Dihondra

Dihondra je niska, puzajuća trajnica sitnih listova srcolikog oblika promjera 1 - 1,5 cm, koja za kratko vrijeme izraste poput zelenog tepiha. Osim što je vizualno vrlo lijepa, izuzetno je otporna na gaženje i jednostavna za održavanje.

Agroekološki uvjeti za uzgoj dihondre

Nije zahtjevna u pogledu zemljišta, iako će najbolje uspijevati na humusom bogatim tlima. Dobro raste i u sjeni gdje većina trava ne uspijeva, ali i na jakom suncu. Ljeti odlično podnosi sušu, a osjetljiva je na niske temperature. Sve je to čini i više nego pogodnom zamjenom travnjaku u Dalmaciji. Zalijevanje dihondre ovisi o tipu tla na kojem je posijana te o količini svjetlosti kojom je površina izložena. Ljeti je površinu potrebno svakodnevno zalijevati velikim količinama vode, koja treba doprijeti u tlo barem do dubine od 5 cm.

Agrotehnika za uzgoj dihondre

Kao i za sjetvu klasičnog travnjaka, tako je i za sjetvu dihondre od iznimne važnosti kvalitetna priprema tla. S površine na kojoj će se sijati potrebno je ukloniti sve ostatke građevinskoga materijala i krupnije kamenje te po potrebi, nekoliko mjeseci prije sjetve, primijeniti herbicid, kako u budućnosti korovi ne bi zagušili iznikle biljčice dihondre.

Površinu valja obraditi do dubine od najmanje 15 - 20 cm, s napomenom kako teža, glinasta tla trebaju dublju obradu uz obvezno korigiranje dodavanjem pijeska i treseta. Tlo treba dobro usitniti te dobro iznivelirati kako bi se izbjeglo zadržavanje vode po površini. Dobro bi bilo napraviti i blagi nagib površine.

Gnojidba i sjetva dihondre

Tla pred sjetvu pognojimo kompleksnim mineralnim gnojivima (NPK) formulacije 15:15:15. Optimalno vrijeme za sjetvu dihondre je od travnja do listopada. Za zasijavanje 1 četvornog metra treba 12 - 15 g (piliranog) sjemena. Uglavnom se prodaje kao pilirano (obloženo inertnim materijalom), a ono koje nije pilirano treba prije sjetve pomiješati sa pijeskom kako bi se dobio veći volumen i jednoličnija sjetva.

Njega usjeva dihondre

Nakon sjetve, sjeme grabljicama lagano ukopamo u tlo, a površinu izvaljamo valjkom ili utisnemo daščicama pričvršćenim za cipele. Dobro je na zasijanu površinu nasuti treset u sloju debljine 1 cm jer ćemo time znatno onemogućiti mravima odnošenje sjemena, a u isto vrijeme će treset zadržavati vlagu, toliko potrebnu u prvim danima nicanja. Nakon sjetve površinu je svakodnevno potrebno zalijevati finim mlazom i po nekoliko puta dnevno. Površina naime uvijek treba biti vlažna.

Nakon nekog vremena, mlade će biljčice niknuti, i to je razdoblje u kojem je dihondri potrebno posvetiti najveću pažnju. Jer u ovom razdoblju pravilno odnjegovana površina dugo će biti lijepa i zelena. U prvom redu, svakodnevno je potrebno odstranjivati korove koji bi za kratko vrijeme mogli potpuno zagušiti mladu dihondru. Plijevljenje je naročito potrebno na površinama koje pred sjetvu nisu bile tretirane herbicidima.

Ono što takvu površinu čini lakom za održavanje jest izostanak košnje, uobičajene za ostale travnjake. Površinu treba tek povremeno pokositi kako bi se potaknuo jači rast bočnih vriježa. Nešto češće je potrebno kositi na zasjenjenijim površinama, gdje se uslijed nedostatka svjetlosti biljke brzo izduže. Kod košnje se ne smije ukloniti više od trećine visine biljke, a sav otkos treba ukloniti s površine.

Svake godine trebalo bi prihranjivati dušičnim gnojivima u količinama kao za obične travnjake. Prihrana se obavlja rano ujutro ili kasno poslijepodne, nikako za vrijeme jakih vrućina.