AgroKlub.com

\

Sortne liste

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Agro Baza » Biljne vrste i sortne liste » Povrće » Buča

Buča

Sinonim: Bundeva; Engleski naziv: Gourd, Squash, Pumpkin; Latinski naziv: Cucurbita maxima Duchesne;

Buča

Buče su jednogodišnje biljke, a izvorno dolaze iz Amerike. Danas se uzgajaju kultivirane vrste u toplim područjima svijeta, a dozrijevaju u kasnu jesen. Korijen je vrlo razgranat i glavnina se nalazi u površinskom sloju tla. Stabljika je vriježa duga oko 10 m, obrasla dlačicama i većinom se ne grana. Listovi su krupni i na dugim peteljkama. Cvjetovi su jednospolni, a biljka jednodomna. Cvjetovi traju samo jedan dan. Najčešće ih oprašuju pčele. Sjeme je ovalno i spljošteno, krem bijele boje i apsolutne težine 150 – 350 g.

Najukusnija je čvrsta buča, teška u odnosu na veličinu i mat boje kore (ne sjajne). Najukusnija ima i najvišu prehrambenu vrijednost. Buče s mekom korom treba izbjegavati jer to može biti znak da je vodenasta i neukusna, a dijelovi natopljeni vodom ili plijesni znak su kvarenja. Lako se kvari kad je oštećena. Iako je buča za konzumaciju dostupna od kolovoza do ožujka, najbolja je u jesen, u listopadu i studenom, kada je koncentracija hranjivih tvari najviša, okus najbolji, a cijena najniža.

Današnja bundeva razvila se iz divlje bundeve koja je rasla na području između Gvatemale i Meksika. Indijanci su se prema njoj odnosili s takvim poštovanjem, pa su je pokapali s mrtvima, kao hranu na njihovu posljednjem putovanju.

Važno je znati da kod nas raste obična i uljna bundeva (za grickanje i ulje), bundeva za pečenje, tzv. turkinja (mesirača ili račanka), neizostavna hokaido bundeva (najviše prisutna u prehrani zapadnoeuropskih zemalja) i povrtna tikvica (vrlo zastupljena i na našem stolu u obliku tzv. bučnice).

Agroekološki uvjeti za uzgoj buče

Vezani članci - Buča


Buče su osjetljive na niske temperature i biljka strada već od slabog mraza. Za klijanje je potrebna temperatura tla od najmanje 14 °C, ali tada je klijanje vrlo sporo. Pri optimalnim temperaturama od 22 – 24 °C buče niknu za 3 - 4 dana. Rast se zaustavlja pri 12 °C. U slučaju duljih ljetnih suša buče treba navodnjavati kišenjem ili kapanjem ako su uzgojene 'na foliji'. Buče vrlo dobro uspijevaju na humusnom, pješčano-ilovastom tlu, a ne uspijevaju na izrazito vlažnim tlima. Najpovoljnija reakcija tla je neutralna do malo bazična. Odlikuje se velikim zahtjevima u pogledu topline, vlage, svjetlosti i hranjivih tvari te joj za uzgoj najbolje odgovaraju ravničarski i topli krajevi i tla dobro gnojena stajnjakom. Najbolje uspijevaju na neutralnim (pH 6,5 do 7,5), bogatim i prozračnim tlima. Na težim tlima organska gnojidba može poboljšati prozračnost i propusnost tla za vodu.

Agrotehničke mjere u uzgoju buče

Razmnožavanje

Razmnožava se sjemenom. Sjemenke se mogu sijati u tresetne tablete (po jedna sjemenka u tabletu) u travnju, a zatim se presađuju u dobro pripremljene kućice sredinom svibnja – kada prođe opasnost od mrazeva. Kada se siju direktno na otvoreno (u svibnju na kontinentu, a u travnju u Primorju), tada se u kućicu stavljaju na dubinu od 3 do 5 cm 2 - 3 sjemenke, dobro zaliju i prekriju folijom ili staklom (lijehe). Kad sjeme nikne, tada se zaklon skloni i biljka se dalje normalno razvija.

Plodored

Na istu površinu buče ne smiju doći najmanje 4 godine, a pretkultura ne smije biti nijedna tikvenjača. Dobar susjed je kukuruz šećerac, zasađen na rubu gredice.

Gnojidba

Gnojidba s 25 - 40 t/ha stajskog gnoja unosi i dio iskoristivih hraniva, koja treba još nadopuniti prema planiranom prinosu. Osim startne gnojidbe potrebne su redovito dvije prihrane dušikom. Prva se prihrana sa 50 kg dušika preporučuje prije nego biljke zatvore redove, a druga se daje folijarno ureom ili nekim kombiniranim folijarnim gnojivom.

Njega nasada

Za optimalne uvjete rasta i razvoja buče potrebno je osigurati dobru i pravodobnu predsjetvenu obradu tla. Tijekom vegetacije, dok se ne zatvore redovi, međuredno se plitko obrađuje, da se zadrži dobra struktura i prozračnost tla, unište korovi i unosi u tlo mineralno gnojivo za prihranu. Protiv korova je najsigurniji uzgoj na malču od crne polietilenske folije.

Sjetva / sadnja buča

Buče se mogu uzgajati izravnom sjetvom ili iz presadnica. Presadnice se uzgajaju u zaštićenom prostoru. Sjetvu treba planirati tako da se može presađivati kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva i tlo se dovoljno ugrije. Sadi se na razmak oko 150 cm red od reda i 60 – 80 cm od biljke do biljke, ovisno o bujnosti kultivara.

Strojna sjetva sjemenki buče olakšava kasnije njegu usjeva (okopavanje, prihranu), sve dok listovi biljke ne prekriju međuredni prostor. U jesen je poželjno zaorati 300 - 400 t/ha stajnjaka i kompleksnog gnojiva NPK 7:20:30 u količini od 500 kg/ha. Važno je istaknuti da je buča iznimno pogodna u ekološkom uzgoju jer fantastično reagira na organska gnojiva, a otporna je na bolesti i štetnike.

Vrijeme sjetve

Sjetvu je nužno obaviti između 20. travnja do 10. svibnja, kada nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva. U to doba tlo na dubini od 10 cm postigne temperaturu od 12 °C, koja je nužna za klijanje sjemenki. Sjetva se obavlja na dubinu 3 - 4 cm, a sklop sjetve (međurednim razmakom i razmakom sjemenki u redu) treba osigurati oko 18 000 zasijanih biljaka po hektaru. Nakon nicanja može se obaviti prorjeđivanje na konačan sklop od 12 000 – 5 000 biljaka po hektaru, pri čemu su plodovi ujednačeni po veličini i vrijeme zriobe je približno jednako. Vegetacija traje od 130 do 150 dana. Buče su zrele potkraj rujna, kada listovi požute, a plodovi dobiju narančasto-žutu boju.

Berba i skladištenje buče

Buče se beru kada dostignu oko 2/3 svoje veličine, a to je obično plod dužine 20 – 30 cm i 10 – 15 cm promjera, odnosno 0,7 – 1,5 kg. Da se izbjegne prerastanje treba brati barem jednom tjedno, a mogu se postići prinosi i do 50 t/ha. Dobro ishranjena biljka uz redovitu berbu može dati 20 – 30 plodova, a to može značiti prinos od 20 – 40 t/ha.

Bere se nožem ili škarama, sa oko 2 cm stapke. Pri uzgoju na otvorenom izravnom sjetvom tikvice se beru od početka srpnja do kraja kolovoza u kontinentalnom području, a u mediteranskom berba počinje oko 2 tjedna ranije. Ako su vriježe i lišće zdravi, može se brati do 2 mjeseca.

Ako se pravilno čuva, buča će ostati svježa 3 - 4 četiri tjedna. Najbolje se čuva na hladnom i tamnom mjestu, dalje od izvora topline i svjetlosti. Idealna temperatura za čuvanje je između 10 i 16 °C. Buča nastavlja disati čak i nakon što je ubrana. Usporimo li frekvenciju disanja, produljit ćemo okus i prehrambenu vrijednost. Stoga je nužno pravilno skladištenje jer ono smanjuje disanje, zbog čega zadržava svoju svježinu, čuva rezerve fitonutrijenata i maksimalno smanjuje gubitak hranjivih tvari.

Bučine sjemenke treba čuvati u dobro zatvorenoj posudi u hladnjaku. Može ih se konzumirati tijekom šest mjeseci, no najsvježije su prva dva mjeseca, nakon čega gube svježinu. Smrznute ostaju svježe oko godinu dana.

Buča - Sorte (3)

  • BIJELA DOMAĆA *
  • NARANČASTA *
  • SIVA DOMAĆA *

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

Buča smokvolisna

Sinonim: Azijska bundeva, Sijamska bundeva; Engleski naziv: Asian pumpkin, pumpkins Siamese; Latinski naziv: Cucurbita ficifolia Bouche;

Buča smokvolisna

Buča smokvolisna ima prugastu zeleno-bijelu koru, sličniju lubenici, a listovi su joj slični listu smokve, ima bijelo meso te miris i okus kao nezrela lubenica. Od nje se pripremaju voćni kompoti i džem. Plodovi su joj srednje veličine, dosta veliki, a unatoč tome uspješno uspijeva na ogradama.

Buča smokvolisna - Sorte (1)

  • DOMAĆA ZELENA *

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

Buča zimska, zimska tikva

Sinonim: -; Engleski naziv: Winter squash; Latinski naziv: Cucurbita mixta Pangalo;

Buča zimska, zimska tikva

Buča zimska, zimska tikva sije se početkom svibnja na otvoreno - nakon opasnosti od mrazeva. Cvjetovi su joj narančaste boje, plodovi isprva zeleno-bijeli, no kako zore tako poprimaju karakterističnu narančasto-krem boju izvana, a jarko narančastu boju iznutra. Odličan je izvor magnezija, mangana, kalija, vlakana te vitamina C i A. Razmnožava se sjemenom. Voli sunčana mjesta, jednogodišnja je biljka i uništavaju ju mrazevi. Plodovi se beru prije prvih mrazeva, obavezno s nekoliko centimetara stabljike jer bez nje brzo počnu truliti. Na sobnoj temperaturi može ostati sve do proljeća, pa ju zato i nazivaju i zimska tikva.

Buča zimska, zimska tikva - Sorte (1)

  • DOMAĆA *

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

Stočna tikva

Sinonim: Krmna tikva, obična tikva, poljska tikva, buča, budimka, žuta tikva; Engleski naziv: Ordinary gourd, gourd Poland, gourd, Budimka, yellow squash, Field pupkin; Latinski naziv: Cucurbita pepo L.;

Stočna tikva

Stočna tikva daje plodove teške 25 - 100 kg i kod nas se uzgaja uglavnom za stočnu hranu. Sočno meso plodišta vrlo je pogodno za ishranu domaćih životinja tokom zime kada ono predstavlja najznačajniju svježu stočnu hranu. Od nadzemne biomase (vriježa) može se dobiti dobra stočna hrana ili silaža.

Jednogodišnja je zeljasta biljka sa vretenastim korijenovim susutavom koji se većinom razvija u površinskom sloju zemljišta i ima veliki porast. Stablo je u sredini prazno, vriježasto, puzavo, na poprečnom presjeku rebrasto i obraslo kratkim bodljama. U povoljnim uvjetima dostiže dužinu do 10 m. Listovi imaju duge peteljke i velike, srcolike liske, peterostruko urezane, obrasle sitnim dlakama i na rubu nazubljene. Cvjetovi su jednospolni, žute boje i petodijelne građe. Ženski su sitniji i razvijaju se na bočnim granama, a muški krupniji i razvijaju se na glavnom stablu.

Pri uzgoju zahtijeva mnogo vode te zbog dobro razvijenog korijena velike usisne moći, dobro podnose suše. Optimalne temperature za razvoj vegetativnih organa su 22 – 25 °C, a za razvoj generativnih iznad 25 °C.

Stočna tikva - Sorte (2)

  • DOMAĆA KRUPNOPLODNA TIKVA *
  • DOMAĆA TVRDOKORA TIKVA *

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

Tikva muškatna

Sinonim: -; Engleski naziv: Clary gourd; Latinski naziv: Cucurbita moschata (Duch.) Duch. ex Pior.;

Tikva muškatna

Tikva muškatna je kruškastog oblika. Plod je težak do 2 kg i jako je aromatičnog ukusa.Na jednoj biljci može biti i preko 10 plodova. U muškatne bundeve plod je ispunjen čvrstim mesom narančaste boje, ugodnog okusa i mirisa, pa se može konzumirati i sirov. U proširenom dijelu nalaze se oko 100 - 200 sjemenki. Boja zrelog ploda je, ovisno o sorti, svjetlo bijelo-žuta do narančasto žuta.

U fazi nicanja ne podnosi niske temperature, pa se sije kad više nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva. Sjetva se obavlja u kučice (3 sjemenke), na razmak 1,5 x 3 m. Za sjetvu manjeg broja kučica u vrtu mogu se uzgojiti presadnice u plasteniku, a presađivanje na otvoreno izvršiti oko sredine mjeseca svibnja.

Korijen može doprijeti i do 2 m dubine, dok se glavnina korijenove mreže razvija relativno plitko ispod površine tla. Biljka pušta rebrastu stabljiku (vriježa) dugačku i po nekoliko metara, na kojoj se pojavljuju krupni peterokrpasti listovi sa svijetlijim pjegama, vitice i jednospolni muški i ženski cvjetovi žute boje.

Plod se bere u jesen. Ukoliko je neoštećen i sa stapkom, vrlo dobro podnosi skladištenje te se u prozračnom skladištu na temperaturi nešto iznad 0 °C može čuvati do slijedećeg proljeća. No ukoliko se plod ošteti ili se peteljka ploda kod berbe otkine, plod pušta slatki sok na koji se u skladištu nasele plijesni te plod počinje propadati.

Tikva muškatna - Sorte (2)

  • DOMAĆA *
  • LUNGA DI NAPOLI - eng: NEKTAR; *

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

AgroKlub pretraga

Vaša pretraga obuhvaća 363 biljnih vrsta iz baze sortnih lista.

« prikaži

[x] sakrij