Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Višnja maraska
  • 22.05.2015. 10:30

Zahuktala proizvodnja cherry brandya u Zagori

U dalmatinskom priobalju i zaobalju zapažen zamah uzgoja višnje maraske, poljoprivredne kulture na tom području prepoznatljive još u 16. st., dakako i proizvodnje cherry brandya, a u sklopu Programa ruralnog razvoja i seoskog turizma.

  • 3.160
  • 120
  • 0

Čini se kako se u dalmatinskom priobalju i zaobalju, uglavnom u ruralnom prostoru Splitsko-dalmatinske županije, sve više pokreće uzgoj višnje maraske i proizvodnja istoimenog voća od kojeg se pravi glasoviti šeri brendi (cherry brandy), liker poznat kao ukusno i posebno piće, čime se također obogaćuje ponuda ruralnog turizma.

Mnogi kažu kako je to uglavnom ženski napitak te da se taj proizvod sve više uvršćuje i u svrhu ponude seoskog turizma. Također je poznato kako znalci od višnje maraske prave i različite sokove i sirupe, džemove, mnoge vrste pita, torti, slatkog. Ističu kako je višnja maraska poznata poljoprivredna kultura Dalmacije još iz 16. st. od kada, od njezina glasovitog ploda, datira i proizvodnja likera maraschino, što i danas predstavlja gastronomsku atrakciju za cijelu Hrvatsku. Zapisano je kako se višnja maraska nekoć najviše uzgajala na području Poljičke Kneževine, baš kao i na prostoru Trogira, Kaštela, Solina, u zaleđu Splita, te u podneblju Brela i okolici, gdje se i najviše proizvodio liker šeri brendi odnosno višnjak, višnjevac te se izvozio na inozemno tržište (Venecija, Beč, BiH).

Višnja maraska u Dalmaciji poznata poljoprivredna kultura još u 16. st.

Vađenje stabala maraske u zadarskom zaleđu

O novom zamahu uzgoja višnje maraske i proizvodnji šeri brendija, potvrđuju takvi projekti i u nekim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ova) na području Omiša i u okolici tog grada na ušću Cetine te u Imotskom kraju, što se ne bi moglo reći za zadarsko zaleđe gdje se iz zemlje vade mlada stabla višnje maraske. Gdjegdje u kršu srednje Dalmacije, napose u njezinu zaobalju, na izmrvljenu kamenjaru se nižu nove plantaže višnje maraske u sklopu Programa ruralnog razvoja i seoskog turizma.

To su uglavnom djela mladih ljudi onih koji su privrženi djedovini, slijedeći tako svoje pretke i tradiciju u dalmatinskom krajobrazu kako bi bar donekle obnovili i oplemenili autohtone biljke poput višnje maraske kojoj se desetljećima ne daje toliko važnosti, makar bi se trebala više cijeniti kao voćka sunčane Dalmacije, ali i voćka velike ljekovitosti.

Primjerice, gospođa Mladenka Puljiz u Runovićima prva je žena na imotskom području koja je prije desetak godina počela proizvoditi liker šeri brendi u kućnom dvorištu od plodova svoje višnje maraske, prema starinskoj recepturi. Njezin se projekt polako, postupno, ali sigurno razvija, baš kako je to u početku i osmislila, a proizvodi osvajaju i novo tržište na području Metkovića i Dubrovnika, upravo kao i na cijeloj Makarskoj rivijeri, Splitu i okolicu te u Zagrebu. Naglašava kako u tom projektu vidi sigurnu budućnost zato što za njezin proizvod postoji iznimno velik interes kupaca i potrošača na domaćem i inozemnom tržištu, naglašavajući ga i kao dopunu ponude seoskog turizma ne samo na imotskom području.

Povratak uzgoju višnje maraske u dalmatinskom priobalju i zaobalju

Odnedavno je s obitelji podigla i novu plantažu stabala višnje, a sada je gotovo više nego trostruko uvećala svoju proizvodnju u odnosu na početak svoje aktivnosti, odnosno 2006. godine. No, marljiva Mladenka Puljiz ujedno bere i suši ljekovito bilje poput kadulje, a tek na prvi pogled se može zaključiti kako je istinski ljubitelj čiste prirode njegujući i ukrasno bilje. Očekuje kako će i mladi ne samo u Runoviću i na širem imotskom području nastaviti njezin put te da će se trajno boriti protiv onečišćenja okoliša.

Novi zamah uzgoja višnje maraske i proizvodnje likera cherry brandya u Dalmaciji

Novi nasadi višnje maraske

Kada Mladenka Puljiz, inače poduzetna žena u Runovićima pokraj Grada Imotskog, počasti svoje brojne goste, prijatelje desertom od domaće višnje, oraha ili borovnice, proizvedenim prema receptima svoje majke i bake, gotovo bi uvijek čula tek jedno:

"Pa, ovo je izvrsno, ukusno i lijepo!" To je gospođi Mladeniki itekako godilo i od prvog dana joj je bio, baš kao i sada, poticaj da ona kao prva žena u Imotskom kraju i Dalmatinskoj zagori krene u ozbiljnu proizvodnju domaćega likera hrvatskog cherry brendyja, u čemu ju u tome nije mogla zaustaviti ni teška dugogodišnja kriza, niti nesigurno tržište u početku. Sve govori kako je Mladenkina ljubav prema tradicijskom uzgoju višnje i proizvodnji poznatog domaćeg eko likera bila je jača te je strpljivo laganim koracima koračala naprijed probijajući se na veća tržišta i osvajajući ih svojim kvalitetnim proizvodima po kojima su zadnjih godina prepoznatljivi njezini Runovići, dakako i šire okruženje.

"Taj sam svoj projekt počela ostvarivati prije nepunih deset godina. Od ploda svojih višanja, dakako i od kupljenih višanja mojih susjeda, te prijatelja, počela sam uspješno ostvarivati starinski recept proizvodeći prve litre višnjevače u cijeloj Dalmatinskoj zagori. Zatim su došle i prve litre orahovice i borovnice. Potom sam krenula i u ozbiljan marketinški projekt u sklopu malog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Napravila sam i novi iskorak prezentirajući svoje proizvode i na splitskom Gastu, poznatoj gastronomsko-turističkoj manifestaciji gdje sam odmah, dakle prve godine natjecanja, za kvalitetu višnjevače dobila srebrnu medalju. To mi je dalo novu snagu i polet na ostvarivanju svog projekta!", izjavila nam je ovih dana za portal Agroklub optimistična Mladenka Puljiz, zadovoljna dosadašnjim dosadašnjim rezultatima na ostvarivanu svog prilično zahtjevnog projekta.

Nikša Mimica i njegov mladi vinograd

Kaže kako je prve godine proizvela oko 1.200 litara likera kvalitetne višnjevače, orahovice i borovnice te da je tržište za njezine proizvode gotovo od prvog dana bilo unaprijed osigurano, primjerice u Zagrebu i njegovoj okolici kamo je plasirala cjelokupnu proizvodnju šeri brendija iz imotskog podneblja.

Uvjerava nas kako je na ostvarenju svog razvojnog projekta od prvog dana krenula postupno, korak po korak, upravo onako ga je osmislila, uslijed čega je itekako zadovoljna. Gospođi Mladenki je drago što joj je ideja pala na plodno tlo zahvaljujući i suprugu, kao i cijeloj obitelji, koji su je prihvatili od samog početka. To se, dodaje, vidi o širenju nasada višnje maraske na obiteljskom imanju i konstantnom povećanju količine likera šeri-brendija.

Mladenka Puljiz iz Runovića kod Imotskog proizvela prve litre višnjevače u Dalmaciji

"Nazivaju me kupci iz Zagreba, Splita, Visa, Hvara i s područja cijele Makarske rivijere te mnogih otoka, a u posljednje vrijeme i iz Metkovića i Dubrovnika, te iz okolice tih gradova. Zanimaju se za sve moje proizvode, posebice za likere, što također potvrđuje kako se dobar glas o kvaliteti daleko čuje te da se brzo širi. Kada bih i sada imala u znatno veće količine višnjevače, orahovice i borovnice, sve bih odmah mogla prodati. Dakle, nemam problema s prodajom svojih proizvoda niti sa sirovinom, odnosno uslijed eventualnog pomanjkanja plodova višnje koja bi se mogla nazvati ekološkim voćem. Inače, godinama otkupljujem kompletan urod višnje s cijelog imotskog područja gdje još uvijek ipak nema toliko stabala koliko bi meni trebalo ukupnog ploda", tvrdi gospođa Mladenka Puljiz.

Josip Dundić (Ćoso) kod natpisa svog OPG-a

Dodaje kako je tajna uspjeha prve višnjevače na cijelom području Imotskog kraja posve jednostavna. U šali, ipak, kaže kako u tome i nema neke tajne, nego je zapravo riječ o domaćem starinskom receptu pravljenja cherry brandyja, odnosno tradiciji, ali i želji, znanju, iskustvu, savjetima i ljubavi prema onom što čovjek radi. Dakako, na svoj način je zanimljiv način i postupak proizvodnje scherry-brendija gospođe Mladenke iz Runovića, prema staroj recepturi i tradiciji.

"Određena količine uroda višnje i šećera, no sve pomiješam i s malo vinalin šećerom, sve stavim u velike staklene posude, a potom to sve odložim na suncu u trajanju od četiri tjedna. Zatim gusti sok miješam s domaćom lozovačom i kada to sve skupa stavim u prikladnu staklenu ambalažu, uspjeh je itekako zajamčen. To je uistinu najbolji napitak ne samo na širem području Dalmacije. A to kako je moj primjer poticajan mnogim mojim sumještanima, prijateljicama i prijateljima, Imoćankama i Imoćanima, mogu zaključiti na temelju njihova interesa. Svima je moja poruka, gotovo od samog početka proizvodnje likera, bila određena i jasna kako se i u dvorištu svoje kuće može naći dobar i itekako unosan posao. Samo za to treba volje, umješnosti i rada", poručuje optimistična gospođa Mladenka Puljiz.

I u dvorištu obiteljske kuće može se naći unosan posao - samo treba imati volje, raditi

Napominje kako je oduvijek u svakom seoskom vrtu na području Dalmacije rasla po koja višnja ističući da su bake i mame, strine i ujne, tetke i kume znale sačuvati ono što je vrijedno, korisno za naraštaje. Također poručuje da svi koji imaju svoj vrt ili voćnjak zasade koje stablo višnje maraske te da ju njeguju i čuvaju od suše, požara, nevera i sjekača. A od poznatog omiškog vinogradara Nikše Mimice doznajemo kako je njegova obitelj još u Poljičkoj Kneževini poznata kao proizvođač višnjaka, vrhunskog likera, koji je prije nekoliko godina na splitskom GAST-u dobio zlatnu medalju. Tržište je za taj Mimičev ekološki proizvod također uvelike zainteresirano.

Nasadi višnje maraske

Naime, riječ je o njegovu novom, itekako važnom projektu koji se odnosi na ekološku proizvodnju višnjaka, vrhunskog domaćeg likera traženog na domaćem i inozemnom tržištu. Prije nekoliko godina Mimica je s obitelji posadio još 140 stabala višnje maraske. Zapravo, slično čini svake godine paralelno s razvojem vinogradarstva i vinarstva. Nikša dodaje kako je njegov pradjed Ante Šćenac Silni godišnje proizvodio i više od dva vagona vinjaka, te je taj svoj liker izvozio na mnoga tržišta poput Venecije, Beča, BiH. Najavio je kako će razvijati i tu poljoprivrednu kulturu koja ima velike mogućnosti plasmana na tržištu, tvrdeći kako će i ti njegovi ekološki proizvodi obogatiti ponudu seoskog turizma ne samo omiškog područja.

"Moja se obitelj prije nekoliko godina doista okrenula proizvodnji višjaka. Iskreno govoreći nama je vinogradarima i vinarima stvorena i određena sirovinska osnova za proizvodnju kvalitetne rakije lozovače. Onda se postavlja pitanje što i kamo s tolikom rakijom koje imamo u izobilju. No ja sam sačuvao stari originalni obiteljski recept o proizvodnji višnjaka, baš onakvog kakav su pravile moja baka i majka. To sam malo osvježio, multicipirao i prije nekoliko godina sam došao do određenih količina koje predstavljaju izdašan potencijal za tržište. Prema onome što smo do sada proizveli, stručnjaci su na temelju analize zaključili kako višnjevac u sebi ima antioksidanata, ali i antistresna svojstva. I to je baš ono što se danas najviše traži na tržištu", kaže Nikša Mimica, poznati vinar na području Grada Omiša i okolice, objašnjavajući:

Liker od maraške

"Kada danas govorimo o višnjaku, s ponosom moramo reći kako se radi o endemskoj vrsti višnjaka koji nigdje u svijetu ne uspijeva nego samo u ovom podneblju, odnosno mikrolokalitetu koji se prostire od Trogira do Brela, te u svom doista ima antioksidanata i antistresna svojstva. Što se pak tiče njegovih sastojaka pun je raznovrsnih vitamina te kalija, kalcija, magnezija, dakle svega što je potrebno ljudskom organizmu; baš sve ono što ga svrstava u vrlo vrijedno čak i ljekovito voće, odnosno kvalitetan napitak. A zašto sam nedavno povećao proizvodnju višnjaka, na to sam se odlučio jer sam zaključio kako jednog dana neću proizvoditi onoliko toga voća kako je to činila moja obitelj u prošlosti. Naime, moja je obitelj nekoć proizvodila oko vagon kvalitetnih višanja. Također nije isključena mogućnost kako bi proizvodnja moje obitelji bila samo višnjak iako tu ima još mogućnosti i određenih mogućnosti, no to ćemo sve prepustiti vremenu koje dolazi."

Tvrdi kako ni on, potomak svojih predaka koji su uvelike uzgajali višnju i proizvodili te prodavali višnjak, danas nema problema s plasmanom tog svog domaćeg likera koji se proizvodi ekološki u Mimičinoj obitelji.

I omiški vinar Nikša Mimica slijedi tradiciju svojih predaka u proizvodnji Višnjaka

"Ne smijemo zaboraviti kako je višnja voćka koja ne traži zasebne tretmane pa sa sigurnošću mogu reći da doista imamo ekološku proizvodnju likera višnjak. Ali danas u globalnoj konkurenciji mi mali obiteljski poljoprivredni proizvođači (OPG-ovi) samo vrhunskom kvalitetom možemo naći svoje mjesto na izbirljivu domaćem i inozemnom tržištu. Najteže je kušati moj višnjak, poznati omiški domaći liker, uvijek će konzumirati taj najbolji napitak od višnje mrske i rakije lozovače. Inače, višnjevac ili višnjevača je također od višnje maraske, poznat kao cherry brandy", zaključuje Nikša Mimica.

Ističe kako je ne tako davno sa svojom obitelji zasadio više od 30.000 trsova vinove loze uglavnom na oplemenjenim terenima sjeverne strane Omiške Dinare ponad lijeve obale kanjona rijeke Cetine te na južnoj, sunčanoj strani toga brda istočno od Grada Omiša.


Fotoprilog


Tagovi

Višnja maraska Mladenka Puljiz Seoski turizam Poljička Kneževina Tradicija Projekti Cherry brandy Autohtona kultura Nasadi višnje Tradicionalna receptura Ljekovito bilje Runovići Plod Marketing Liker Kvaliteta Sirovina Pomanjkanje plodova