Dinja

Dinja je jednogodišnja biljka koja se ubraja u porodicu Cucurbitaceae te bi se stoga trebala smatrati povrćem. Međutim, mnogi smatraju da je dinja voće. Cvate na početku ljeta, a bere se u jesen. Plod dinje je ovalnog oblika. Obično je dug 15-22 cm, a težak 1-2 kg. Ima jako lijep miris i okus. Tvrda kora može biti glatka, naborana ili mrežasta s režnjevima. Unutrašnji, jestivi dio najčešće je narančaste ili svjetlozelene boje, a šupljina je ispunjena sjemenkama. Stablo je visoko 2-3 m. Tamnozeleni cjeloviti listovi su po rubovima nazubljeni. Naizmjenično su poredani na dugačkim peteljkama.  Plod dinje sadrži 95% vode, 1% bjelančevina, 5,5% šećera, 1 g biljnih vlakana, limunsku kiselinu i eterično ulje. Od vitamina sadrži jako puno karotena , vitamin B i vitamin C, a od minerala bogata je kalijem, fosforom, magnezijem, kalcijem, željezom, cinkom i bakrom.

Agroekološki uvjeti

Temperatura

Dinja ima velike zahtjeve prema toplini, pa tijekom vegetacije temperature ne bi smjele biti ispod 15 °C. Optimalne temperature za rast i razvoj su od 20-27 °C, a u razdoblju dozrijevanja od 25-28 °C. Razvoju dinje pogoduje niža relativna vlaga zraka od 45-60 %.

Voda

Za rast i razvoj dinje potrebno je 300-400 m3 vode/ha, što ovisi o vremenu (suša ili ne). Vlaga je izuzetno važna u vremenu rasta plodova, ali 15-20 dana pred zriobu navodnjavanje se prekida (smatra se da će plodovi biti slađi).

Tlo

Dinja se uzgaja na lakim tipovima tla, mrvičaste strukture, dobro drenirana i pH vrijednosti od 6-7,5. Korjen dinje se razvija uglavnom na dubini od 35-40 cm, pa je potrebno prethodno tlo pripremiti podrivačem.

Agrotehničke mjere

Plodored

Za dinju, kao i lubenicu, dobar predusjev može biti paprika, rajčica, krumpir, leguminoze i trave. Poželjno je mijenjati plodored svake 4 godine, no toga se nemora striktno pridržavati.

Obrada tla

Tlo za uzgoj treba imati najmanje 2,5 % humusa, tako da zaoravanje 30-50 t/ha stajskog gnojiva u osnovnoj gnojidbi treba biti neizostavna agrotehnička mjera. Neposredno prije sjetve ili sadnje, potrebno je gornji sloj zemlje usitniti u manje grudice pomoću vrtne freze. Rahli sloj sačinjen od sitnih grudica zadržava vlagu u tlu, daje posađenim biljkama oslonac te pogoduje dobrom razvoju korijenja i zdrav rast biljke. Kako bi poboljšali rast biljke, spriječili rast korova te omogućili da u vrijeme sjetve i ubiranja plodova zemlja dobije dovoljno vlage, tlo je potrebno redovito rahliti.

Gnojidba

Za uzgoj ove kulture potrebno je obaviti gnojidbu stajskim gnojem u količini oko 20 t/ha. Gnojidba mineralnim gnojivima za očekivani prinos od 25-30 t/ha je slijedeća:

• U razdoblju od presađivanja do cvatnje, sustavom za zalijevanje kap po kap tijekom 20 dana treba dozirati NPK 11:44:11.
• Od cvatnje do formiranja plodova 20-25 dana NPK 16:8:32.
• Od formiranja plodova do berbe od 45-60 dana NPK 9:12:36.

Izbor sorte

Sorte dinje djelimo u tri skupine i to:

Sjetva i sadnja

Dinja se uzgaja iz presadnica ili direktnom sjetvom. Direktna ili izravna sjetva izvodi se u području Dalmacije, a iz presadnica u području gdje su kasni proljetni dani hladniji i vlažniji. Presadnice se sade u trake na razmak između traka od 100-130 cm, a razmak u redu je od 60-70 cm. Za sitnije sorte dinje razmak sadnje u redu može biti 50 cm.

Uzgoj može biti na tlu ili na armaturi odnosno vertikalni uzgoj. Vriježe se prikraćuju iznad trećeg ili četvrtog lista, a kod vertikalnog uzgoja potrebno je ukloniti list i bočne grane na visinu od 60 cm od tla. Na taj način se potiče bolji razvoj bočnih grana, ali i krupniji plod da ne bi došlo do pucanja ploda zbog težine i odvajanja od stabljike plod se u fazi promjera 15 cm stalja u posebne mrežaste vrećice koje se vežu za konstrukciju.

Njega nasada

Međuredno kultiviranje nije potrebno ako je sadnja na foliji, ali ako je u tlu tada je ova mjera moguća sve dok se redovi ne zatvore s lozom i lišćem.

Od početka plodonošenja zalijeva se svaki tjedan. Bolje je jedno obilno zalijevanje nego svaki dan po malo. Navodnjavanje se obavlja putem rotirajućih prskača. Ako je navodnjavanje metodom kap po kap, treba ga obavljati svakodnevno jer taj način ne ugrožava nadzemni dio biljke.

Berba

Obavlja se kada je dinja u punoj zrelosti, a zrelost se određuje na temelju odvajanja plodne drške od ploda, a može se koristiti i penetrometar. To je uređaj koji mjeri čvrstoću ploda na temelju otpornosti prema prodiranju u tkivo. Treba biti oprezan da se ne bere ranije jer dinja ne povećava sadržaj šećera nakon berbe kao što je slučaj s drugim voćem. Kada se plod lako odvaja od drške to je znak da je dinja zrela. Prinos dinje kreće se od 15-40 t/ha, što ovisi o načinu uzgoja i o sorti. Plodovi se na temperaturi od 2-5 °C mogu čuvati više tjedana.

Izvori:

• prof.dr.sc. N.Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.
• Burza voća i povrća