Stanovi - stari temelji obiteljskog gospodarstva

U Babinoj Gredi proteklog je vikenda održana tradicionalna manifestacija Stanarski susreti koja svojim održavanjem obnavlja zaboravljeni život na stanovima, očuvanje stanova, starih običaja, načina života, čobanskih igara, narodnih jela i govora. Udruga za očuvanje i promicanje šokačke baštine Šokadija Babina Greda, organizira već 12. put ovu manifestaciju koja se i ove godine održala na Stankovom stanu u Babinoj Gredi. Program je započeo svečanim otvorenjem, a zatim je slijedilo natjecanje stanarica u kuhanju i radnim disciplinama, čobana i čobanica u raznim igrama, predstavljanje kuharskih specijaliteta uz tamburaške sastave i pjevačke skupine, te uz dolazak konjanika maratonaca.

Budućim generacijama u naslijeđe

"Sve što radimo, radimo za opstojnost našeg sela i ostanak mladih ljudi, što je jamstvo još bolje, ljepše i veselije Babine Grede. Ponosan sam jer naše selo ima 23 udruge građana i zajedničkim radom, uz pomoć brojnih sponzora i ljudi koji rade na projektima, idemo naprijed uzdignute glave. Siguran sam da će Babina Greda budućim generacijama imati što ostaviti u naslijeđe, u kulturnom i svakom drugom smislu", rekao je načelnik općine Babina Greda Josip Krnić. Susrete je otvorenim proglasila Sunčica Lalić, predsjednica Uprave Uni Viridasa d.o.o., pokrovitelja manifestacije, tvrtke koja u Babinoj Gredi gradi elektranu na biomasu ukupne vrijednosti 50 milijuna eura.

U Babinoj Gredi elektrana i 17 ha staklenika

"Rodom sam iz Slavonije, znam što Slavoncima znače tradicija i narodni običaji i zajedno s poslovnim partnerima već četvrtu godinu podržavamo ovu manifestaciju. Vezani smo uz Babinu Gredu i zbog drugih razloga. Sljedeće godine imat ćemo otvorenje, ne samo elektrane, nego i 17 hektara staklenika, kada će početi i zapošljavanje stanovnika Babine Grede i okolice. I tada ćemo, vjerujem, svi zajedno slaviti i bit ćete sretni što ste nam pružili povjerenje i podršku za realizaciju ove velike investicije" kazala je Lalić.

Stanarski susreti - najznačajnija turistička manifestacija

Prema riječima predsjednika Udruge Šokadija Iilje Babića, Stanarski susreti su najznačajnija manifestacija koja je u turističkoj ponudi na području Općine Babina Greda i Vukovarsko-srijemske županije jer jedino stanovi postoje još na babogredskom hataru. "Na stanu se boravilo i zimi i ljeti. Zimu bi tu provodili najstariji i oni koji su sa svinjama bili na žirovanju, a poslije Đurđeva bi na stan dolazili svi koji su mogli raditi u polju ili čuvati stoku. Stanarice su bile vrsne kuharice, prelje, vezilje i tkalje, a stanari vrli kosci, orači, stolari, kolari, pčelari i govedari. Danas je, nažalost, sve manje stanova i većina je napuštena, zapuštena ili srušena. U babogredskoj katastarskoj općini je donedavno bilo preko 350 stanova, a danas ih je dvadesetak u funkciji", navodi Babić.

Stanovi su ostaci prastarih seljačkih naseobina

Stanovi su inače, ponajviše ostaci prastarih seljačkih naseobina u kojima su ljudi živjeli prije nego su ih stjerali u sela s današnjim izgledom, a zapravo dva su osnovna razloga za nestanak stanova. Ušoravanje sela i intezifikacija ratarske proizvodnje. Stan je naziv za za kuću koja se nalazila u polju blizu kakve šume u kojoj se više obitavalo zimi i predstavljala je drugi dom starih Šokaca. Uz taj stan postojale su i druge zgrade gdje se držala stoka, kao i žitni štagljevi, te guvna za vršidbu žita konjima. Stan je bio temelj zadružnog i obiteljskog gospodarstva, a izvan naseljenog mjesta znao je biti udaljen i nekoliko kilometara. Prvi stanovi datiraju iz druge polovice 18. stoljeća i danas ih je sve manje.

Ušoravanje sela i intenzifikacija ratarstva uništili stanare

Za nadati se je stoga, kako će se ova zanimljiva priredba nastaviti održavati i i u godinama koje slijede, upravo zbog očuvanja stanarske tradicije koja je odavno izumrla u obliku u kojem je nekada postojala. Tek joj se rijetki slavonski hedonisti prepuštaju, ne želeći se odreći svih pogodnosti koje stanovi pružaju onima koji još znaju cijeniti vlastiti mir u okružju netaknute prirode. I koji si dakako to mogu priuštiti. Jer danas, sve košta pa i život na stanu, koji sve više postaju pozornicom brojnih događanja poput vjenčanja, proslava rođenja djeteta, prvih pričesti i krizmi. Danas je to, jednostavno rekli bi, in i moderno. Od stare uporabne tradicije stanova je malo toga ostalo. Zato bi trebalo spasiti ono malo stanova što je ostalo kako bi se barem jedanput na godinu prisjetili stanara i stanarica, čobanskih igrara i starinskih običaja. Toga nikada dosta, jer kako se čini, jedino tradicija nam je i preostala, i jedino tradicijske vrijednosti u hrvatskom društvu, još uvijek nešto vrijede. Sve ostalo, nekako je na prodaju.