Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Kelj

Sinonim: - | Engleski naziv: Savoy cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea var. sabauda

Kelj

Kelj je dvogodišnja biljka iz porodice krstašica (Brassicaceae). Izdržljiviji je od kupusa te bolje podnosi visoke temperature i sušu, baš kao niske temperature i mraz. Zbog toga je idealan za uzgoj u našem priobalju gdje bez problema prezimljuje. Listovi su mjehurasti i ne prilježu čvrsto jedan na drugi, pa glavica nije toliko tvrda kao kod kupusa. Boja listova varira izeđu tamnozelenih, kakve imaju vanjski listovi, i žutozelene na unutarnjim listovima. Postoje kultivari koji zbog svog dekorativnog izgleda služe kao ukrasno bilje.

Sadrži dosta C-vitamina, kalija i bogat je bjelančevinama, a ima vrlo malu kaloričnu vrijednost što upućuje na njegovu izvanrednu biološku hranidbenu vrijednost. U 70 g glavice nalazi se oko 33 kalorije, 2.21 g proteina, 6.7 g ugljikohidrata, 1 g vlakana i oko 0.47 g lipida.

Agroekološki uvjeti

Temperatura

U stadiju rozete i glavice otporniji je na niske temperature. Posijano sjeme kelja uz potrebnu vlažnost tla počinje klijati na 1-5 °C. Pri optimalnoj temperaturi od 20 °C, sjeme kelja klija, a biljka niče za 5-6 dana. Za vegetativni rast biljke optimalna je temperatura 15-20 °C, a rast biljke prestaje na temperaturi višoj od 25 °C. Čim uvjeti postanu povoljni, rast se nastavlja. Za oblikovanje glavice optimalna je tempeatura 15-18 °C. 

Voda

Mlade presadnice se moraju redovno zalijevati (svaku večer ako je sušno razdoblje). S vremenom kada postanu jače i otpornije, zalijevanje se postupno smanjuje.

Tlo

Kelj ima vrlo visoke zahtjeve za kvalitetnim i humusnim tlom. Kelj može uspijevati na gotovo svakom tipu tla, pod uvjetom da je duboko, strukturno i da ima dobar kapacitet za vodu i zrak, uz pH 6-6,5, dakle blago kiselo tlo. Za proljetnu sadnju i proizvodnju povoljnija su tla lakšega mehaničkog sastava, koja se brzo griju. U povoljnim uvjetima tla i klime te izborom odgovarajućih hibridnih kultivara, proizvodi se rani kelj na otvorenu prostoru. 

Agrotehničke mjere

Plodored

Dobro uspijeva ako se sadi i proizvodi nakon berbe leguminoza poput graška, graha mahunara, graha zrnaša, boba mahunara, leće i slanutka, zatim  krastavaca, krumpira, strnih žitarica te preoranih prirodnih i umjetnih livada (travnjaka). Ne podnosi uzgoj u monokulturi, što znači da se na isto polje (površinu) može saditi tek nakon 3 ili 4 godine. Na taj se način u znatnoj mjeri izbjegava i pojava i napad agresivnih bolesti i štetnika, a i urod se uz kakvoću znatno povećava. Kelj je vrlo dobra pretkultura većini povrćarskih kultura jer nakon berbe ostavlja značajnu organsku masu i tlo s malo korova, odnosno korovskih sjemenki. U vrlo intenzivnoj proizvodnji zaštićena prostora, kelj ima uži plodored s kulturama koje se smjenjuju. 

Obrada tla

Vrijeme i način obrade tla ovisi od vremena uzgoja kelja. Osnovna obrada tla obavlja se u jesensko-zimskom razdoblju i to odmah nakon osnovne gnojidbe tla. Dubina oranja je 30 cm. Preorana brazda ostavlja se nedirnuta, sve do proljeća kad se priprema tlo za sadnju prijesadnica. Za kasnije rokove sadnje, obrada se obavlja u tzv. jednoj fazi, što se odnosi na gnojidbu, oranje, tanjuranje, kultiviranje te ravnanje površine tla, kako bi se na površini popunile rupe i uklonile depresije u kojima bi se dulje zadržavala oborinska voda. Cilj pripreme tla za sadnju presadnica kelja je rahljenje tla i stvaranje dobre strukture u sloju 8-10 cm. 

Gnojidba

U pripremi tla potrebno je dodati što je više moguće dobro humificiranog stajskog gnoja. Isto tako u osnovnu gnojidbu potrebno je dodati kompleksno NPK gnojivo 12:11:18 + 3MgO  ili slična kombinacija kristalon gnojiva. Prihrana se vrši 10 dana od presađivanja, ako je u nasadu sustav navodnavanja kap po kap te se prihrana obavlja dva puta tjedno, a ako je klasični uzgoj u polju tada je potrebno obaviti tri prihrane prilikom kultivacije. S prihranom se prestaje kada veličina glavica zatvori redove. Treba voditi računa u jednom i u drugom slučaju da se s prihranom prekine deset dana prije berbe.

Sjetva i sadnja

Za ranu proljetnu proizvodnju sjeme se mora sijati u tople lijehe, plastenike ili staklenike tijekom studenog i prosinca, a poslije 30 do 35 dana rasađuje se. Kelj se može sijati i uzgajati tijekom cijele godine što ovisi o sorti koju sijemo i njezinoj dužini vegetacije. Sadi se na razmak za rane sorte 40 x 40 cm ili 50 x 50 cm, a za krupne sorte 60 x 40 ili 65 x 50 cm.

Njega nasada

Dok su presadnice male, potrebno je redovito zalijevanje i uklanjanje korova pljevljenjem. Kada biljke izrastu imaju bujnu nadzemnu zelenu masu koja do neke mjere smanjuje rast korova, no ako to nije slučaj i ako se pojavi šteta od štetnika, nasad se može tretirati određenim zaštitnim sredstvima.

Berba

Kelj se bere ručno rezanjem glavice i to obično tek nakon što temperature padnu ispod ništice. Što je dulje kelj izložen hladnoći, to je slađi i blažeg okusa. No to funkcionira samo na sunčevoj svijetlosti, pa se taj proces ne može oponašati u zamrzivaču.

Prinosi kelja ovise o tome da li je sorta rana ili kasna. Za rane sorte može se očekivati prinos od 20 do 25 t/ha, a za kasne sorte od 40 do 60 t/ha.

Izvori:

  • prof.dr.sc. N. Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.
  • Burza voća i povrća
  • Sjemenarna

Kelj lisnati

Sinonim: - | Engleski naziv: Curly kale | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. acephala (DC.) Alef. var. sabellica L.

Kelj lisnati

Kelj lisnati (kovrčavi) zastupljen je u Italiji i sjeverozapadnoj Europi. On ne formira glavice, nego su mu listovi slobodni i sitno zakovrčani. Iznimno je otporan na hladnoću i dobro uspijeva u svakom vrtnom tlu, pod uvjetom da je dobro drenirano. Lisnatom kelju ne smeta snijeg. Izmrzli se listovi otkinu i ostave u toploj prostoriji da se otope. Najbolje uspijeva na vlažnom humusnom tlu. Sjetva se obavlja krajem svibnja i početkom lipnja, a sadnja presadnica može se obaviti do sredine srpnja. Kod lisnatoga kelja preporučuje se pojedinačno trgati listove, a stabljiku ostaviti jer iz nje u proljeće iznova potjeraju meki listovi prikladni za salatu.

Izvor: prof.dr.sc. N. Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.

Kelj pupčar

Sinonim: Prokulice | Engleski naziv: Brussels sprout | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. oleracea var. gemmifera DC.

Kelj pupčar

Kelj pupčar ima stabljiku visoku 60-80 cm sa spiralno raspoređenim listovima na dugim peteljkama, koji rastu uzduž stabljike. U pazušcima listova razvijaju se male glavice (pupovi), promjera 3-5 cm. Pod utjecajem niskih temperatura ukusnost za jelo mu se povećava. S primjenom dušikovih gnojiva u prihrani treba biti oprezan da se ne produži njegova vegetacija i da plodovi ne ostanu rastresiti. Uzgaja se iz presadnica koje se uzgajaju u zaštićenom prostoru u proljetnom razdoblju. Poslije se može uzgajati u plastenicima ili na otvorenome. Sadi se u sklopu 75 x 45 cm, a kao spororastuća vrsta zahtjeva hladnija ljeta i veći postotak vlage u zraku. Mladu biljku treba zagrnuti zemljom kako bi bila otporna na vjetrovito vrijeme. Potrebno je navodnjavanje u tijeku toplih ljetnih mjeseci jer pomanjkanje vlage onemogućuje pravilan razvoj pupova te će ostati sitni, gorki i nepodobni za jelo. Tijekom rasta redovno se obavlja navodnjavanje, međuredna kultivacija i jedna prihrana. Da bi se poticao rast glavica u pazušcima listova, mora se odrezati vršni pup na biljkama najkasnije do početka rujna. Bere se u više navrata i to odozdo prema gore jer tako i dospijeva. S berbom se počinje potkraj studenog, a berba traje kroz cijeli prosinac i siječanj. U unutrašnjosti RH se mogu brati i pod snijegom jer bez oštećenja podnosi temperaturu i do -10 °C, kroz kraće vrijeme. Za niskih temperatura biljka sama štiti pupove od izmrzavanja spuštanjem listova. Smrznute pupove ne treba brati, oni se ostavljaju na biljci da se odmrznu.

Izvor: prof.dr.sc. N. Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.

Raštika

Sinonim: rašćika | Engleski naziv: collard, kale | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. acephala (DC.) Alef. var. palmifolia DC.

Raštika

Raštika dobro podnosi sušu i u tom razdoblju zaustavlja rast, a listovi joj postaju tvrdi i kožasti, ali nakon kiše razvije novo, kalitetno lišće. Za vegetativni rast optimalne su temperature 15 – 20 ºC. Dobro podnosi visoke ljetne temperature i niske zimske do -10 ºC, a kroz kraće vrijeme i do -15 ºC. Odgovaraju joj duboka, strukturna tla uz pH 6 – 7,2. Iako je otporna na bolesti i štetnike, ipak je bolje da se ne uzgaja na istoj površini najmanje 3 godine.

U proizvodnji za tržište obično se sadi nakon kulture koja je gnojena organskim gnojivima. Za prinos od oko 20 t/ha preporučuje se 120 kg/ha dušika, 80 kg/ha fosfora i 180 kg/ha kalija. Dio dušika daje se u prihrani, naročito nakon obilnijih kiša.

Raštika se uzgaja iz presadnica uzgojenih na gredici ali ne na izravnom suncu. Sije se krajem veljače ili početkom ožujka, a sadi u travnju. Drugi je uobičajeni rok sjetve u srpnju, a rok sadnje krajem kolovoza nakon prvih jačih kiša. Razmak sadnje iznosi 50x50 ili 60x60 cm, a za proljetne sadnje još i veći, zbog boljeg korištenja zaliha vlage ljeti.

Listovi se obiru postupno, dok su još mladi i nježni. Kada nastupe više temperature, koriste se za stočnu hranu ili se ostavi nekoliko listova s vršnom rozetom da preko ljeta miruju, a na jesen, poslije obilnijih kiša obiru se mladi listovi sve do zime. Ako se biljke ostave do proljeća, još se obiru i postrani izboji prije formiranja cvata. Raštika iz jesenskog uzgoja počinje se obire se od studenog, pa do proljeća.

Izvor:

  • R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.

Kelj - Sorte

ukupno: 34, aktivno: 3, neaktivno: 31

ADVENT

ALCOSA

BARBOSA

CASERTA

COMPARSA

CONCERTO

DAPHNE

EISENKOPF, TETE DE FER, ŽELJEZNA GLAVA

EMERALD

ERMOSA

ESTORIL

FAMOSA

FIRENSA

MELISSA

MILA F1

MILETTA

NOVUSA

OVASA

PARESA

PREMIUS

RIGOLETO

SAGA F1 RS

SALIMA

SIBERIA

TALER F1 RS

TOURMALINE

VERTUS

VORBOTE

WALLASA

WIENER KAPUZINER

WINTERFÜRST

WINTESA

WIROSA

YSLANDA

Kelj @ KLUB

Uđete u prodavnicu tako što se prijavite preko aplikacije. Sa rafova uzmete šta vam treba i kupovina je gotova – možete da idete. Isplata ide brzo potom, preko mobilnog telefona, pošto su kamere i senzori snimili šta ste stavili u torbu. Tako je u prvom supermarketu bez kasa u Minhenu koji je otvori...

Čestitamo tamburašima KUD Sloga Sikirevci na prvom mjestu na 40. Smotri tamburaških sastava Brodsko posavske županije održanom u Slavonskom Kobašu Mato Galović je napisao pjesmu "Birtija" koju su prvi put izveli na smotri, a potom i osvojili prvo mjesto! Čestitamo! Evo i pjesme: Ranom zorom ravnim š...

#mojepovrće jedna od gredica u mom vrtu ima svega, kupusa, kelja, mrkvice, salate, samonikle rajcice i naravno trave

ORGANSKA POLJOPRIVREDA U STOČARSTVU Merilo 1. Samoodrživost organskih gazdinstava Osnovni cilj organskog gazdinstva je samoodrživost, što se ostvaruje raznovrsnom proizvodnjom. Od posebnog je značaja da se uravnoteži odnos biljne i stočarske proizvodnje. To znači, da se iz organske proizvodnje obezb...

#mojepovrće Popikala sam svugdje po vrtu salatu, kupus, kelj nasumce u nadi na puževi neće pronaći bas svaku biljku, neke su ok, neke bas i ne. Od cjele gredice mrkve ostalo par biljčica, bas je izazovna godina

+2

Vina Voštinić Klasnić u Bistrou U hotelu Esplanade u Zagrebu uz novi proljetni jelovniki poslužena su i vina vinarije Voštinić Klasnić. Na Bistro terasi u centru Zagreba, uz DJ glazbu i atraktivan live cooking, brojnim uzvanicima chefica Ana Grgić Tomić sa svojim timom mladih i kreativnih kuhara pre...

+4

Gazdinstvo Dubravac iz Kelebije, odlučilo se za mašinu iz bogatog prodajnog programa kompanije KITE DOO, a ovoga puta u pitanju je John Deere samohodna travokosačica i to model X350R! Ne može se izbeći činjenica da veći travnjak zahteva više rada. Ako ste vlasnik jedne od John Deere samohodnih travo...

Moja mala basta... hemije nula. Blitva raste kao luda, nju nisam usnimio... Keleraba je lepo rodila....#mojepovrće

+8

Valjevska sela i njihovi domaćini oduvek su bili poznati po dobroj voćarskoj, ali i stočarskoj proizvodnji. Sedamdeste i osamdesete bile su zlatne godine tovnog govedarstva, a zatim i mlečnog govedarstva. Zbog rasta troškova proizvodnje i sušne godine najnoviji podaci sa terena govore o sve manjem b...