Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pašnjak Iva
  • 14.01.2015. 07:15

Tko se brine za hrvatskog hladnokrvnjaka?

Zaštićeni krajobraz u novogradiškoj Posavini od ugroženog staništa postaje ruralna atrakcija? Dokaz je to kako udruge mogu učiniti puno, ali ne bez pomoći države.

  • 1.841
  • 508
  • 0

Hoće li zbog trenutačnog prilično teškog stajna u konjogojstvu nestati idilične slike velikog krda konja koji u tom pašnjaku čuvaju biološku raznolikost? Južno od sela Gorice u Općini Dragalić na 268 hektara, prostire se čudesan pašnjak Iva.

Riječ je o poplavnom prisavskom području koje za visokog vodostaja plavi rijeka Sava. Ovisno o godišnjem dobu i vremenskim prilikama, Iva mnijenja svoje lice: ljeti je to pašnjak bogat bujnom travom i velikim krdom konja koji na njemu pasu, kada je poplavljena sliči na veliko jezero puno savskih riba i raznih ptica, a pod snijegom i ledom pretvara se u nestvarnu zimsku čaroliju.

Čudesan pašnjak Iva kod Gorica

"U poplavnom dijelu godine, pašnjak postaje mrijestilište savskih riba. Ostacima riba u barama dugo se hrane brojne ptice močvarice koje se gnijezde u okolici ili im Iva služi kao hranilište i odmorište tijekom selidbe. Atraktivnosti Ive doprinose tri bunara sa đermom na kojima se napaja stoka", kaže Vesna Andrić iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije. Zbog svojih prirodnih karakteristika i vrijednosti, Iva je od 2010. godine najmlađe zaštićeno područje u Brodsko-posavskoj županiji sa statusom značajnog krajobraza.

Na slobodnoj ispaši krdo do 200 konja

Pašnjak Iva stoljećima je doslovno hranio stanovnike Gorica i okolnih sela. Antun Bunjevac, jedan do najvećih uzgajivača konja u Goricama, prisjeća se kada je u Ivi i okolnima šumama obitavalo po dvije do tri tisuće svinja, nekoliko stotina krava i konja, a nekad i mnogo jata gusaka. Jeftin i prirodan uzgoj tih životnija bez velikih ulaganja bio je i osnovni izvor prihoda tamošnjih stanovnika.

Konji na valovu

Za vrijeme Domovinskog rata Iva je opustjela, pašnjakom su se tih godina počeli intenzivno širiti korovi i drugo raslinje, a posebno invazivna čivitnjača (amorfa), što je zaprijetilo uništavanju autohtone biološke raznolikosti. Nasreću, zaljubljenici u konjogojstvo iz naselja ove i susjednih općina okupljeni u Udruzi uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka Slavonac sa sjedištem u Dragaliću, uvelike su radili na obnovi konjogojstva u tom kraju. Veliki entuzijazam dvadesetak konjogojaca novogradiškoga kraja urodio je plodom - u Ivi na slobodnoj ispaši bilo je lani oko 200 konja.

Umjesto na pašnjaku - konji u stajama

"Od osnutka Udruge učinili smo velik pomak u uzgoju i poboljšanju pasmine s izraženijom razlikom između posavca i hladnokrvnjaka", kaže Željko Trnka, tajnika Udruge Slavonac, dodajući da su konjogojci do sada uložili velik novac i napor u obnovu i unapređenje konjogojstava na tom području.

Iako su uzgoj hrvatskog hladnokrvnjaka podignuli na jednu solidnu razinu, stotinjak članova Udruge Slavonac sada ima oko petsto grla tih životnija, konjogojce brine kako održati tu proizvodnju uz mnogobrojne probleme koji ih muče.

Antun Bunjevac kaže da mu je prošila godina bila jedna od najtežih. "Zbog obilnih kiša pašnjak Iva je većim dijelom proljeća i ljeta bio poplavljen. Umjesto šest do sedam mjeseci, koliko ih preko godine obično držimo u Ivi, konji su na ispaši bili manje od tri mjeseca. Držali smo ih u stajama, što je i te kako poskupilo njihov uzgoj. Osim toga, prošle godine, upravo zbog obilnih kiša ostali smo bez kvalitetne hrane jer nismo mogli pripremiti sijeno, pa sada muku mučimo kako i hraniti."

Slijedi li rasprodaja kobila!?

Nažalost, i od tajnika Trnke čujemo da naglo splašnjava onaj prijašnji početni entuzijazam u uzgoju hrvatskog hladokrvnjaka čime su, kaže, željeli pridonijeti proizvodnji zdravog mesa i razvoju poljoprivrede uopće, ali i osvojim obiteljima osigurati dodatan izvor prihoda.

"Evo, u staji sada imamo tridesetak grla konja, a ozbiljno razmišljamo da počnem rasprodavati kobile, jer trenutačno nam konjogojstvo stvara gubitke. Osim problema sa hranom, velik je problem stihija na tržištu, teškog je prodati ždrebad, i cijena je niska. Lani smo dobivali po 14 kuna za kilogram tovnoga ždrebeta ekstra klase, a sada nam se nudi manje. Ako se tome doda da je država ukinula poticaje na ždrebad, a smanjila poticaje na kobile sa 2.000, na 1.260 kuna, jasno je da je nama konjogojcima sve teže. Koliko znam mnogi su spremni na smanjivanje proizvodnje", kaže Željko Trnka, tajnik udruge Slavonac.

I tako ona s početka teksta pomalo idilična i obećavajuća priča na kraju se izgubi u stvaranim životnim problemima. Šteta će biti ako konjogojstvo u ovom kraju opet počne stagnirati, jer bi to ugrozilo ljepotu i autohtonost pašnjaka Iva koji bi mogao postati i mala turistička ruralna atrakcija. Inače, ovakva staništa rijetka su i ugrožena Europi, a mogu se održavati i očuvati upravo ispašom stoke i redovnom košnjom.


Fotoprilog


Tagovi

Pašnjak Iva Udruga uzgajivača hladnokrvnjaka Slavonac Ptice močvarice Vrijedno stanište Poplavno područje Mrijestilište Vesna Andrić Željko Trnka Poticaji


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]