Udruga OPGH-a Život pokazala izrazit interes prema spašavanju ruralnog prostora i domaćeg proizvođača hrane!
U sklopu 2. Kongresa eko i održivog turizma koji se održao prošlog tjedna Zagrebu, u Hotelu Palace, Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život s ciljem povratka i osnaživanja ključne uloge obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u proizvodnji hrane te očuvanjem višefunkcionalnog ruralnog prostora, poslavši dva člana na kongres, pokazala je izrazit interes prema spašavanju ruralnog prostora i domaćeg proizvođača hrane, a budući da je hrana ono bez čega ne možemo, prema spašavanju života u prostoru.
Tajnik Udruge, mr.sc. Miroslav Kovač, dipl.ing.agr. pod temom: "Proizvodnja domaće hrane i OPG u prostoru preduvjeti održivog turizma" i članica Udruge, Roberta Kljenak, mag.ing.agr., pod temom: "Proizvodnja zdrave hrane u funkciji održivog razvoja ruralnog turizma Osječko-baranjske županije" kroz svoja su predavanja pozvali širu javnost i pružatelje usluga u turizmu da pomognu razvitku hrvatskog sela i kontinentalnog turizma.
Utvrđeno je da su problemi koji priječe razvoj eko i održivom turizmu industrijalizacija poljoprivrede (koncentracija), dramatičan pad broja OPG-a (u zadnjih 12 godina od 10 OPG-a u proizvodnji mlijeka ostao je samo jedan).
"Kako zaustaviti egzodus, dramu i tragediju hrvatskog seljaka? Dramu koja se događa u prostoru i tragediju koja nas ostavlja siromašnima unatoč obilju mogućnosti. U mnogim selima širom Hrvatske, a osobito Slavonije, nema više onih koji su ih gradili oslanjajući se na "leđa" svojega blaga. U selima nema više goveda (blaga), danas su ruinirana i siromašna. Oni koji su ostali vrijedni su neizmjerna poštovanja. Tu je i odlazak mladih sa sela, prisiljeni su napustiti poljoprivredu, selo, zavičaj, domovinu pa i zapuštanje ruralnih područja - a stupovi održivosti su: čovjek, prostor i hrana te obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kao životna jedinica."
"Makroekonomski imperativ kazuje da je potrebito hitno zaustaviti deficit hrane, ojačati domaći uzgoj i spriječiti daljnje svekoliko osiromašivanje sela", poručuje Miroslav Kovač!
Neprijeporno je značenje razvojne funkcije ruralnog turizma u Osječko-baranjskoj županiji koji obuhvaća ekonomske, socijalne i kulturološke promjene, a čija je temeljna vrijednost susret ljudi raznolikih životnih iskustava, tradicije, kulture, vještina i znanja uz biološki motiv, stvaranja nove kvalitete življenja. Upravo stoga, ruralni turizam omogućuje bijeg od ubrzanog načina života u kojem se, zahvaljujući dnevnim obvezama i tehnološkom napretku, sve više otuđujemo jedni od drugih.
Upravo stoga, težimo miru u netaknutoj prirodi protkanoj očuvanim običajima iz prošlosti i upravo je stoga, kvaliteta ruralnog turizma osobito znamenita jer ne prolazimo "turizam doživljaja sami", već s onima s kojima u tom trenutku gradimo određene odnose.
S lokalnim stanovništvom, domaćinima i drugim gostima pa i domaćim životinjama. Kontra-svjetovi u kojima se nalazimo, a kojima sve više težimo, jasno se razlikuju od naših svakodnevnih okruženja i životnih okolnosti. Pružaju nam aktivnosti u prirodi, rekreaciju, očuvanje zdravlja, upoznavanje s uzgojem i proizvodnjom te kušanje hrane specifične za regiju i, naposljetku, ispunjavaju naše primarne psihosocijalne motive, odnosno doživljaj i emocije kao ključ intenzivnog užitka u ruralnom turizmu Osječko-baranjske županije.
Sve je više nazočna turistička potražnja, ali i lokalnog stanovništva prema obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave tradicionalnom i ekstenzivnim proizvodnjom. Priželjkuju, makar na trenutak, osjetiti život na selu.
"Zahvaljujući provedenom istraživanju o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kao mikro nositeljima ruralnog turizma, došlo se, između ostalog, do rezultata o razlozima, učestalosti i cjenovnoj prihvatljivosti posjećivanja istih od strane lokalnog stanovništva i stanovništva različitih županija Republike Hrvatske.
Kroz istraživanje je dokazano da obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima još uvijek nedostaje marketing kako bi privukli turiste i lokalno stanovništvo te tako ostvarili dodanu vrijednost za svoje proizvode i usluge te je nužno hitno promovirati domaće poljoprivredne proizvođače i njihove proizvode, oslabiti potrošnju uvoznih proizvoda kupovinom domaćih i staviti kruh u ruke domaćem čovjeku.
Kada govorimo o razvitku ruralnog područja, isti je moguć zadovoljavanjem potreba lokalnog stanovništva i gosta kako bi se stvorio prostor za gospodarski oporavak i povratak mladih. Kupnjom i konzumacijom kvalitetnih i zdravih domaćih proizvoda, štitimo prostor, štitimo identitet, štitimo tradiciju, štitimo domaćeg proizvođača, štitimo život", priča Roberta Kljenak!
Fotoprilog
Tagovi
Autorica