Proizvođači žele spasiti poplavni pašnjak Gajna!

Gajna je u kategoriji značajnog krajobraza (nekadašnji zaštićeni krajolik) zaštićena 1990. godine. Smještena je između sela Oprisavci i Poljanci. Južnu granicu Gajne predstavlja rijeka Sava, a granica se nastavlja savskim nasipom koji je na ovom području odmaknut od Save i tvori džep u koji se smjestila Gajna.

Područje je značajno kao poplavni prisavski pašnjak s karakterističnom florom i faunom. Riječ je poluprirodnom staništu nastalom dugogodišnjim djelovanjem čovjeka. Pašnjaci su se razvili krčenjem šuma za potrebe ispaše goveda. Potrebno je održati ispašu stoke na tome području kako sukcesijom ne bi opet poprimilo obilježja prvobitnog šumskog staništa. Time bi se izgubile rijetke i značajne biljne i životinjske vrste zbog kojih je Gajna zaštićena. Jedna od invazivnih vrsta, pod imenom amorfa, ugrožava naime domaću, autohtonu floru te ju je potrebno kontrolirati.

Korisnici ovog pašnjaka organizirani su u jedinu pašnjačku zajednicu koja je registrirana u Hrvatskoj, Eko-Gajna, a broji sedam članova. Oni pašnjakom upravljaju kao zadrugari, bez potrebe da se zajednički resurs razdjeljuje ili ograđuje, ili da se njime trguje.

Pad potpore za izvorne pasmine

U sklopu brojnih projekata, na Gajni su nabavljeni primjerci hrvatskih autohtonih pasmina: slavonsko-srijemsko podolsko govedo, crna slavonska svinja i posavski konj. Također se ovdje mogu u prirodnom elementu vidjeti i hrvatski ovčari koji su neodvojivi pratitelji ekstenzivnog stočarstva u Slavoniji.

Gajna godinama opstaje trudom entuzijasta, Brodske ekološke udruge i Javne ustanove za zaštitu prirode, no da bi sve dugoročno uspjelo, potrebno je ozbiljnije uključivanje poljoprivrednika. Ovaj značajni krajobraz najviše je danas ugrožen zbog neriješenog statusa zemljišta, koje je formalno u vlasništvu RH. Problem regulacije zajedničkih pašnjaka godinama se ne uspijeva riješiti, zbog čega korisnici tih prostora nisu prihvatljivi za mjere ruralnog razvoja. U zadnje vrijeme došlo je i do pada potpore za izvorne pasmine. Tako su prekrasna podolska goveda koja lutaju Gajnom možda i posljednja generacija, jer ekonomskog interesa u njihovom uzgoju jednostavno nema. To je prijetnja opstanku cijele ove kritično ugrožene pasmine s tek nekoliko stotina preostalih grla. Želja je njegovih čuvara iz Brodskog ekološkog društva da poljoprivrednici dobiju poticaje za livade, pašnjake, a time i rentabilnu proizvodnju.

Uspješnije upravljanje Gajnom

Problem je status pašnjaka (formalno u vlasništvu RH) i pad potpore za izvorne pasmine.

U jedinstvenom prisavskom poplavnom pašnjaku Gajna osnovano je suradničko vijeće u sklopu projekta Sava kultura Natura. Riječ je o jednom od prvih tijela takvog tipa u Hrvatskoj, osnovanom kako bi lokalno stanovništvo i ostali dionici u drugim sektorima mogli pridonijeti uspješnijem upravljanju tim zaštićenim područjem.

Suradničko vijeće radit će na pomirenju različitih potreba i interesa korisnika Gajne te zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti. Nositelji projekta su Zelena akcija iz Zagreba, Brodsko ekološko društvo te javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske, Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Osnovano vijeće za zaštitu poplavnog pašnjaka Gajna

Na Gajni živi 60-ak podolskih goveda, gotovo polovina hrvatske količine.

Sava kultura Natura projekt je koji se provodi u sklopu programa pretpristupne pomoći IPA 2011 - Potpora organizacijama civilnog društva u razvoju partnerstva za održivo korištenje zaštićenih područja u Hrvatskoj, uključujući potencijalna NATURA 2000 područja. Projekt je financiran sredstvima EU, a sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Republike Hrvatske.

Poplavni pašnjaci jedan su od najbrže izumirućih staništa u Europi. Poplavni pašnjaci prilagođeni su za poplave, voda im ne smeta, a opet se na njima u drugom dijelu godine uzgaja stoka. Nažalost, većina ovakvih pašnjaka pretvorena je u intenzivnu poljoprivredu koju uz probleme zagađenja i gubitka biološke raznolikosti ne podnose poplave.