Hren

Hren je višegodišnja biljka i uzgaja se zbog zadebljalog podanka (rizoma), a jednogodišnji izboji podanka koriste se za reprodukciju (razmnožavanje). Iz podanka se razvije adventivno korijenje, koje može doseći do 1 m dubine, ali glavnina se adsoprpcijskog korijenja nalazi u gornjih 30 cm tla. Iz vršnih pupova podanka razvije se rozeta lišća. Na cvjetnoj stapci nalaze se mali perasti listovi kratkih peteljki. Cvjetovi su bijele boje i skupljeni u grozdastim cvatima. Plod je sitna komuška, a ako se sjeme i razvije, ono je obično sterilno.

Rezan ili riban,  hren ima ljut miris i okus. Bogat je vitaminom C, u svježem korijenu ima ga više od 100 mg, a u mladim listovima čak 300 - 400 mg i oko 14 mg karotena (provitamina A).

Agroekološki uvjeti za uzgoj hrena

Temperatura

U mirovanju može prezimiti i na temperaturi od -45 °C, međutim, izvađeni podanci i neukorijenjene reznice hrena mogu izmrznuti već na -6 do -7 °C. Hren najintezivnije raste pri blagim temperaturama 17 – 20 °C. Temperautre više od 25 °C usporuju rast i smanjuju prinos i kvalitetu podanka.

Voda

Za dobar rast najprikladnija je umjerena vlaga tla i visoka vlaga zraka. Hren može podnijeti kraća sušna razdoblja, ali to smanjuje kvalitetu podanka. Ne podnosi stagnirajuću vodu.

Tlo

Za uzgoj su najprikladnija srednje teška tla, pjeskovite ilovače ili ilovaste pjeskulje, dobre strukture s 3 – 5 % humusa, blago kisele do blago alkalične reakcije (pH 6 – 7,5). Za tla kiselija od pH 5,5, potrebna je primjena vapna za pretkulturu.

Agrotehničke mjere u uzgoju hrena

Plodored

Na istoj površini hren se može saditi tek nakon 3 do 4 godine.

Obrada tla

Nakon zaoravanja organskog gnoja za sadnju hrena najprikladnije je zimsko oranje na 30 cm dubine. U proljeće, čim se zemlja dovoljno prosuši, površinski se obradi i izravna, a neposredno prije sadnje otvore se plitke brazde (oko 15 cm) s razmakom od 60 – 80 cm, ovisno o raspoloživoj mehanizaciji za međurednu obradu i vađenje.

Gnojidba

Gnoji se mineralnim gnojivom u omjerima 8:26:26 ili 10:30:20, ili s 40-70 t/ha stajskog gnoja.

Sjetva / sadnja hrena

Sadi se u jesen ili u proljeće (kraj ožujka do sredine travnja) – podancima dužine oko 20 cm. Taj način sadnje naziva se vegetativno razmnožavanje. Kod podanaka za razmnožavanje ne treba dozvoliti stvaranje postranog korijenja.

Postoje tri načina sadnje:

Njega nasada hrena

Plitkom međurednom obradom održava se vodo-zračni režim i uništava korov sve dok rozete lišća ne zatvore redove. Uz međurednu obradu prema potrebi se prihranjuje dušićnim gnojivom. U ljetnom razdoblju, ako nastupe dulje suše, korisna su 2 – 3 navodnjavanja kišenjem sa po 25 – 30 min.

Berba i skladištenje hrena

U jednogodišnjem uzgoju hren se vadi kasno u jesen, kada biljka uđe u mirovanje, a lišće požuti. U iznimnom slučaju može se vaditi i zimi (ako tlo nije smrznuto, a temperatura je viša od 0 °C) i u proljeće prije nego počne nova vegetacija. Ako podanci zbog suše ili drugih razloga nisu postigli potrebne dimenzije, usjev se ostavlja još jednu godinu. Hren se iskapa različitim prilagođenim iskapačima (za repu, krumpir ili mrkvu), koji se podese što je moguće dublje, da se izvadi na površinu cijela biljka. Izvađeni hren odvozi se na sabirno mjesto gdje se sortira i dorađuje prema potrebi. Prinos tržnog hrena može biti 7 – 10 t/ha.

Podanci se očiste od zemlje, odreže se liše, sekundarni izdanci za reprodukciju ili preradu te sitni korijenčići i pupovi. Nakon pranja pakira se u letvarice, kutije ili PE vreće, a za naročito krupne podanke primjenjuje se i vakuumsko pakiranje. Dorađeni hren može se skladištiti do 6 mjeseci na temperaturi od 0 – 1 °C i relativnoj vlazi zraka od 95 %. Nedorađeni hren može se dobro skladištiti u podrumima i trapovima uz dobru zaštitu od smrzavanja.

Izvor:

• R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.
• Burza voća i povrća