Hrvatska ostvaruje četiri posto ukupne europske proizvodnje, što je malo - ali za Hrvatsku vrlo bitno jer niti jedan drugi sektor nema značajnije europske udjele u proizvodnji kao duhan.
U Virovitici i Kutjevu održani su 15. Dani polja duhana, manifestacija na kojoj se okupilo stotinjak proizvođača duhana i tridesetak poslovnih partnera tvrtke Hrvatski duhani iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Bugarske, Italije, Mađarske, Makedonije, Nizozemske, Njemačke, Poljske, SAD-a i Singapura.
Na skupu je predstavljena ovogodišnja proizvodnja na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Slavoniji i Podravini i proizvodnja na pokusnim poljima Miroslava Černelija u Lozanu, Đure Paradinovića u Starom Gracu kod Virovitice te na pokusnim tablama u Bjeliševcu pored Kutjeva.
Pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić na otvaranju skupa podsjetila je kako Hrvatska ostvaruje četiri posto ukupne europske proizvodnje."To je malo, ali za Hrvatsku vrlo bitno jer niti jedan drugi sektor nema značajnije europske udjele u proizvodnji kao duhan", rekla je Blažić.
Hrvatski duhani su ove godine ugovorili proizvodnju na ukupno 3.796 hektara, od čega je na 3.300 hektara posađen duhan tipa virginija, a 496 duhan tipa berley. "Nakon klimatski nepovoljne 2013. godine, zbog neuobičajeno rane pojave mraza, ove godine se proizvođači suočavaju s izrazito kišnim uvjetima, što će sigurno negativno utjecati na kvalitetu i prinose ovogodišnje berbe. Unatoč tome očekujemo prinos od 2.200 kilograma duhana po hektaru, odnosno ukupno 8.600 tona duhana", rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih duhana Zlatko Pleša.
U cilju unaprjeđenja proizvodnog procesa, smanjenja troškova i povećanja prinosa i kvalitete, Hrvatski duhani su i ove godine nastavili s ulaganjima u navodnjavanje i adaptaciju sušnih kapaciteta. "Ohrabreni izuzetno dobrim rezultatima projekta navodnjavanja, u protekle tri godine ove sezone, sustavi navodnjavanja postavljeni su kod 105 proizvođača na 403 hektara, što je više od 12 posto ukupno zasađenih površina. Rezultat projekta smanjenja troškova energenata za sušenje duhana, započetog prije tri godine je taj da trenutno 15 % sušnica kao energent koristi ogrjevno drvo, iver ili drvnu sječku i pelete", rekao je Pleša.
Na polju Miroslava Černelija, na dva hektara izvršeni su pokusi sa fiziotropima (izlaganje Duhanski institut Zagreb) i gnojidbeni pokus s Yara gnojivima (izlaganje Anica Benger). O njegovom pokusnom polju govorili su i Josip Zdjeličan i Vinko Kozumplik. "Pokusi s novim linijama na poljima dali su izvanredne rezultate, isto je tako i sa sušenjem. Ostaje samo da te duhane ocijene i pušači", rekao je Černeli.
Ukupno je ove godine posadio osam hektara duhana i ocijenio ga je izvanrednim. "Ove godine sam išao s malo jačom gnojidbom, što se pokazalo odličnim u kišnoj godini jer ispiranja nisu utjecala na kvalitetu. Padaline mu do sada nisu smetale, ali ako nastave ovim tempom, na jesen bi moglo doći do truljenja jer pri kraju vegetacije duhani nisu toliko otporni na vlagu", kaže Černeli.
Pokusna istraživanja vodio je Vinko Kozumplik sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. "Istraživanja radimo u cilju razvoja novih sorata i poboljšavanja proizvodnih mjera. U tome koristimo saznanja najboljih svjetskih centara, a jedan od njih je Državno sveučilište Sjeverne Karoline. Hrvatska je druga po kvaliteti duhana u Europi čime smo postigli davnu želju da uđemo među najbolje", izjavio je Kozumplik, dodavši kako će ova 2014. godina za hrvatski duhan biti prosječna.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autor