Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Konferencija
  • 13.10.2014. 11:50

Snaga hrvatske hrane - poljoprivreda 2030. godine?

Poslovni dnevnik organizira konferenciju Snaga hrvatske hrane koja će se održati 11. studenog 2014. na Poljoprivrednom Fakultetu u Osijeku, s početkom u 10 sati.

Foto: depositphotos.com
  • 789
  • 25
  • 0

Kako potaknuti veću proizvodnju u primarnoj poljoprivredi? Veća proizvodnja je uvjet kako bi se mogle osigurati dovoljne količine hrane za potrebe domaćeg tržišta, smanjenje uvoza i povećanje izvoza, te otvaranje novih radnih mjesta. Hrvatska godišnje prosječno uveze oko 290 tisuća tona voća i povrća. Da bi se ta količina dopremila na naše tržište, trebalo bi odjednom angažirati 12.500 tegljača, a ilustrativno rečeno, radilo bi se o koloni vozila od Zagreba do Splita. Svaki dolar izvoza opterećen je s gotovo devet dolara troška na uvoz.

Snaga hrvatske hrane

U pet godina, od 2009. do 2013., na izvozu proizvoda koji se naslanjaju na stočarski sektor ostvaren je ukupan prihod od tek 740 milijuna eura, dok je istodobno na uvoz istovjetnih kategorija proizvoda potrošeno više od 2,12 milijardi eura.

Svaki euro zarađen u izvozu opterećen je s tri eura utrošena na uvoz.

Slične brojke krase i statistiku svih ostalih segmenata proizvodnje osnovne hrane u Hrvatskoj, a iz njih neosporno proizlazi nužnost formiranja nove paradigme funkcioniranja poljoprivredno-prerađivačkog sektora u Hrvatskoj.

Snaga hrvatske hrane ciklus je stručnih okruglih stolova koji su se tijekom 2013. i 2014. u organizaciji Poslovnog dnevnika afirmirali kao mjesto susreta proizvođača, predstavnika relevantnih državnih i lokalnih institucija, te znanstvene zajednice u svrhu poboljšanja dijaloga, te promoviranja novih ideja, koncepata i prijedloga koji bi rezultirali povećanjem hrvatskih kapaciteta proizvodnje hrane, kao ključnog preduvjeta budućeg održivog, kako ekonomskog, tako i šireg društvenog razvoja.

Na okruglim stolovima dosad su obrađene sljedeće teme: Mlijeko i mliječne prerađevine, Meso, Tjestenine i pekarske proizvode, Riba i vino, Voće i povrće, a slijede: Slastice i Eko proizvodnja. Konferencija Snaga hrvatske hrane središnji je događaj i vrhunac tih dvogodišnjih napora, s ambicijom da preraste u tradicionalno edukativno-konferencijsko okupljanje svih ključnih dionika u sektoru proizvodnje hrane i prehrambenih sirovina.

Zašto konferencija?

Usprkos crnim brojkama, evidentno je kako prostora za uspjeh u hrvatskoj poljoprivredi ima. Primjerice, izvoz govedine uvećan je sa 570 tona iz prvog polugodišta 2013. na čak 2792 tone u drugom polugodištu. Odnosno, u 2012. izvoz govedine iznosio je 1.072 tone, a u 2013. zabilježen je izvoz od 3.362 tone tog mesa. S druge strane, često se navodi kako je osnovni problem hrvatske poljoprivrede činjenica, da prosječno hrvatsko poljoprivredno gospodarstvo obrađuje tek 5,6 hektara.

No, Talijani imaju tek nešto veći posjed pa ostvaruju višestruko veći prihod, dijelom zbog proizvodnje dohodovnijih kultura, a dijelom zbog snažnog udruživanja. Utoliko je jasnije kako nova politika razvoja prehrambenog sektora u Hrvatskoj mora biti utemeljena na primjerima izvrsnosti koji danas postoje unutar domaće poljoprivrede, ali i u razvijenijim zemljama te promjeni ustaljenih i zastarjelih modela rada koji su u tom sektoru i dalje iznimno prisutni. Radi se o sveobuhvatnom, dugotrajnom i kompleksnom procesu čiji je neizostavni dio kvalitetna komunikacija svih uključenih u taj sektor.

Želja Poslovnog dnevnika je da organizacijom edukativno-konferencijskih događanja u okviru projekta Snaga hrvatske snage potakne što bržu i uspješniju distribuciju znanja potrebnog domaćim poduzetnicima u prehrambenom sektoru kako bi ostvarili željeni poslovni uzlet.

Konferencija se sastoji od nekoliko dijelova: jedne centralne panel diskusije te četiri edukativne radionice na četiri različite teme, koje će se paralelno događati. Kao uvod u panel diskusiju odnosno radionicu, planirana je uvodna prezentacija ili case study u trajanju od 15 do 20 minuta.

Središnja panel diskusija - hrvatska poljoprivreda 2030. godine

Razvoj osnovne poljoprivredne proizvodnje s jedne je strane osnovno pitanje nacionalnog razvoja, a s druge možda i najrazvijeniji dio zajedničke politike Europske unije. U takvim okolnostima jasno je kako Hrvatska svoju dugoročnu strategiju razvoja poljoprivrede mora formirati prema vlastitim nacionalnim ciljevima, ali u okvirima ciljeva dogovorenih na široj, europskoj razini. Dakako, ti ciljevi često nisu usklađeni, ali niti jednodimenzionalno orijentirani isključivo na performanse poljoprivredne proizvodnje, već su neodvojiv dio šireg društveno-ekonomskog modela razvoja ruralnih područja.

Kako je restrukturiranje tako velikog i kompleksnog sustava poput poljoprivrednog - posao koji prve održive rezultate pokazuje tek nakon minimalno 15 godina, nameće se nužnost formiranja srednjoročne nacionalne poljoprivredne strategije. Pojednostavljeno rečeno, da bismo odlučili kako unaprijediti hrvatsku poljoprivredu, a potom i te naše mjere branili u sklopu formiranja zajedničkih europskih politika, prvo moramo odrediti koji su nam ciljevi. Kako bi hrvatska poljoprivreda trebala izgledati 2030. godine? Koliko proizvodnje želimo, kakve, gdje i od strane koliko subjekata? Kakva ona mora biti da bi omogućila razvoj ruralnih područja?

Ovo su osnovna pitanja na koja odgovore mora dati nacionalna politika, uz sudjelovanje svih relevantnih dionika, proizvođača, industrije i znanstvene zajednice. Centralna panel diskusija na konferenciji Snaga hrvatske hrane zamišljena ja kao poticaj početku šire društvene rasprave o ovoj problematici. Panel će trajati 105 minuta (15 minuta uvodna prezentacija, 90 minuta rasprava), a uvodna prezentacija bit će Prezentacija strategije i modela razvoja poljoprivrednog sustava jedne od razvijenih zemalja srednje Europe (Austrija, Njemačka).

Teme panel diskusije:

  • Koliko hrane i kakve Hrvatska može proizvoditi do 2030. godine?
  • Trebamo li se specijalizirati za određene segmente, a neke možda napustiti?
  • Kako je društveno i ekonomski najefikasnije raspodijeliti državno poljoprivredno zemljište?
  • Koju infrastrukturu država mora osigurati za održivi razvoj poljoprivrede i ruralnih krajeva?
  • Kako optimalno iskoristiti sredstva iz europskih fondova?
  • Kako povećati fundus znanja u domaćoj poljoprivredi? Kako postići dodanu vrijednost domaće proizvodnje osnovne hrane?

Foto: depositphotos.com


Dokumenti


Tagovi

Konferencija Snaga hratske hrane Poslovni dnevnik Izvoz govedine Poljoprivredni sektor Prehrambeni sektor Udruživanje Edukativle radionice Diskusija Distribucija znanja Ruralni razvoj Strategija proizvodnje EU fondovi Hrana Uvoz Radna mjest

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle od 6 sjemenki uguranih u obično vulgaris zemlju izniklo je 4 mladice. Nije još vrijeme za sadnju ali klijavost sjemenki kakve jesu je solidna. Ove će biti probno posađene kad još malo ojačaju pa kako im bude.