Voćarstvo je u korovu!

15.-ta po redu županijska, 11.-ta regionalna i 9.-ta međunarodna izložba jabuka u Đakovu okupila je u svrhu razmjene znanja i iskustava brojne voćare koje guše trgovački lobiji, nepoštena trgovačka praksa, minimalne, a nametnute cijene, nepoštivanje zakona, naplate, deficit hladnjača i skladišta te kao i sve ustale, uvoz tuđeg proizvoda.

15. Jabukini dani u Đakovu

Uzimajući u obzir da je Hrvatskoj voćarskoj zajednici cilj biti subjekt, a ne objekt na tržištu, predano se bore te tako nastoje ne pokleknuti umjetno stvorenoj krizi zbog koje brojni hrvatski voćari ne ostvaruju zavrijeđeni profit. U nas se, međutim, udomaćila navika "mogu sam" zbog koje su brojni posjekli voćnjake te tako proizvodnje spremili u ropotarnicu povijesti.

Tuđe stare jabuke iz hladnjače postižu zamašne cijene, a naše jedva minimalac?

"S obzirom na to da umjetno stvorena prehrambena ovisnost Hrvatske o Europskoj Uniji dovodi naše poljoprivrednike, proizvođače do ekonomski neodržive razine, moramo se što hitnije okrenuti domaćim resursima. Naime, budući da je poljoprivreda tvornica na otvorenom, ove su nas godine zafrknule i elementarne nepogode koje su narušile potencijalnu proizvodnju od predviđenih 130.000 t jabuka koja bi dokazala našu samodostatnost i spremnost za izvoz.

Slavonija je nekad hranila Jugoslaviju, kako sad ne može hraniti Hrvatsku?

Nekadašnja prodajna cijena jabuka s "dvorišta" kretala se oko 2,50 - 3,00 kn, a danas se zbog davanja jabuka trgovačkim centrima ili hladnjačarima ne zna kolika je ista do obračuna koji je često u petom, šestom ili osmom mjesecu, što nas, s obzirom na trud, vrijeme i ulaganje jako žalosti", priča Mladen Dobreš, predsjednik Udruge Voćara, vinogradara i povrćara općine Sv.Martin na Muri i tajnik međimurskih voćara koji bi probleme riješio udruživanjem u proizvođačku organizaciju i uređenjem tržišta. Žalosti ga, također, što u poljoprivredi nisu stvoreni uvjeti na temelju kojih se može zarađivati.

"Kod nas je najveći problem tržište zbog kojeg je proizvodnja jabuka neisplativa. Tehnologiju proizvodnje smo svladali. Svladali smo navodnjavanje, sustave zaštita od tuča. Ali guši nas tržište. Kad im damo 100 tona jabuke, 10 tona nestane. Od preostalih 90 t, 20% proglase drugom klasom, 10% industrijom.

Guše našu proizvodnju! Njihovi nas mehanizmi dovode do cijene za extra prvu klasu u iznosu od 1,20 kn što je ispod časti naših jabuka. Kod nas ne postoji prva klasa. Mi trgovcima dajemo ekstra prvu klasu promjera od 7 do 8,5cm. Svaka država drži do svoga, samo naša ne. Kad u Austriju izvezete jabuku, 10 inspektora ju pregleda te vam sigurno vam dva šlepera vrate. A kad mi želimo izvoziti, kontrolu obavljaju naši ljudi", priča Tomislav Horvat, predsjednik Međimurske udruge za integriranu proizvodnju voća.

Za koga je Zakon o klasiranju voća?

Osim prethodne problematike, voćare brine i nepoštivanje Zakona o klasiranju voća na osnovu kojeg se promjer jabuke od 6 cm u Europi smatra prvom klasom, dok Konzum iziskuje sedam i više cm za prvu klasu. Tko će koga, nego svoj svoga?

O Zakonu glede nepoštene trgovačke prakse odlučuju trgovački lanci?

Nastavljajući u tom ritmu, u sportskoj se dvorani na okruglom stolu pod nazivom: Hrvatsko voćarstvo na prekretnici: propast ili novi početak, ukazalo na najnoviji primjer izrade zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi u kojem nisu sudjelovali proizvođači, nego trgovci. Opet se oštetilo hrvatskog poljoprivrednika, a uzvisilo onoga koji narušava stabilnost hrvatske poljoprivrede, sela, tradicije i baštine. Sada se, na kraju svega, postavlja hipoteza: dok se odnos države prema obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, selu, poljoprivredi i proizvođačima ne podigne na višu razinu svijesti, hrvatska će poljoprivreda sve dublje tonuti u korov.