U obimnoj eko proizvodnji uzgaja i konoplju

Iako je preko 20 godina načelnik općine Gradište, Srećko Papac je i uspješan poljoprivrednik koji obrađuje 100 hektara zemlje, a u svom selu je poznat po ekološkoj proizvodnji, poglavito konoplji i piru, u čemu je začetnik u svom kraju.

Prije dvije godine je zasijao prvih 16 hektara konoplje, a danas od 100 hektara koje obrađuje, pola površine je ekološka proizvodnja. Na ideju da se prebaci na ekološku proizvodnju došao je surfajući na internetu gdje je doznao kako je hrvatsko, ali i svjetsko tržište zasićeno uobičajenim kulturama poput pšenice i kukuruza pa im sustavno pada cijena, stoga je budućnost vidio u eko proizvodnji.

Eko proizvodnja sve više osvaja slavonske njive

"Na eko proizvodnju konoplje odlučio sam se zato što konvencionalna proizvodnja mnogih kultura ne donosi u posljednje vrijeme ni minimalnu dobit koju očekujemo za uloženi rad. Usto, ekološka proizvodnja podrazumijeva nekorištenje herbicida i pesticida. što je bitno za individualno, kao i za zdravlje okoline. Obrađujem oko 100 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je 20-ak hektara u mojem vlasništvu, a ostatak je zakup od ljudi koji više ne mogu raditi zemlju.

Polovica od tih površina je u eko proizvodnji, konoplja i pravi pir, prapšenica, jedna od najstarijih poznatih žitarica, a ostatak je šećerna repa i druge kulture koje se uzgajaju u našem kraju. Poznato je da ljudi teško prihvaćaju novine u svemu, pa tako i poljoprivredi. Moji suseljani sa zanimanjem gledaju kako ću ja proći u svemu tome pa će se tako i pozicionirati prema eko proizvodnji.

Ono što bih preporučio svim poljoprivrednicima, posebice mlađima, jest da svakako uđu u eko proizvodnju, ali prije toga da se dobro educiraju i pripreme jer ona je zahtjevnija od klasičnih kultura, ali posljedično i dohodovnija", kaže Srećko Papac, dodajući kako je primjena industrijske konoplje višestruka, ali on je koristi za proizvodnju sjemena od kojeg se dobiva hladno prešano ulje visokih nutritivnih vrijednosti i proteinsko brašno. Također se može koristiti i cvijet u određenoj fazi za farmaceutske potrebe.

Interes na vanjskim tržištima

Papac podsjeća da je inudustrijska konoplja u nas sada novost, iako je 60-tih godina prošlog stoljeća bila uvelike uzgajana u Slavoniji i bila jedna od najzastupljenijih biljki na nekadašnjim poljoprivrednim kombinatima. No, danas su zakoni pooštreni pa je dozvoljena proizvodnja samo sjemena i cvijeta u određenoj fazi, dok stabljiku, lišće i korijen ratar mora zaorati, iako se u svijetu ti dijelovi koriste za izradu gotovo trideset tisuća ratnih proizvoda. Zanimljivo je da kod dobijanja dozvole za uzgoj konoplje, uz uobičajenu dokumentaciju, podnositelj zahtjeva mora donijeti i dokaz o nekažnjavanju za kazneno dijelo posjedovanja opojnih droga.

"Mislim, a i dugogodišnje iskustvo mi to potvrđuje, da je budućnost poljoprivrede u Slavoniji sigurno jednim dijelom i u ekološkoj proizvodnji koju bi i marketinški i edukacijski trebalo bolje predstaviti poljoprivrednim rezultatima na čemu bi, po meni, Ministarstvo poljoprivrede sa svojim aktivnostima moglo pridonijeti, što bi u konačnici imalo pozitivne učinke na standard proizvođača kao i na punjenje proračuna RH jer eko proizvodi su za sada pretežito izvozni artikli za kojima postoji interes na vanjskim tržištima.

Nove inicijative

Ministarstvo poljoprivrede, s novim ministrom na čelu, pokrenulo je nove inicijative koje obećavaju neke nove vjetrove u poljoprivrednoj proizvodnji, a savjetovao bih da se današnji ministar što više okruži i praktičarima s terena, što bi rezultiralo i životnijim potezima za unapređenje stanja u poljoprivredi jer to, mislim, trenutno nije slučaj.

Svakako trebamo što više iskoristiti fondove EU, a to se može samo maksimalnim pojednostavljenjima birokratskih procedura koje su za sada zasigurno jedan od ključnih elemenata nerealizacije mogućih sredstava", pojašnjava i predlaže Srećko Papac, dodajući kako su subvencije općenito u eko proizvodnji na razini dvije do 2,5 tisuće kuna u prve dvije godine, plus osnovni poticaj, a ostale tri godine oko 2.000 kuna. Inače u eko proizvodnji ratar mora biti minimalno 5 godina.