Bosiljak

Bosiljak je biljka od davnina poznata kao začin. Smatra se da potječe iz Indije, a danas se najviše upotrebljava u Francuskoj i Italiji. To je jednogodišnja zeljasta biljka koja pripada porodici usnača (Lamiaceae, Labiateae). U obliku čaja bosiljak se koristi kao sredstvo za umirenje i kod probavnih problema, a ima i izraženo antiseptično svojstvo. Često se upotrebljava prilikom inhalacije dišnih puteva. Stabljika bosiljka sadrži 0,5 – 1,5 % eteričnog ulja, u kojemu ima najviše metilkavikola (55%), estragola i eugenola. Karakterističan miris i aromu biljci daje upravo kemijska tvar eugenol.

Morfološke osobine bosiljka

Bosiljak je jednogodišnja biljka koja može doseći visinu od 80 cm. Stabljika je uspravna, a listovi jajasti s oštrim vrhom. Veličina se listova povećava od vrha stabljike prema njezinom podnožju. Cvjetovi bosiljka su sitni i bijele boje, smješteni na gornjem dijelu biljke. Korijen je osrednje razvijen, ali je razgranat te prodire relativno plitko, do 40 cm dubine. Sjeme zadržava klijavost 4 do 5 godina, a niknut će 7 do 14 dana nakon što se obavi sjetva. Masa 1.000 sjemenki iznosi 1,2 do 1,8 grama.

Agroekološki uvjeti za uzgoj bosiljka

Temperatura

Bosiljak je kultura koja uspijeva u umjereno toploj klimi. Optimalna temperatura za klijanje bosiljka je 18 do 20 °C , iako će proklijati i pri minimalnoj temperaturi od 12 °C.

Voda

Budući da je korijen biljke plitak, bosiljak zahtjeva relativno veliku količinu vlage. U vegetacijskom razdoblju zahtijeva od 600 do 650 mm2 padalina, a osobito mu je potrebna vlaga u stadiju klijanja, nicanja, izbijanja izbojaka i pupanja.

Tlo

Biljka je relativno osjetljiva na uvjete tla te ga je potrebno uzgajati na toplim humusnim tlima s dobrim vodozračnim režimom. Primjer takvog tla je černozem istočne Slavonije.

Tehnologija uzgoja bosiljka

Plodored

Budući da se radi o jednogodišnjoj kulturi, bosiljak se uklapa u sve plodorede. Preporuka ga je vratiti na isto mjesto svake druge do treće godine, a najbolji predusjev su leguminoze. Treba imati na umu da je izuzetno osjetljiv na ostatke herbicida u tlu. Vegetacijsko razdoblje bosiljka traje 170 do 180 dana ako je uzgojen kao sadnica. Cvatnja započinje sredinom lipnja i cvate dva mjeseca.

Priprema tla

Duboko oranje u jesen je obvezno kako bi se tlo pripremilo za sjetvu. Osnovna se obrada obavlja na dubini od 30 do 35 cm. U rano se proljeće tlo obrađuje površinski kako bi se što je više moguće očuvala vlaga u tlu.

Ishrana biljke

Pri osnovnoj jesenskoj gnojidbi potrebno je 35 do 45 kg/ha fosfora i 80 kg/ha kalija. U startnoj gojidbiu proljeće potrebno je 40 do 60 kg/ha dušika i 18 do 20 kg/ha kalija. Preporuka je poslije prve košnje prihraniti tlo s 30 do 40 kg/ha dušika.

Sjetva bosiljka

Optimalni se rezultati u uzgoju bosiljka postižu ukoliko se sjetva obavlja početkom svibnja, budući da jako lako stradava od kasnih proljetnih mrazova. Ukoliko se sadi u područjima gdje nema opasnosti od mrazova, sjetva se može obavljati već krajem travnja, što je optimalno vrijeme. Bosiljak je potrebno sijati u međurednom razmaku od 50 cm. U jamice se obično sije 3 do 5 sjemenki, u razmaku od 20 do 25 cm. Dubina sjetve je 0,5 do 1 cm, a za površinu od 1 ha potrebno je 2,5 do 3,5 kg sjemena.

Košnja bosiljka

Košnja bosiljka obavlja se dva puta godišnje. Prva je košnja na početku cvjetanja, početkom srpnja. Druga je košnja krajem rujna. Kosi se na visinu od 10 do 12 cm. Očekivani je prinos u dva otkosa 6 do 8 t svježe herbe po hektaru ili 1,3 do 1,7 suhe sjeckane tvari.

Uporaba bosiljka

Bosiljak ima aromatičan, osvježavajuć te pomalo pikantan okus. Najbolje ga je koristiti svježeg, budući da sušenjem gubi miris i okus. Tvari koje sadržava djeluju protuupalno, a pomaže kod bolesti bubrega te probavnih i dišnih tegoba.

Izvor:

• Bauer, V.: Začinsko bilje, Dušević i Kršovnik d.o.o., Rijeka, 2013.
• Stepanović, B. i sur.: Tehnologija proizvodnje ljekovitih, aromatičnih i začinskih biljaka, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo, 2001.
• Šilješ, I.; Grozdanić, Đ.; Grgesina, I.: Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja, Školska knjiga, Zagreb, 1992.