Rosulja bijela

Sinonim: mak.: bela polevica; slov.: bela šopulja; srp.: bela rosulja | Engleski naziv: Black Bent, Red Top | Latinski naziv: Agrostis alba L.

Rosulja bijela rasprostranjena je od zapadne i srednje Europe do srednje Azije. Uglavnom se sije u smjesama s drugim travama i mahunarkama na vlažnim i poplavnim staništima. Koristi se za ishranu stoke u zelenom stanju (ispaša, kosidba) te za spremanje sijena i konzerviranje. Kvaliteta krme je dobra do vlo dobra.

Morfološka svojstva

Ima snažan korijenov sistem. Stabljika je tanka, glatka, visine od 30 – 50 cm i neotporna na polijeganje. Listovi su tanki, ravni, duljine od 5 – 20 cm, a širine 3 – 11 mm. Cvat je nježna metlica, dužine do 30 cm, zelenkaste boje s crvenkastom nijansom. Klasići su bez osja. Sjeme je sitno, do 1,8 mm dugo bez pljevica i oko 2,8 mm s pljevicama, široko 0,3 – 0, 6 mm, svijetle boje i jajastog oblika. Masa 1 000 sjemenki iznosi 0,15 grama.

Biološka svojstva

To je niska trava, dugog busena, poluozimog tipa, što znači da kod rane proljetne sjetve jedan dio izboja može dati generativne organe. Za svoj rast i razvoj zahtjeva dosta vode i otporna je na niske zimske i proljetne temperature.

Postoji više varijeteta, među kojima su najznačajnije:

Agrostis alba L. var. genuina Schur. – prava rosulja bijela, ima kratke podzemne stolone.

Agrostis alba L. var. stolonifera Meyer. – puzava, stvara kratke nadzemne stolone, daje lošu kvalitetu krme, pogodna za sjetvu na sportskim terenima

Agrostis alba L. var. gigantea Roth. – visoka, kratki stoloni, daje lošu kvalitetu krme, odgovaraju joj slabo kisela ili neutralna tla, umjereno vlažna, rahla i pjeskovita.

Agrotehnika proizvodnje

Rosulju bijelu treba sijati u kasno ljeto, pa se primjenjuje sustav obrade tla kao za ozimne kulture. Površinska obrada tla mora biti vrlo kvalitetna jer je sjeme sitno. Za proizvodnju krme sije se 12 kg/ha sjemena, a za proizvodnju sjemena oko 6 kg/ha. Poslije sjetve u povoljnim uvjetima sjeme niče za 10 – 12 dana. U proizvodnji krme može se koristiti do 8 godina. U čistoj kulturi prinosi zelene mase su niski, oko 30 t/ha.cvate u predvečerje i to ravnomjerno, tako da i sjeme ravnomjerno sazrijeva. Osipanje sjemena je slabo.

Gnojidba

Na formiranje prinosa zrna značaj ima gnojidba dušičnim gnojivima. Preporučuje se gnojiti s oko 60 kg dušika po ha. Dušična gnojiva daju se tijekom ljetno-jesenskog i proljetnog busanja.

Izvor: prof.dr.sc. M. Stjepanović, prof.dr.sc. Z. Štafa, prof.dr.sc. G. Bukvić; Trave za proizvodnju krme i sjemena; Zagreb, 2008.