Na 59. Seminaru biljne zaštite koji se održao u Opatiji, bilo je nazočno nešto više od 400 sudionika. Teme seminara bile su aktualne, donijele su nove spoznaje i saznanja koja se mogu primijeniti na terenu.
Na Seminaru biljne zaštite koji se od 10. - 13.2.2015. održao u Opatiji, bilo je nazočno nešto više od 400 sudionika, stručnjaka iz područja biljnog zdravstva.
Godišnje seminare biljne zaštite organizira Hrvatsko društvo biljne zaštite kako bi se osigurao transfer znanstvenih postignuća na području zaštite bilja u praksu te radi unaprjeđenja suradnje svih relevantnih dionika iz područja fitomedicine: znanstvenika, djelatnika Ministarstva, savjetodavaca, proizvođača i distributera sredstava za zaštitu bilja i krajnjih korisnika, agronoma u tvrtkama koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom te individualnih poljoprivrednih proizvođača.
Rad 59. seminara biljne zaštite bio je organiziran u pet sekcija i dva okrugla stola. Sekcije su uključivale Novosti iz fitofarmacije, Aktualnosti s terena, Novi štetni organizmi i novi problemi u zaštiti bilja, Integrirana zaštita bilja te Šumarska sekcija.
Seminar je otpočeo s dva plenarna izlaganja. Održana su i dva okrugla stola koja su se bavila gorućim temama i problemima vezanim za struku. Jedan okrugli stol bavio se edukacijom za sigurnu uporabu pesticida, a drugi položajem integrirane zaštite bilja u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i Programu ruralnog razvoja 2015. - 2020.
Okrugli stolovi održani su uz pomoć uvodničara kojih je bilo po troje za svaki okrugli stol i koji su održali uvodna predavanja. Osim plenarnih i uvodnih predavanja na okruglim stolovima, ukupno su na seminaru bila prijavljena 62 rada od čega 15 u Šumarskoj sekciji. Održano je 59 izlaganja (13 u Šumarskoj i 46 u ostalim sekcijama) koja su bila na zavidnoj stručnoj i prezentacijskoj razini, a odabrane teme su od sudionika skupa ocijenjene kao iznimno korisne i aktualne.
U prvom plenarnom izlaganju predstavljene su aktivnosti Društva koje u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje radi na uspostavljanju jedinstvenog pojmovnika iz područja zaštite bilja koji se unosi u nacionalnu elektroničku bazu strukovnog nazivlja STRUNA. Cilj je ovih aktivnosti izgradnja i usuglašavanja jedinstvenog hrvatskog strukovnog nazivlja iz područja zaštite bilja. Izravan rezultat biti će oblikovanje osnove za izradu Rječnika zaštite bilja, čime bi bila omogućena jednoznačna uporaba nazivlja u priručnicima, srednjoškolskim i sveučilišnim udžbenicima, uputama za uporabu sredstava za zaštitu bilja i sl.
Također bi se time omogućilo unošenje usustavljenih fitomedicinskih naziva u hrvatsku jednojezičnu i višejezičnu opću i predmetnu leksikografiju. Dugotrajni je rezultat ove aktivnosti senzibiliziranje stručnjaka za potrebu stvaranja hrvatskoga stručnoga nazivlja na utvrđenim terminološkim načelima.
Drugo plenarno izlaganje bilo je posvećeno Hrvatskoj agronomskoj komori i zakonu koji će uskoro biti donesen, čime će se omogućiti uspostava jedinstvenog registra osoba koje imaju agronomsko obrazovanje i ovlaštenja za obavljanje određenih poslova vezanih uz savjetodavni rad u poljoprivredi.
Okrugli stol Izobrazba profesionalnih korisnika, distributera i savjetnika za održivu uporabu sredstava za zaštitu bilja moderirala je Tatjana Masten Milek. Na okruglom stolu bilo je oko 150 sudionika. Uvodna izlaganja održali su Vlado Novaković iz Ministarstva poljoprivrede i Aleksandra Raić iz Savjetodavne službe te Željko Krajačić iz Zagrebačkog učilišta.
U izlaganjima djelatnika Ministarstva prikazani su svi učinjeni koraci vezani uz provedbu izobrazbe te je istaknuto što se još očekuje od organizatora izobrazbe, kao i vremenski okviri za provođenje daljnjih aktivnosti kako bi se do zadanog roka omogućilo svim obveznicima izobrazbe da istu završe i steknu uvjete neophodne za obavljanje svojih djelatnosti (provođenje mjera zaštite bilja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, distribucija sredstava za zaštitu bilja te obavljanje savjetodavnog rada iz područja zaštite bilja).
Kolege iz Savjetodavne službe te gospodin Željko Krajačić iznijeli su dosadašnje rezultate provedbe edukacije koja je počela u prosincu. Također, istaknuli su neke probleme koji otežavaju ili usporavaju rad na edukaciji. U raspravi koja je bila vrlo zanimljiva istaknuti su neki problemi koje su uočili dosadašnji korisnici izobrazbe, ali i problemi na koje ukazuju provoditelji. Jedan je svakako opsežan administrativni posao koji prati svaku izobrazbu i prema procjenama provoditelja izobrazbe odnosi jako puno vremena. Tu je istaknuto da je početkom veljače postala aktivna elektronska baza podataka FIS u koju se obavezno moraju unositi svi podaci o izobrazbama (najave tečajeva s detaljnim rasporedom grupa i predavača, upis polaznika tečajeva, rezultata ispita i slično).
Rasprava se vodila i oko ispitnih pitanja i provjera znanja, a zaključak je da u setu od gotovo 400 pitanja koja je dalo Ministarstvo, predavači mogu izabrati pitanja koja su usklađena s vrstom i strukturom polaznika. Istaknuto je da će u veljači početi i izobrazba distributera i savjetnika, raspravljene su kompetencije polaznika ove izobrazbe, a Ministarstvo je istaknulo da će se pitanja za distributere i savjetnike razlikovati po težini. Pitanja će na vrijeme biti na raspolaganju organizatorima izobrazbe.
Jedan od problema koji je posebno naglašen da neki vlasnici OPG-a nisu kvalificirani za pohađanje izobrazbe jer nemaju završeno osnovnoškolsko obrazovanje. Sudionici smatraju da rješenja koje je ponudilo Ministarstvo nisu adekvatna. Naime ti poljoprivrednici se prema naputku Ministarstva usmjeravaju na ekološku poljoprivredu u kojoj se ne primjenjuju kemijska sredstva za zaštitu bilja, ili na primjenu sredstva za zaštitu bilja koja su registrirana za male korisnike.
Okrugli stol na temu Integrirana zaštita bilja u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i Programu ruralnog razvoja 2015. - 2020. moderirala je Renata Bažok. Prisutno je bilo 80-ak sudionika. Uvodna predavanja održali su Branka Palčić, Nataša Lojen i Željko Herner. Teme su bile programiranje i provedba agrookolišnih mjera u Programu ruralnog razvoja 2015. - 2020. te posebno interesantna tema o položaju integrirane zaštite bilja i održive uporabe pesticida u Programu ruralnog razvoja.
Dobili smo informaciju da su u tijeku zadnje ispravke i finaliziranje Programa ruralnog razvoja čije se usvajanje očekuje uskoro. Na jednom primjeru pojašnjeno je kako se programiraju mjere i kako se određuje visina potpora za pojedinu mjeru. Potpore osigurane za pojedine mjere predstavljaju razliku u prihodu onih koji prihvaćaju pojedine mjere u odnosu na one poljoprivrednike koji primjenjuju uobičajenu praksu. Istaknuto koje su sve mjere u kojima se u dijelu agro-okoliša mogu ostvariti dodatna plaćanja.
Nažalost, saznali smo da integrirana zaštita bilja, iako je bilo predviđeno, nije ušla u Program ruralnog razvoja te da neće biti dodatno financirana iz sredstava EU. Ipak, u slijedeće dvije godine integrirana zaštita bilja će u dosadašnjem obliku biti financirana iz nacionalnih sredstava.
U tom periodu potrebna je organizirana akcija zakonodavca, struke i znanosti kako bi se pripremio prijedlog osnovne i napredne razine integrirane zaštite bilja, čime bi se omogućilo da oni koji provode naprednu razinu integrirane zaštite bilja ipak ostvare pravo na dodatna plaćanja iz sredstava predviđenih u Programu ruralnog razvoja.
Istaknuta su dva prijedloga, jedan da se osnuje nacionalno savjetodavno tijelo koje bi radilo na pripremi novog prijedloga, a drugi da se za ovaj posao zaduže povjerenstva za izradu tehnoloških uputa za integriranu zaštitu bilja.
Također, istaknuto je da bi trebalo razmotriti (a mogućnost za to postoji) pripremiti prijedlog nekih novih mjera ili istraživačkih programa koji bi imali za svrhu razvoj i primjenu metoda zaštite bilja koje se uklapaju u načela integrirane zaštite bilja. Svi su se složili da je zajednički rad zakonodavaca, struke i znanosti neophodan kako bi se to realiziralo. U tom smislu organizator skupa pripremit će zaključke i prijedlog Ministarstvu poljoprivrede.
U sekciji Novosti iz fitofarmacije prvi je puta bilo vrlo malo izlaganja o novim sredstvima za zaštitu bilja. Razlog je dosta veliki zastoj u registracijama novih i re-registracijama postojećih sredstava za zaštitu bilja, na što su ukazali pojedini sudionici u raspravi. Sličan problem prisutan je i u drugim zemljama, o čemu nas je u svom izlaganju izvijestila Bojana Zgonec. U raspravi je postavljeno pitanje zašto se o novim pripravcima koji su u postupku registracije u ovom stručnom dijelu ne smije izlagati.
Tumačenje inspekcije je da se radi o promidžbi koja prema uredbi EU nije dozvoljena sve do trenutka dok sredstvo ne dobije dozvolu za promet. Struka se s ovim tumačenjem teško može složiti zato što smatramo da se radi o stručnom skupu na kojem se prezentiraju rezultati istraživanja i nije jasno zašto se predstavljanje nadolazećih rješenja za neke probleme smatra promidžbom. Prema tom tumačenju, niti jedna nova djelatna tvar bilo kojeg SZB ne bi mogla biti predstavljana niti na jednoj znanstvenoj ili stručnoj konferenciji u svijetu, a svi smo svjedoci da to nije tako. U tom smislu organizator skupa nastavit će dijalog s nadležnom inspekcijom.
U sekciji Aktualnosti s terena analizirani su problemi koji su se javili tijekom 2014. a na primjerima dobre prakse pokazano je što se moglo učiniti i do koje mjere je struka zaista imala alate da u danim klimatskim uvjetima spriječi epidemijske pojave nekih biljnih bolesti i nekih štetnika.
Sekcija Novi štetni organizmi i novi problemi u zaštiti bilja donijela je niz izlaganja u kojima su predstavljeni problemi i opasnosti koje nam donose novi štetni organizmi koji su utvrđeni na području Hrvatske, tu svakako treba istaknuti opasnog štetnika, azijsku strizibubu koja se pojavila u ozbiljnim razmjerima u 2014. Program suzbijanja organiziralo je Ministarstvo poljoprivrede, a proveo Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo. Tu su i neki drugi vrlo opasni organizmi koji prijete Hrvatskoj (Xylella fastidiosa) te neki koji su se pojavili u većim razmjerima. Prikazani su i problemi zaštite novo uvedenih kultura na područje Hrvatske (aronija, batat, neke vrste tikvi, papaja).
Ove kulture reklamiraju se kao kulture koje ne napadaju štetni organizmi, što je potpuno netočno jer je činjenica da ih napada veliki broj polifagnih štetnika te da nema proizvoda koji su na tim kulturama registrirani za suzbijanje štetnih organizama.
U sekciji Integrirana zaštita bilja prezentirani su novi pristupi suzbijanju štetnih organizama koji se temelje na primjenama različitih nepesticidnih metoda (masovni ulov feromonima agregacije na velikim površinama, metoda konfuzije, push-pull strategija suzbijanja repičinog sjajnika) te je ukazano na različitu sortnu osjetljivost pojedinih kultura na uzročnike biljnih bolesti. Pokazano je kako primjena nekih mikrobioloških pripravaka učinkovito smanjuje napad biljnih bolesti te je ukazano na važnost poznavanja dinamike nicanja pojedinih vrsta korova za postizanje dobrog uspjeha kod primjene herbicida.
Šumarska sekcija okupila je znatan broj izlagača i vrlo kvalitetnih radova. Sudionici su rad sekcije ocijenili iznimno dobrim s obzirom da je ukazano na neke nove dolazeće probleme kojima će se struka u budućnosti više baviti. Također, raspravljano je o štetnim organizmima koji su se u posljednjih nekoliko godina počeli pojavljivati u većim razmjerima, a prikazane su i neke mogućnosti praćenja i suzbijanja odnosno detekcije pojedinih štetnih organizama.
Zaključno može se reći da su teme seminara bile aktualne, donijele su nove spoznaje i nova saznanja koja se mogu primijeniti na terenu. Aktualnost tema pokazala je popunjenost dvorana koja je cijelo vrijeme skupa bila na zavidnoj razini.
Izvor: Agronomski fakultet, Zagreb
Povezana biljna vrsta
Sinonim: Kren, ren | Engleski naziv: Horse radish | Latinski naziv: Armoracia rusticana P. Gaertn., B. Mey. et Schreb.
Hren je višegodišnja biljka i uzgaja se zbog zadebljalog podanka (rizoma), a jednogodišnji izboji podanka koriste se za reprodukciju (razmnožavanje). Iz podanka se razvije... Više [+]Tagovi
Otvoren Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru: Ovo su najvažnije poruke
"Baranjski bećarac" dobio titulu najbolje kulturne manifestacije u 2023.
SALORI: Treba jasno propisati tko snosi odgovornost za štete od divljači u poljoprivredi
Maloj destileriji s Korduna veliko priznanje - iz Londona stigla srebrna medalja za gin
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Samo neke je već obrao mraz , kod mene dio Čačanke rodne , tako da preporučam da se ne sadi u većem broju , jer je puno osjetljivija od primjera Više [+]
