Cvjetača

Cvjetača je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice Cruciferae (Brassicaceae). Potječe s Mediterana i Bliskog istoka, a proširila se po cijelom svijetu. Korjenov sistem je slabo razvijen, lišće je jajasto, dugo sa debelom lisnom drškom, a položaj se razlikuje prema sorti. Ima visoku hranjivu vrijednost, sadrži 11-13 % suhe tvari, 2,5-3 % bjelančevina i od 0,8-1 % mineralnih tvari. Uzgaja se od ranog proljeća do kasne jeseni iz presadnica.

Agroekološki uvjeti

Temperatura

Dobro uspijeva u uvjetima umjerene temperature od 13-20 ºC i dovoljne vlage u tlu i zraku. Kod visokih temperatura zraka iznad 28 ºC, glavice ostaju sitne, rastresite, neugledne i kao takve gube tržišnu vrijednost. 

Voda

Cvjetača ima velike zahtjeve za vodom, pa se idealnim uzgojem smatra onaj kada je primijenjen sustav navodnjavanja kap po kap jer sustav navodnjavanja putem orošavanja ostavlja glavice vlažnima te su one podložne napadu uzročnika bolesti.

Tlo

Za svoj rast i razvoj zahtjeva tla slabo kisele reakcije pH od 6,0-6,5. Tlo treba biti rahlo i bogato humusom.

Agrotehničke mjere

Plodored

Cvjetača i ostale kulture iz porodice kupusnjača ne smiju se uzgajati na istoj površini najmanje 3 godine osobito na tlima kiselije reakcije.

Obrada tla

Za ranu proljetnu sadnju osnovna obrada tla uz startnu gnojidbu s povećanom količinom fosfora i kalija obavlja se u jesen. Dobro je već i u jesen pripremiti uzdignute gredice da se u proljeće tlo što prije osuši i ugrije. Prije sadnje tlo se tretira herbicidima za tu namjenu. Može se primijeniti i malč od biorazgradive prozirne folije koji pospješuje zagrijavanje tla, a ako se primjenjuje crna PE folija izbjegava se upotreba herbicida. Kad se sadi u kasno proljeće ili ljeto cvjetača obično dolazi kao drugi usjev, pa nakon skidanja predkulture treba ukloniti biljne ostatke te tlo površinski obraditi da se dobije zrnasti sloj tla pogodan za sadnju te uspješno ukorijenjavanje presadnica. Prije sadnje važno je navlažiti tlo na dubinu od 30 cm na 70-80 % poljskog kapaciteta tla za vodu.

Gnojidba

Ako je u jesenskom razdoblju uneseno u tlo 20-30 t/ha zrelog stajskog gnoja, u proljetnom razdoblju dodaje se od 400 do 600 kg/ha NPK mineralnog gnojiva, lakotopljivog i brzo pristupačnog biljci. Za svakih 1000 kg cvjetnih glava treba staviti na raspolaganje 40 kg dušika, 16 kg fosfora i 50 kg kalija. Osnovnom obradom u tlo se zorava 40-50 t/ha stajskog gnoja + NPK 7-20-30 ili NPK 8-26-26 u količini 10-15 dkg/ m2.

Sjetva i sadnja

Kasne jesenske sorte sade se na razmak 60 x 70 cm ili 24.000 biljaka/ha, a rani uzgoj može biti gušći i sklop biljaka veći.

Njega nasada

Da bi se dobile snježno bijele glavice cvjetače i da bi se spriječilo žućenje glavica od izravnog djelovanja sunčeve svjetlosti, vanjski listovi se poliježu iznad glavice i na taj se način zasjenjuju. U kontinentalnom dijelu RH najčešće se uzgaja u proljetnom razdoblju u plastenicima, a tijekom travnja kada su vanjske temperature iznad 20 ºC i kada su dani sunčani, potrebno je sjeniti plastičnu foliju bojanjem ili krečenjem da se smanji intenzitet svjetlosti i temperature unutar plastenika. Cvjetača se prihranjuje 1-3 puta u vegetaciji s KAN-om u količini od 100 kg/ha. 

Berba

Prinosi cvjetače za ranu proljetnu potrošnju mogu biti od 25-30 t/ha, a prinosi jesenskih sorti kreću se od 20-25 t/ha. Berba cvjetače obavlja se ručno, a na velikim površinama mehanizirano te se na taj način ubrzava pakovanje. Bere se za vrijeme suhog i sunčanog vremena odsjecanjem cvatova s lišćem koje ih obavija, a zatim se listovi skrate toliko da samo s bočnih strana zaštićuju cvatove. Nakon berbe pobrani se cvatovi moraju zaštiti od sunčevog svjetla da ne bi došlo do promjene njihove boje. Kod zakašnjele berbe može doći do izduživanja cvijetnih grana cvatova, isti bivaju rastresiti i gube boju. Cvjetača se nakon berbe može čuvati u skladištu na temperaturi od 0 °C uz relativnu vlagu zraka 95-99 %. Na taj način se može čuvati do mjesec dana. 

Izvori:

• prof.dr.sc. N. Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.
• Burza voća i povrća