Prstenovanje prvih kokoši hrvatica u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Kokoš Hrvatica nastala je području Podravine i Međimurja oko I. svjetskog rata. Zbog svoje odlične nesivosti i malih zahtjeva brzo se raširila po sjeverozapadnoj Hrvatskoj. dine 1936. proglašena je pasminom, a 1937. dobila je ime kokoš hrvatica. Dolaskom sljedećeg velikog svjetskog rata daljnji rad je zaustavljen. Nakon toga dolazi do uvođenja i širenja svjetskih poznatih pasmina, a naša skromna koka hrvatica se zadržala na nekim obiteljskim gospodarstvima u sjeverozapadnom dijelu Lijepe naše.

Nakon 50 godina ponovo je formirano matično jato, no opet Domovinski rat to zaustavlja. Tek u zadnjih desetak godina počinje više ili manje uspješno formiranje matičnih jata u kontinentalnom dijelu, ali također i u Dalmatinskoj zagori.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 13. lipnja prstenovane su prve kokoši kupljene iz matičnog jata Virovitičko-podravske županije. Gordana Duvnjak iz Hrvatske poljoprivredne agencije je uzgajivačima predočila kakav fenotip je poželjan i na što trebaju obratiti pažnju. Po riječima profesora Zlatka Janječića morat će se provesti ozbiljan selekcijski rad jer geni još nisu dovoljno ustaljeni i na mnogima se nalaze atavizmi drugih boja. Samu selekciju je nemoguće napraviti na malom broju jedinki. No povećanjem populacije i samim tim bolja mogućnost odabira dat će pomoći će da se dobije ustaljeni fenotip koji će dobro prenositi svojstva.

Većina članova Udruge koka hrvatica su već iskusni uzgajivači malih životinja i samim tim imaju iskustva u selekcijskom radu.Također se očekuje prstenovanje druge grupe kokoši u srpnju. Postoji velika zainteresiranost poljoprivrednika za ovu pasminu pogotovo što u ova turbulentna vremena mala poljoprivredna gospodarstva traže svoje mjesto pod suncem i način opstanka. Ovakve proizvodnja hrane, koja nije industrija živih bića i proizvoda od njih, sve je više tražena u EU pa se nadam da će i naši mali proizvođači znati iskoristiti svoju priliku.

Autor: Darija Marković, dipl. ing. agr.