Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zbrinjvanje ovčje vune
  • 01.06.2015. 18:20

Umjesto pahaja vuneni brend - suvenir Brača!

Projektom Zeleni Brač, taj je otok postao zeleniji, ljepši i ugodniji ne samo mještanima, nego i turistima. Bračani poručuju kako će uskoro njihov otok biti još zeleniji, privlačniji kada se uskoro na njemu izgradi Centar za odlaganje, skladištenje i pranje ovčje vune

  • 1.947
  • 124
  • 0

Sve govori kako je Aktiva Brač Supetar svakim danom sve poznatija, ne samo u svom sjedištu i okolici, nego na području cijelog otoka Brača, zahvaljujući zanimljivim, životnim projektima te smišljenim akcijama, vrijednim ljudima entuzijastima različitih uzrasta. Mnogi ističu kako postiže dobre, gotovo izvrsne rezultate na svim područjima i razinama - na ostvarenju hvalevrijednih programskih sadržaja u urbano-ruralnom prostoru toga otoka, poput projekata Zeleni Brač, Brački pahaj (pramen vune na bračkoj čakavštini).

Upućeni komentiraju kako je to rezultat dobre osmišljene koordinacije, kontinuiranog rada i odricanja, dakako i ljubavi prema rodnom kraju kako bi bio čišći, uredniji, ljepši, funkcionalniji, pristupačniji i ugodniji za boravak mještana i svakog gosta, ne samo tijekom turističke sezone.

Bračani čiste otok od pahaja kako bi stvorili vuneni brend - turistički suvenir

Bračani su svjedoci, i ne samo oni, kako "Aktiva Brač" postiže izvanredne rezultate i na uređenju okoliša koordinirajući s udrugama, dječjim vrtićima, školama, općinama i gradovima na Braču, baš kao i s poljoprivrednicima - posebice ovčarima na cijelom otoku - sve da bi u zajedničkim akcijama, ipak, riješili krajobrazni ekološki problem - očistili Brač od "pahaja" i stvorili "vuneni brend", napravili suvenir prepoznatljiv turističkoj ponudi. Dakako, korisna su i zanimljiva postignuća, ostvarenja projekata Aktiva Brač primjerice Zeleni Brač, kao i onih čija je realizacija u tijeku (Brački pahaj), o čemu za portal Agroklub govori voditeljica projekata i odnosa s klijentima Lea Jović.

Naziv pahaj na bračkoj čakavštini
označava pramen vune.

"Projekt Zeleni Brač počeli smo ostvarivati u rujnu 2014. godine, a o njegovu pokretanju i ostvarenju možemo s ponosom reći, kako je njegova prva faza uspješno završena. Slijedi realizacija njegove druge faze, kao nastavak prve. Tim smo projektom uspješno napravili prvi korak za kvalitetno provođenje Plana gospodarenja Grada Supetra i odvojeno pokretanje prikupljanja otpada. Inače, sve općine na otoku Braču i Grad Supetar su, paralelno s provođenjem projekta, nabavili kante za sekundarno razdvajanje otpada te utvrdili poziciju za postavljanje istih - sve u cilju kako bi edukacija, koja se provodi, bila održiva karaktera.

Pahaja, ovčja vuna odbačena u krajobraz otoka Brača

Naime, edukacije su se vršile u svim dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama na otoku Braču. Radionice su se sastojale od dva dijela, a u njezinu glavnom dijelu djeci su se pokazivale vreće i kantice za odvojene pakiranje otpada (plava boja-papir, žuta-plastika, zelena-staklo, siva-metal, smeđa-biorazgradivi materijal, crvena-baterije). Osim edukacije o razvrstavanju otpada, educirali smo djecu i o kompostu. U oba slučaja djeci se prikazivao i crtani film u kojem su mogli vidjeti kako to sve funkcionira", objašnjava Lea Jović, ističući kako je cilj te igre bio da djeca aktivno sudjeluju u selektivnom obavljanju otpada.

U akcijama djece najpopularnija maskota Eko Zelenko

Dodaje kako su radionice usklađene s godištem djece te da je osnovna razlika u samom pristupu i ozbiljnosti radionice. U tom smislu, kaže Jović, učenicima starijih razreda smeće se pokazivalo i pojašnjavalo uz razlike između smeća i otpada. Napominje kako radionice djece sadrže više detalja i više informacija. Kaže kako je svaku projektnu aktivnost pratila i maskota Eko Zelenko, koja je poznata i korištena kao svojevrsni predmet prepoznatljivosti tog, ali i drugih projekata vezanih za održiv razvoj i ekološku osviještenost.

"Maskota se koristi u svakoj našoj projektnoj aktivnosti kako bi se djeci približila edukacija te da bi im ista postala zanimljiva i zabavna, a ujedno osvježila cjelokupan projekt Zeleni Brač. Tako je Eko Zelenko pratio djecu i u njihovim praktičnim aktivnostima pa će u tom smislu biti zapamćen i kao odgojno-obrazovna maskota. U praktičnim aktivnostima sudjelovali su polaznici dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola. U vrtićima (Bol, Milna, Selce, Pučišća, Sutivan) te u OŠ Pučišća provodili su dječje radionice "Kreativnost na djelu" gdje su od otpada (karton, čepovi od boca, staklenke, boce) bili upotrijebljeni samo u radu vrtića te su njihova djela ostavljena za kasnije generacije. U dječjem vrtiću Mrvica u Gradu Supetru sadili su autohtono bilje i uređivali okoliš, baš kao u Srednjoj školi Brač, Kamenoklesarskoj školi u Pučišćima, u Selcima, te u OŠ Milna, OŠ Sutivan. Međutim, u OŠ Nerežišće su radili herbare, a kompost u OŠ Vladimir Nazor u Postirama. U Bolu su s učenicima osnovne i srednje škole čistili plažu, koji su također imali i edukacijsku radionicu i o maslinarstvu. Učenici OŠ Supetar su sudjelovali u akciji čišćenja plaže Vrilo", upoznaje nas Lea Jović.

Uređenje okoliša, zajednička aktivnost djece i odraslih

Spominje kako su djeci u sklopu projekta podijelili slikovnice o priči Eko Zelenko i Zeleni Brač dok su građanima u prvom krugu cijelog otoka na kućne adrese namijenili biltene o razvrstavanju otpada u obliku neadresirane pošte. Drugu turu biltena su podijelili Komunalnom društvu Grad za područje Supetra te Škripa, Mirce i Splitske. Stanovnicima inih mjesta na otoku Braču biltene je podijelila komunalna tvrtka Michieli Tomić.

Projekt Zeleni Brač nominiran za EKO-CROPAK 2015

"Projekt Zeleni Brač je nominiran za EKO-CROPAK 2015 te smo osvojili drugo mjesto i priznanje za doprinos zaštite okoliša s aspekta edukacijskog projekta gospodarskog otpada. Projekt će svakako biti trajnog karaktera jer će se edukacije nastavljati iz godine u godinu, a Zeleni Brač već sada kreće u pisanje svoje druge faze. Osim edukacije, napomenuli smo kako su JLS-ovi na Braču, paralelno s projektom, krenuli u proces nabave kanti za unapređenje sustava prikupljanja otpada. Osim toga Grad Supetar je u procesu naručivanja opreme za unapređenje sustava prikupljanja otpada te se nadamo kako će taj pozitivan primjer slijediti sve općine na otoku Braču. Ostvarenjem projekta Zeleni Brač napravljena je i prva stepenica ka uspješnom planu gospodarenja otpadom", tvrdi Lea Jović.

Nakon ljetnog striženja ovaca, u prirodu
otoka Brača baci se više od 15 tona vune!

Ističe kako je iznimno značajan segment njihove cjelokupne aktivnosti baš projekt o zbrinjavanja ovčje vune na Braču, koja svima na tom otoku predstavlja ekološki problem. Procjenjuje se kako se godišnje nekontrolirano u prirodu cijelog otoka Brača baci više od 15 tona vune nakon ljetnog striženja ovaca, od čega se mnogo negdašnje sirovine ostavi na pašnjacima, u ogradama ili se zakopa u zemlju, ili spali. A vlasnici stada nisu posve sigurni gdje će uskladištiti i ovogodišnju vunu, makar će uskoro započeti striženje ovaca.

Aktiva Brač - priznanje EKO-CROPAK

"Na cijelom otoku Braču ima oko 15.000 ovaca, a registrirano ih je 11.083. Što se pak tiče striženja ovaca tu baš i nema pravila, nego taj posao počinje kada zatopli. Naime, u Supetru je već započelo striženje ovaca dok će ta aktivnost u Nerežišću početi polovicom lipnja, a gdjegdje i polovicom srpnja u godini. Prema mojim saznanjima ovčari na Braču svoju vunu nikome ne daju na otkup. Vuna se na ovom otoku ni do sada nije otkupljivala, nego se nažalost bacala u prirodu, baš kako se i dalje odlaže u poljima, na pašnjacima, uz ograde, putove, u šumi, svugdje gdje nikako ne bi smjela biti. Ali zato se ne mogu kriviti naši ovčari, jer im za odlaganje vune nigdje nije određeno bilo kakvo mjesto, odnosno prostor za skladištenje ili centar. Svi manje-više računaju kako bi previše koštala logistika, ako bi se vuna otkupljivala na otoku i transportirala preko mora", komentira Lea Jović.

Ostvarenjem projekta Zeleni Brač - prva stepenica gospodarenjem otpadom

Voli reći kako su navedene projekte prihvatili svi gradovi i općine na Braču te da Aktiva Brač Supetar uspješno surađuje i s OPG-ovima, turističkim agencijama i turističkim zajednicama, dakako i turističkim djelatnicima, posebice s Udrugom domaćih životinja na otoku. Ističe kako su svi do sada voljni biti partneri i dionici na projektu Brački pahaj te da su baš taj projekt prihvatili "s tri srca" kako se to kaže na Braču gdje se godišnje u prirodu baci više tona ovčje vune. Tvrdi da su i na tom planu zapaženi pomaci, poput onih kako su neki ovčari na otoku već počeli spremati vunu sa strane za potrebe potonjeg projekta. No, doima se kako se svakodnevno senzibiliziraju ne samo ovčari na akciju možebitne izgradnje Centra za skladištenje vune na Braču. Rekoše nam kako su u tom smislu do sada odrađene i iznimno značajne akcije, poput angažiranja edukacijsko-kreativnih radionica, angažmana inovatora i njihovih savjeta, prikladnih strojeva.

Senzibilizirati stanovništvo kako bi se
svi okrenuli vuni kao resursu.

"Osim što je opći cilj Projekta Brački pahaj senzibilizirati stanovništvo i sve bitne aktere na otoku Braču kako bismo se zajednički okrenuli vuni kao resursu, svi JLS-ovi na Braču su se udružili radi poticanja rješavanja problema vune. Naime, Brački pahaj je sestrinski projekt Zeleni Brač čiji je, dakle, opći cilj senzibilizirati stanovništvo i sve bitne subjekte na Braču kako bi se doista svi okrenuli vuni kao resursu. Baš kao i na Projektu Zeleni Brač udružile su se i sve jedinice lokalne samouprave na našem otoku. Dodatni nam je cilj kako ovim projektom educirati mlade bračke umjetnike, likovnjake; educirati i stručno osposobiti nezaposlene žene s otoka Brača; educirati i sve dionike projekta od strane inovatora Damira Remenara iz Iloka, koji je izumio stroj za pranje vune. Također ćemo stvoriti sve potrebne resurse, ljudske, infrastrukturne za izgradnju osmišljenog i Braču toliko potrebnog Centra za odlaganje vune na otoku, njezino skladištenje i pranje, a pri tome očekujemo i pomoć HZZ-a, no još treba vidjeti kolika će biti zainteresiranost za taj gospodarsko-uslužni objekt. Naime, uz stvarne uvjete mogli bismo krenuti u realizaciju projekta toga Centra koji bi sadržavao i pogon za proizvodnju autohtonih bračkih suvenira od ovčje vune, a bio bi i edukacijski te galerijsko-izložbeni prostor, a u konačnici i rješavanje ekološkog problema vune", uvjerljivo nam priča Lea Jović, naglašavajući:

Brački pahaj - cilj izgradnje Centra za odlaganje, skladištenje i pranje vune

"Osim budućeg Centra za odlaganje, skladištenje i pranje vune, na otoku Braču ćemo razviti i manifestaciju ART-a s vunom te intervenirati autorskim instalacijama koje će biti popraćene fotografskom i video dokumentacijom. Likovne edukativne radionice bit će ograničene za broj polaznika, ali će prostorne instalacije biti dostupne i široj publici, upravo zahvaljujući digitalnom zapisu. O tome kako će izgledati brački suvenir uglavnom će odlučiti umjetnici, likovnjaci i iz drugih krajeva Hrvatske i svijeta, koji će pokrenuti manifestaciju Land Art što je također jedan od ciljeva i aktivnosti Projekta Brački pahaj. Uz put želim podsjetiti i na činjenicu kako se godišnje na otoku Braču baci u prirodu čak 15 tona vune, ali ćemo autohtone vunene proizvode nastojati plasirati i u druge krajeve Hrvatske i svijeta. Evo, već sada možemo reći, u što smo i sto posto sigurni, kako ćemo biti u suradnji s jednom gospođom, vlasnicom manufakture u Bosni, koja će našu bračku vunu plasirati u Pariz. Europske odredbe, prema kojima su ovčari obvezni odlagati vunu na način kako ne bi onečišćavali krajobrazni ruralni prostor, a na što ih motivira i sve zahuktaliji razvoj turizma u ovom dijelu Hrvatske, najbolje rješava naš Projekt Brački pahaj koji smo pokrenuli."

Kompostiranje

Sagledavajući i taj hvalevrijedan projekt koji će, kada se u cijelosti realizira, svima koristiti na Braču, najviše OPG-ovima, odnosno vlasnicima stada ovaca i otkupljivačima, lokalne zajednice na tom otoku, Splitsko-dalmatinska županija, turističke agencije i turističke zajednice, dakako i država za koju svi kažu kako bi baš ona trebala najviše pridonijeti u smislu rješavanja krajobraznog ekološkog problema oko zbrinjavanja vune, ne samo na dalmatinskim otocima i dalmatinskom zaobalju, nego i na Kvarneru, u Istri, Lici, Slavoniji. Unatoč teškoćama i problemima te eventualnim nesporazumima s kojima se na početku susreću gotovo svi realizatori projekata, optimistična Jović ne sakriva svoje i zadovoljstvo svojih suradnika, primjerice ni uslijed eventualnog komercijalnog aspekta u vidu otvaranja štandova, izrade autohtonih suvenira i promocije festivala vune, što ocjenjuje i iznimno značajnim poduzetničkim impulsom za cijeli otok Brač. Tu je pokretanje vlastite proizvodnje, koristeći prednosti malog obrta i mogućnosti globalnog marketinga, model za nužnu tržišnu rehabilitaciju socijalno-ugroženih skupina, posebice dugoročno nezaposlenih.

Hoće li se ovčja vuna s otoka Brača transportirati u Francusku preko Bosne?

"Tako ćemo, realizacijom tog projekta, svi na neki način dobiti. Što se pak tiče potpore države, ona bi trebala nuditi poticaje, povlastice te se izboriti za manju cijenu otkupljene vune, a to se sve može regulirati zakonom. Naša država bi ujedno trebala osigurati sredstva za lokaciju i izgradnju Centra vune na otoku Braču, a kada dođu u posjet stočarima, trebali bi imati više sluha. Od velike je važnosti udruživanje ovčara, OPG-ova, ali i umrežavanje istih s državom, lokalnom zajednicom, otkupljivačima vune. Također smatram da je naš projekt svrsishodan, opravdan, dobar, a kada se ostvari, naš će primjer vjerojatno slijediti i druge općine, gradovi, županije...", procjenjuje Lea Jović, poručujući kako je poljoprivreda odnosno proizvodnja zdrave hrane i kao dopuna ruralnog turizma, budućnost Brača.

Naglašava kako se radi i na tome da se zaštiti bračka janjetina vjerujući kako će brački ovčari time dobiti odgovarajuću oznaku. Gospođa Jović računa kako su im mogućnosti u tome mnogo veće, nego što se mislilo na početku te da su im otvorena vrata brojnim inim "ozbiljnijim" tržištima. U sklopu projekta proizvodnje zdrave hrane, Bračani imaju u planu i otvaranje eko-tržnice, solidarne grupe, zatim nuđenje hotelima, restoranima svježe proizvode bračkih vrijednih lokalnih poljoprivrednika, nešto kao ono od polja do stola. Na Braču su uređeni i zeleni otoci, a poznato je kako su stanovnici i lokalne zajednice našeg otoka oduvijek brinuli o odlaganju otpada, dakako i ovčje vune koja, prema ocjeni stručnjaka, više i ne spada u sirovinu, tim više što su gotovo sva naselja na našem otoku - turistička.

Bračanima je još cilj - kompostiranje, eko-tržnica i da im otok postane najzeleniji

Ovce u dalmatinskom kršu

"Na dobrom smo putu da Brač dobije status "najzeleniji" otok, no još trebamo riješiti sustav otpada što uvelike ovisi i o zakonskim propisima RH, ali i o Splitsko-dalmatinskoj županiji, dakako i njihovim planovima o gospodarenju otpadom, te određivanju pozicija odlaganja (Lećevica i sl.), kao i o jedinicama lokalne samouprave. No, da bi Brač postao "najzeleniji" otok, bilo bi dobro i logično da sve škole i vrtići na Braču pokrenu postupak za status eko-škola ili eko-vrtića. Čini mi se da taj status imaju - OŠ Vladimir Nazor Postira od 2012. i OŠ Supetar od ove godine, a mi smo tu da ih uključimo u svaki naš projekt, posebice u projekte na području ekologije. Oni, kao jedan od uvjeta za ostvarenje statusa eko-škole, moraju na razini godine sudjelovati ili osmišljavati eko-projekte.

U planu nam je također i održavanje puno prikladnih predavanja, a uz to i realizirati projekte na temu "Kompostiranje" poput eko-vožnje (hibridni automobili, električni bicikli i slično). Cilj nam je imati i eko-tržnice i da ništa ne moramo uvoziti, nego da se samo od naših OPG-ova, poljoprivrednika, otkupljuje zdrava hrana, koja će se nuditi našim potrošačima, domaćim gostima i inozemnim turistima u našim restoranima, hotelima", poručuje voditeljica projekta Lea Jović.


Fotoprilog


Tagovi

Brač Turizam Centar vune Striženje ovaca Ovčja vuna Aktiva Brač Supetar Zeleni Brač Brački Pahaj Vuneni brand Uzgajivači ovaca Prikupljanje otpada Kompost Eko Zelenko Održivi razvoj Lea Jović Eko projekti Ekologija