Privatizacija hotelskih tvrtki na Hvaru, nažalost, dovela je do smanjenja broja radnih mjesta, a novi turistički kapaciteti nedovoljno se grade. Udruga mladih otoka Hvara stoga nastoji osposobiti seoska obiteljska gospodarstva, kojih je čak 944 na škoju, čime bi se obogatila turistička ponuda i omogućilo propulzivnije zapošljavanje.

U tom smislu dobivena su pozitivna mišljenja dr. sc. Maje Fredotović i dr. sc. Srećka Goića, profesora Ekonomskog fakulteta u Splitu, koji su se inače bavili problematikom održivog razvoja Otoka sunca, da bi potom uslijedila podrška jedinica lokalne samouprave, a i turističke će se zajednice zasigurno uključiti u operacionalizaciju tog vrijednog projekta, kazao je Franko Milevčić u ime spomenute udruge.

Mladi se, dakle, sami pokušavaju angažirati na stvaranju kvalitetnijeg života na otoku, žele biti uključeni u gospodarske, kulturne i sportske djelatnosti u svim mjestima. Primijetili su da mnoga seoska naselja ostaju bez stanovnika, a stare kuće propadaju jer se ne koriste.

Na taj se način gubi vrijednost koja može naći vrlo dobru primjenu u turističkoj ponudi, dok bi se s druge strane sačuvala i ruralna arhitektura karakteristična za ta područja. Humac kao šansa Potencijalnu šansu, između ostalog, vide i u zaštićenom naselju Humac. Međutim, poljoprivreda, osobito ekološka, mora biti temeljna djelatnost tih seoskih gospodarstva s kojih dolaze proizvodi visoke kvalitete.

Dalmatinska su jela također sve zanimljivija brojnim turistima, tako da bi otočani na svojim imanjima mogli nuditi proizvode iz vlastitih vrtova, kuhinja i podruma.

− Prvi je korak u primjeni projekta već ostvaren, jer je udruga organizirala školu stranih jezika kroz koju je prošlo više od sto mladih otočana. Među njima je puno potencijalnih animatora, tj. komunikativnih, obrazovanih i za izazove spremnih ljudi. Oni su sposobni turistima ponuditi razne sadržaje u turističkoj sezoni, pa i izvan nje, mogu osmisliti atraktivne pakete koji će zadovoljiti njihove potrebe, pružiti im doživljaj i privući ih da se vrate.

Općina Jelsa sufinancirala je tu školu s 25 tisuća kuna, no projekt seoskih obiteljskih gospodarstava, koji uključuje i zaštitu okoliša, može se oživotvoriti jedino koordiniranom aktivnošću svih jedinica lokalne samouprave i turističkih zajednica na otoku, ali također i povoljnim kreditnim linijama s razine Županije splitsko-dalmatinske i pojedinih ministarstava − zaključio je Milevčić.

Autor: Mirko Crnčević