Stočni bob

Stočni bob kao zelena masa koristi se u smjesi s drugim krmnim kulturama. Za sijeno je nepogodan jer se pokošena biljna masa sporo suši. Sjeme boba sadrži 22 – 35 % bjelančevina i 1 – 1,5 % masti. Slama ima do 10 % bjelančevina i oko 1,5 % masti, a dosta je gruba, pa se mora isjeckati pred upotrebu. Prinos stočnog boba varira. Tako se mogu dobiti prinosi zelene mase od 7 – 18 t/ha, zelenog zrna od 2,5 – 5 t/ha i zrelog zrna od 1 – 6 t/ha.

Morfološka i biološka svojstva stočnog boba

Stočni bob ima vretenast dubok korijen, koji prodire u zemlju oko 1 m duboko. Iz glavnog korijena izbijaju bočne grane. Na korijenu se nalazi veliki broj kvržica pomoću kojih se veže atmosferski dušik. Stabljika je uspravna, čvrsta, na presjeku četvrtasta, nerazgranata ili slabo razgranata. Biljka je visoka 30 – 150 cm. Listovi su parno perasti, sa 1 – 3 para plojki i spiralno raspoređeni oko stabljike. Cvjetovi izbijaju iz pazuha listova i složeni su u grozdastu cvat. Bijele su boje ili šareni, leptiraste građe i prijatnog mirisa. Oprašuju se stranooplodnjom i samooplodnjom. Plod je mahuna.

Agroekološki uvjeti proizvodnje stočnog boba

Najbolje uspijeva na isušenim močvarnim tlima koja su bogata humusom. Za svoj rast i razvoj treba dosta vlage, posebno u ranijim fazama. Zbog toga ga u postrnoj sjetvi treba navodnjavati. Vegetacija stočno boba traje 100 – 20 dana, ovisno o sorti i uvjetima uzgoja.

Agrotehnika pri proizvodnji stočnog boba

Dobro reagira na mineralnu i organsku gnojidbu. U kiselim tlima je smanjena aktivnost kvržišnih bakterija, pa treba unositi nešto veće količine dušika. Sije se u redove razmaka 40 – 60 cm i troši se, ovisno o krupnoći, 150 – 200 kg/ha (sitnije sjeme) i 180 – 250 kg/ha (sorte krupnog sjemena). Sije se na dubini od 6 – 8 cm.

Stočni bob se kultivira obično dva puta. Tada se može i prihraniti s oko 30 kg/ha dušika. u vrijeme drugog kultiviranja može se navodnjavati jer tada stvara reproduktivne organe.

Žetva stočnog boba

Ubirati se mogu zelene mahune u mliječnoj zriobi ili zrelo zrno. Žetva se obavlja kombajnima, prije nego što mahune počinju pucati. Manje površine mogu se pokositi ručno ili kosačicom i udarati kao grah da bi iz mahuna izašlo zrno. Za uskladištenje zrna stočnog boba potrebno je vlagu zrna smanjiti na 12 %.

Izvor: Dr. S. Mađar, dr. V. Kovačević, dr. I. Jurić; Postrne kulture - proizvodnja i korištenje - ; Sarajevo, 1984.