Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ribolovna udruga za tradicijski ribolov Hanja
  • 10.12.2016. 07:30

Nekad se od ribarenja živjelo, a danas nam se brani

"Kada je riječ o tradicijskom ribolovu na slatkim vodama, potrebno je promijeniti Zakon o slatkovodnom ribarstvu što smo u nekoliko pokušaja predlagali, ali nije došlo do pomaka."

  • 5.414
  • 670
  • 0

"Eh, kako se nekada ribarilo u ovim našim krajevima, a unatoč tomu bilo je u izobilju raznovrsne ribe. Neki su stanovnici od ribolova živjeli, mnogi dopunjavali kućne prihode i koristili ribu u svakodnevnoj prehrani. Ribolov je ovdašnjim stanovnicima bio važan izvor prihoda", prisjeća se Zdenko Friš, član Ribolovne udruge za tradicijski ribolov Hanja iz Repušnice koja puno radi na promicanja tradicijskih, turističkih, ekoloških, gospodarskih, sportskih i drugih vrijednosti u Parku prirode Lonjsko polje.

Zatekao sam ga jesenas s kolegom iz udruge Krunoslavom Belnićem na manifestaciji Prvi festival gljiva u Prijamnom centru Repušnica na ulazu u PP Lonjsko polje gdje su izložili i prezentirali razne vrste mreža, odnosno stare alate s kojima su njihovi pradjedovi, djedovi i očevi, pa i sami nekada lovili ribu.

Tradicijski ribolov na slatkovodnim vodama zabranjen

Izložili su rajtericu, mreža za ribolov u polju, sačmu, vrške, križak, šajtal i nekoliko drugih mreže koje se, kažu, postavljaju u vodi.

"Nažalost, danas je taj tradicijski ribolov zabranjen, na ovim prostorima u Lonji, Trebežu i drugim vodotokovima, ali i na poljima kada se izlije rijeka Sava, više se ne smije loviti ovim alatima. Oni nam sada služe samo za to da na raznim manifestacijama pokazujemo kako izgledaju i da zainteresiranima objašnjavamo kako su se postavljali, odnosno kako se nekada sa njima lovila riba", kaže Belnić.

"Ja sam bio među zadnjim ribolovcima u toj generaciji do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, koja je imala dozvole za privredni riblov. Imali smo po 25 alata, za svaki alat markicu, za svaku mrežu se znalo čijea je. U rijeci Lonji koja se ulijeva u Savu uvijek je bilo raznih vrsta riba, najviše smo lovili soma, štuku, šarana, deveriku, babušku i druge sitnije ribe", ističe Friš koji je bio i ribočuvar, pa odlično pozna stanje ribljeg fonda i podsjeća da je Lonjsko polje najpoznatije mrijestilište šarana u Europi.

Koprive zadržavale svježinu ribe

Kaže da je riba nekada bila glavna hrana stanovnicima sela u Lonjskom polju, od ribe se pripremao fiš-paprikaš, pekla se na razne načine, poseban specijaliteti su šaran i deverika na rašljama. Riba se i sušila, najčešće štuka, babuška, deverika i onda se tijekom zime kuhala ili pekla.

Među starim ribolovnim alatima bio je izložen i pleteni sepet, odnosno runjak, kako ga zovu tamošnji stanovnici, koji se inače najčešće koristi u poljoprivredi i na gospodarstvima.

Tradicijski ribolov na slatkovodnim vodama

"Sada to malo tko zna da je on nekada služio za nošenje ribe na tržnicu kada su ljudi živjeli od ribarenja i prodavali ribu u Kutini. U sepet su stavljane koprive, a u njih riba koja je u koprivama puno duže zadržavala svježinu", otkriva Zdenko Friš nekadašnji zanimljiv način čuvanja ribe od kvarenja kada, kaže, nije bilo hladnjaka i zamrzivača.

Inicijative za izmjenu zakona

Zdenko Smetko, tajnik Ribolovne udruge za tradicijski ribolov Hanja nada se da će se nešto ipak uskoro promijeniti. "U posljednje vrijeme se u ribolovnim udrugama našeg područja dosta raspravlja da se dopusti tradicijski ribolov što bi zainteresiranima omogućilo korištenje nekih sada zabranjenih ribolovnih alata. Nadam se da će te inicijative zaživjeti."

Za to se već dugo vremena zauzima i Mijo Vojković, jedan od najboljih poznavatelja tradicijskog ribolova u Posavini, vlasnik mehaničarsko-uslužnog i tradicijskog obrta iz Novske koji izrađuje tradicijske ribarske alate i suvenire.

"Već desetak godina se borim da se na našem području zakonski regulira tradicijski ribolov, da se stanovnicima Lonjskog polja omoguću uporaba barem nekih alata. Podnosio sam takve inicijative i u Sisačko-moslavačkoj županiji, vidim da se na tome angažiraju i drugi, posebno u Parku prirode Lonjsko polje, pa se nadam da ćemo uspjeti nešto ostvariti", kaže Vojković.

I Starogradiščani žele loviti kao nekada

Za omogućavanje tradicijskog ribolova zauzmaju se i u Općini Stara Gradiška.

Oprema za ribolov

"Želimo obnoviti i sačuvati tradiciju ribolova, jer je to naše materijalno i kulturno naslijeđe. Nekada su stanovnici sela u ovom dijelu Posavine živjeli od ribolova i poljoprivrede, a sada je ribolov kojim su se bavili naši stari krimen. Smatram da bi omogućavanjem tradicijskog ribolova očuvali naš riblji fond od susjeda sa suprotne obale rijeke Save koji raznim nedozvoljenim načinima neselektivno uništavaju riblji fond", kaže Josip Grladinović iz Uskoka kod Stare Gradiške.

Promijeniti Zakon o slatkovodnom ribarstvu

Zbog regulative koju ima EU, a koja je onemogućila mali ribolov na moru u Hrvatskoj hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir pokrenula je inicijativu da se isti proglasi kulturnim dobrom, kako bi na osnovu toga mogli tražiti izuzeće od pravila EU i spasiti naše male ribare.

"Ministar Zlatko Hasanbegović je tu moju inicijativu stavio u proceduru, nedavno je ona i završena i sada je dalje na Vladi da traži izuzeće od EU i da promijeni Zakon o morskom ribarstvu.

Kada je riječ o tradicijskom ribolovu na slatkim vodama, potrebno je promijeniti Zakon o slatkovodnom ribarstvu što smo u nekoliko pokušaja predlagali, ali nije došlo do pomaka. Iskreno se nadam da će sadašnji ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić shvatiti značaj tradicijskog ribolova na kontinentu i predložiti izmjene spomenutog Zakona. Ako bi to sada pokrenuo, imali bi javnu raspravu provedenu do proljeća. To će biti posebno važno i za lokalne stanovnike Lonjskog polja jer bi time upotpunili svoju turističku ponudu stoga očekujem da se njih kao i JU PP Lonjsko polje aktivno uključi u izradu tog Zakona."

Omogućiti samoodrživi opstanak i razvoj stanovnicima

"Mi raznim mjerama moramo omogućiti samoodrživi razvoj za oko 4.500 stanovnika koji žive u 14 mjesta na području Parka prirode Lonjsko polje. Među njima je i ovaj pokušaj zakonskog reguliranja i omogućavanja tradicijskog ribolova, što bi omogućilo i korištenje i dijela starih alata koji su sada zabranjeni", zauzima se za rješavanje problema i ravnatelj te javne ustanove Ivor Stanivuković.

Kaže da ljudima koji su opstali na tim prostorima, upravo zahvljujući tradicijskim načinom bavljenja poljoprivredom, ribarstvom i ostalim djelatnostima specifičnim za to područje, treba osigurati uvjete da i dalje žive. Nada se da će inicijative sa razine ribolovnih udruga, Parka prirode Lonjsko polje, Sisačko-moslavačke županije i Marijane Petir, uroditi plodom i da će Hrvatski sabor do sredine sljedeće godine donijeti zakonske okvire kojima će se i u slatkovodnom ribarstvu omogući stanovncima tradicijski ribolov.

Ribe na području PP Lonjsko polje

Na svojoj web stranici Ribolovna udruga za tradicijski ribolov Hanja donosi popis riba zabilježenih na području Parka prirode Lonjsko polje, uključujući i rijeku Savu:

Štuka, manjić, vijun, vijunica, piškur, koselj, krupatica, deverika (hanja), uklija, bolen, mrena, karas, babuška, podust, šaran, bjelorepa krkuša, krkuša, jez, klen, bezribica, gavčica, bodorka, plotica, crvenperka, linjak, obični balavac, grgeč, smuđ, riječni glavočić, sunčanica, pastrvski grgeč, patuljasti somić, som, crnka i belica.

Fotografije: Vjeko Hudolin, arhiva Udruge Hanja i arhiva Mije Vojkovića


Fotoprilog


Tagovi

Zdenko Friš Hanja Lonjsko polje Krunoslavom Belnićem Tradicijski ribolov Deverika na rašljama Zdenko Smetko Mijo Vojković Josip Grladinović Marijana Petir Zlatko Hasanbegović Tomislav Tolušić Ivor Stanivuković.


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]