih na suncu. Uskoro recept i za fermentirane tikvice! Pravite li i vi ovakve kiseliše? ;)

+4

Vino uz žlicu u Floresu Eno gastro projekt Vino uz žlicu imao je 15. izdanje u zagrebačkom bistrou Flores, uz birana jela i vina, uz pića destilerije Đanić , bučino ulje Cesarec i nešto vrlo posebno – rajčice iz posebnog uzgoja "Šjora Pomidora. Počelo se s paštetom od pilećih jetrica s tartufima uz...

+4

Povrtari u ataru sela Gospođinci u opštini Žabalj pre desetak dana započeli su branje krastavaca - kornišona koje će prerađivači u Nemačkoj konzervirati u tegle. U Gospođincima ali i drugim okolnim selima posejano je početkom aprila oko 200 ha kornišonom, koliko je bilo i prošle godine. ”Za razliku...