Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 28.12.2008.

Lovci popunili sve kapacitete

Kontinentalni turizam zimi - lovstvo

  • 1.710
  • 83
  • 0

Kontinentalni turizam zimi živi zahvaljujući lovstvu. Od lovaca prevladavaju Talijani, Austrijanci, Slovenci i Nijemci, no u Baranji očekuju i domaće goste na blagdan Sv. Vinka

Da nema Baranje, najsvjetlije točke kontinentalnog turizma države, odnosno nekoliko jakih baranjskih destinacija, hrvatski bi kontinent, poput priobalnih županija, prespavao zimski san. Baranja je, međutim, svjetionik još nedefiniranoga i godinama zapostavljanoga kontinenta - krajnji istok dokazuje da se veliki trud može isplatiti.

»Naša su lovišta trenutačno puna. Do kraja veljače gotovo da i nema slobodnoga kreveta u turističkim seljačkim gospodarstvima naslonjenima na baranjska lovišta. Baranjski turizam živi i zimi jednim dijelom zahvaljujući i poticajima koje smo dobili od ministarstava turizma i poljoprivrede«, kaže Janja Čeliković, dugogodišnja voditeljica turističkog ureda Belog Manastira, koja je, uz županijske vlasti, najzaslužnija za procvat baranjskog turizma.

Dodaje da su vlasnici turističkih gospodarstava voljni raditi zimi, odnosno kako za blagdane imaju mnogo posla.
»Stalno nešto kapa; sada imamo domjenke, pa dolazi novogodišnje slavlje, a nakon Nove godine počinju tradicijski blagdani poput Sv. Vinka, koji ponovo dobro napune baranjske kapacitete«, ističe Janja Čeliković.

Zanimljivo je da su Mađari najbrojniji jednodnevni gosti. U Baranju dolaze na fiš-paprikaš i slične specijalitete, obilaze vinske ceste ili samo uživaju u šetnjama. Kod lovaca prevladavaju Talijani, Austrijanci, Slovenci i Nijemci. Od hrvatskih građana, ističe sugovornica, lovom se najradije bave Dalmatinci. Osječko-baranjska županija ima najviše registriranih turističkih seljačkih gospodarstava, njih 56, dok je Zagrebačka županija na drugome mjestu s 30 registriranih objekata.

U Hrvatskoj, rekla nam je Dijana Katica, predsjednica Uprave »Hrvatskog farmera«, ima 359 registriranih turističkih seljačkih gospodarstava. Međutim, izuzmemo li Baranju, kontinentalni turizam daleko je od maksimalne iskoristivosti koja bi se jednog dana mogla postići s obzirom na potencijal.

»Kontinent radi i zimi, objekti će oživjeti pred Novu godinu, a onda slijedi zatišje do proljeća. Proljeće i jesen najjača su godišnja doba za kontinentalni turizam. Izuzetak je Baranja, gdje cijela destinacija živi s turizmom i za turizam, što daje sjajne rezultate«, tvrdi Katica.

Cilj je, naravno, da kontinent, kada već obala to ne može ili ne želi, radi cijelu godinu. Poznato je da se kontinentalni turizam dosad zanemarivalo, a posljedica toga je da u ukupnom turističkom prometu sudjeluje s jadnih pet posto. Ministar turizma Damir Bajs u više je navrata istaknuo da će mu razvoj kontinenta biti jedan od prioriteta.

I Dijana Katica, koja je poznata upravo po tome što se više od desetljeća bori da i unutrašnjost dobije pravo glasa, naglašava kako kontinentalni turizam zahtijeva jaču promidžbu, odnosno nove vidove potpore. Raznovrsnija i dinamičnija promidžbena kampanja i moderniji pristup poslu probudili bi još jednu točku svjetskog značaja - Plitvička jezera.

Posljednjih godina inertno vođen Nacionalni park Plitvička jezera zimi uranja u san. Hoteli će, istina, također živnuti oko Nove godine, a onda će gosti do proljeća dolaziti na kapaljku, što nije dobro s obzirom na plitvičku reputaciju i blizinu Zagreba i Dalmacije. Izuzetak su snježne zime kakvih, doduše, posljednjih godina nije bilo.

»Da su zime pune snijega, onda bi i na Plitvicama bilo mnogo više gostiju. Snježna idila, odnosno mogućnost skijanja u Mukinjama, privuče mnogo Zagrepčana i Dalmatinaca. Kada nema snijega, plitvički hoteli žive od kongresnih gostiju«, kaže Veronika Mihaljević, voditeljica zagrebačkog predstavništva tog nacionalnog parka. Za razliku od hotela, zimi dobro radi privatni smještaj na plitvičkom području, a umjerene cijene i kvalitetni apartmani glavni su razlozi za dobru popunjenost i izvan glavne sezone.

Zima na Plitvičkim jezerima

Zimski vikend-aranžmani do kraja ožujka u najpoznatijem plitvičkom hotelu »Jezeru« stoje od 650 kuna, pet dana je 1250 kuna, a sedam 1400 kuna. Hotel »Grabovac« je povoljniji, pa će tri dana stajati 530 kuna, a pet tek 820 kuna. Plitvička jezera poznata su po novogodišnjim dočecima, odnosno po pikniku prvog dana godine, no ta egzotika ima svoju cijenu. Tako novogodišnji doček u »Jezeru« stoji 2700 kuna (od 31. prosinca do 4. siječnja). U cijeni su, osim novogodišnje večere, među ostalim uračunate ulaznice u nacionalni park tijekom cijelog boravka, skijanje, sanjkanje i uporaba vučnice u ski-centru Mukinje, piknik u restoranu Poljana i vožnja brodom.
Davor Verković

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]